06.04.1999, utorak
Operacija Savezničkih snaga trinaesti dan udara NATO-a na SRJ
Gori centar Beograda
Priprema za kopnenu intervenciju NATO-a na Kosovu
Saveznicima trebaju najmanje dva mjeseca za ulazak u Kosovo
Reporteri Jutarnjeg lista na poprištu najteže humanitarne drame na kraju stoljeća
Tisuće Kosovara čekaju spas u blatu na makedonskoj granici
Ekskluzivno iz Bruxellesa: General Wesley Clark, zapovjednik zavezničkih snaga
"Kosovo moramo vratiti u stanje prije Miloševića"
Uskrsna propovijed: Nadbiskup Josip Bozanić na misnom slavlju u Katedrali
Molimo za mir na Kosovu!
Hrvatska - SAD: Što su, zapravo, hrvatski diplomati postigli prošlog tjedna u Washingtonu
Hrvatskoj ublaženi uvjeti za ulazak u Partnerstvo za mir
Zašto je granatiran "25. maj", most na Dunavu između Iloka i Bačke Palanke
Most napadnut radi izolacije SRJ
Anketa: Raspoloženje građana Hrvatske prema izbjegličkoj krizi
Čak 87,8 posto hrvatskih građana protivi se prihvaćanju albanskih izbjeglica s Kosova
Obrat u slučaju Maglov
Prvooptuženi u aferi krađe i preprodaje automobila nakon 15 mjeseci ponovno u pritvoru
Hrvatska - SAD: Što su, zapravo, hrvatski diplomati postigli prošlog tjedna u Washingtonu
Hrvatskoj ublaženi uvjeti za ulazak u Partnerstvo za mir
Iako je izjava hrvatskog veleposlanika u Bruxellesu Janka Vranyczany- Dobrinovića da Hrvatska najvjerojatnije neće ući u Partnerstvo za mir prije održavanja parlamentarnih izbora mogla zvučati razočarajuće u kontekstu naglog i vidljivog poboljšanja američko-hrvatskih odnosa, ona otkriva da je hrvatska diplomacija učinila značajne korake.
Neosporno je da je Zagreb, poslije otvorene potpore američkoj vojnoj intervenciji u Jugoslaviji, očekivao da će biti nagrađen ulaskom u Partnerstvo za mir, što bi bio prvi važni događaj u procesu stupanja Hrvatske u međunarodne integracije. Ulazak u Partnerstvo, važnu organizaciju pri NATO-u, zasad je prema izjavi Vranyczany-Dobrinovića odgođen za barem pola godine, ali su uvjeti za pristup osjetno ublaženi.
Naime, kada je američka državna tajnica Madeleine Albright krajem prošlog ljeta posjetila Zagreb, ona je u vrlo teškom i napetom razgovoru iznijela predsjedniku Tuđmanu čitav niz uvjeta za primanje Republike Hrvatske u Partnerstvo za mir. Glavni su bili prestanak financiranja Herceg Bosne, povratak srpskih izbjeglica u Hrvatsku, izgalasavanje novog zakona o državnoj televiziji, te promjena izbornog zakona.
Izborni zakon
Pola godine poslije, nakon Granićeva posjeta Washingtonu i razgovora s Madeleine Albright, čini se da Sjedinjene Države inzistiraju još jedino na izbornom zakonu, i poštenoj provedbi izbora. Sjedinjene Države, dakle, reducirale su uvjete za ulazak Hrvatske u međunarodne integracije, i to usprkos za Hrvatsku vrlo negativno intoniranom, nedavno objavljenom izvještaju State Departmenta o stanju ljudskih prava u našoj zemlji.Amerika je ublažila svoj stav prema Hrvatskoj iz više razloga. Prvo, Hrvatska je financiranje pojedinih institucija Hrvata u Bosni i Hercegovini učinila transparentnim. Drugo, snažnom potporom vojnoj intervenciji u Jugoslaviji Hrvatska je i pokazala da više ne računa na podjelu te države s jugoslavenskim predsjednikom Miloševićem. Treće, kontinuirano se, iako prema međunarodnim kriterijima nedostatno, odvija proces povratak srpskih izbjeglica. Svemu tome valja dodati da je ublažavanjem uvjeta za ulazak u Partnerstvo za mir Hrvatska nagrađena zbog podržavanja vojne akcije protiv Jugoslavije.
Posebno je zanimljivo da u posljednjem krugu hrvatsko-američkih razgovora, koliko je zasad poznato, američka strana nije ultimativno inzistirala na suradnji Hrvatske s Haaškim sudom, što zapravo znači da Amerikanci zasad nisu tražili od Tuđmana obećanje da će izručiti generale Gotovinu, Norca i »ermaka budu li protiv njih doista podignute optužnice. Dosad je službeni Washington redovito naglašavao potrebu što kooperativnijeg ponašanja Hrvatske prema Haaškom sudu, te je zahtijevao izručenja optuženih Hrvata.
Zadatak Tuđmanu
Reducirajući čitav niz prethodnih uvjeta za ulazak u Partnerstvo za mir samo na promjenu izbornog zakona i poštenu provedbu izbora, Sjedinjene Države olakšale su Hrvatskoj pristup međunarodnim integracijama, ali su istodobno predsjedniku Tuđmanu i HDZ-u postavile elementarni demokratski zadatak: omogućavanje izbornog natjecanja pod ravnopravnim uvjetima i, u skladu s tim, izvršavanje volje birača, dakle i eventualnu smjenu sadašnje vlasti ako HDZ izgubi izbore.Davor Butković
