06.04.1999, utorak
Operacija Savezničkih snaga trinaesti dan udara NATO-a na SRJ
Gori centar Beograda
Priprema za kopnenu intervenciju NATO-a na Kosovu
Saveznicima trebaju najmanje dva mjeseca za ulazak u Kosovo
Reporteri Jutarnjeg lista na poprištu najteže humanitarne drame na kraju stoljeća
Tisuće Kosovara čekaju spas u blatu na makedonskoj granici
Ekskluzivno iz Bruxellesa: General Wesley Clark, zapovjednik zavezničkih snaga
"Kosovo moramo vratiti u stanje prije Miloševića"
Uskrsna propovijed: Nadbiskup Josip Bozanić na misnom slavlju u Katedrali
Molimo za mir na Kosovu!
Hrvatska - SAD: Što su, zapravo, hrvatski diplomati postigli prošlog tjedna u Washingtonu
Hrvatskoj ublaženi uvjeti za ulazak u Partnerstvo za mir
Zašto je granatiran "25. maj", most na Dunavu između Iloka i Bačke Palanke
Most napadnut radi izolacije SRJ
Anketa: Raspoloženje građana Hrvatske prema izbjegličkoj krizi
Čak 87,8 posto hrvatskih građana protivi se prihvaćanju albanskih izbjeglica s Kosova
Obrat u slučaju Maglov
Prvooptuženi u aferi krađe i preprodaje automobila nakon 15 mjeseci ponovno u pritvoru
Anketa: Raspoloženje građana Hrvatske prema izbjegličkoj krizi
Čak 87,8 posto hrvatskih građana protivi se prihvaćanju albanskih izbjeglica s Kosova
ZAGREB - Rezultati telefonske ankete Jutarnjeg lista o zbrinjavanju kosovskih izbjeglica koju je proveo Centar za istraživanje medija i javnog mnijenja na području cijele Hrvatske pokazuju da hrvatski građani nisu za prihvat kosovskih izbjeglica. Iako se radi o malom uzorku od 800 anketiranih, može se zaključiti da hrvatski građani nisu spremni snositi posljedice koje je izazvala Srbija svojom represijom na Kosovu. Anketa je pokazala da ispitanici misle kako je trenutačna ekonomska situacija u Hrvatskoj takva da ne može podnijeti teret novih izbjeglica.
Razlozi neprihvaćanja
U anketi je čak 87,8 posto ispitanika odgovorilo kako Hrvatska ne treba prihvatiti kosovske izbjeglice, dok je tek šest posto za prihvat, ali uz pomoć i jamstva međunarodne zajednice. Kao najčešći razlog za neprihvaćanje izbjeglica s Kosova anketirani navode da Hrvatska ne treba trpjeti posljedice Miloševićeve politike, za što se izjasnilo 31 posto ispitanika. Petnaest posto ih smatra da Hrvatska ima već previše izbjeglica, dok 12 posto smatra da Hrvatska ne treba trpjeti posljedice NATO-ove neodlučnosti da riješi pitanje na Kosovu. Među ostalim razlozima za neprihvaćanje izbjeglica ispitanici navode da je Hrvatska i sama u teškom ekonomskom stanju (9,5 posto), da ne može podmiriti ni potrebe vlastitog stanovništva ( osam posto), da Hrvatska nema za mirovine, a kamoli da izdvoji za nove izbjeglice (šest posto), nemogućnost smještaja kao razlog navodi 3,7 posto te da je sve to politička igra i nečiji interesi 2,2 posto anketiranih. Prema mišljenju anketiranih međunarodna zajednica najodgovornija je za smještaj izbjeglica.Kome briga za izbjeglice
Da međunarodna zajednica treba voditi brigu o izbjeglicama izjasnilo se 35,7 posto ispitanika, dok 22 posto smatra da bi se o njima trebala brinuti Albanija uz međunarodnu pomoć. Da se o izbjeglicama trebaju brinuti NATO i zapadne zemlje smatra 19,3 posto, a osam posto smatra da se o njima trebaju brinuti muslimanske zemlje. Dva posto ih smatra da se o kosovskim izbjeglicama trebaju brinuti svi pomalo, a 13 posto nije znalo tko bi se o izbjeglicama trebao brinuti. Anketa je također pokazala veliku jednodušnost u pogledu sprečavanja etničkog čiščenja Kosova od strane NATO-a. Tako 62,3 posto smatra da je NATO mogao spriječiti etničko čiščenje, dok 26,5 posto misli da je to mogao spriječiti bar djelomično. Tek 5,2 posto smatra da NATO nije mogao učiniti ništa kako bi spriječio pokolje i etničko čiščenje na Kosovu. U anketi Jutarnjeg lista i Centra za istraživanje medija i javnog mnijenja sudjelovalo je 48,2 posto muškaraca te 51,8 posto žena svih dobnih struktura.Pozicija promatrača
I ova anketa, između ostalog, ukazuje da su se građani Hrvatske u aktualnom sukobu opredijelili za poziciju promatrača, jasno osuđujući Miloševićev režim, čije su žrtve i sami bili, te suosjećajući s izbjeglim Albancima s Kosova, ali bez veće želje da im se pomogne na način da se prihvati veći val izbjeglica s Kosova, gdje je "balkanska agonija" počela i gdje završava. I. Buljan