20.04.1999, utorak
Razgovor Roberta Gelbarda, posebnog Clintonovog izaslanika s predsjednikom Tuđmanom
Gelbard "iznimno ljut" zbog govora generala Rojsa, Sopte i Jelića u BiH
Zatvoreni sastanak Roberta Gelbarda s oporbenim prvacima
Hrvatska mora ukinuti izbornu listu za dijasporu
Teška nesreća u tvornici stakla Vetrapack u Humu na Sutli
Sedam radnika zadobilo teške opekline u eksploziji plina
Izvješće Dun & Bradstreeta: Međunarodna agencija za poslovne informacije i bonitete objavljuje
Zbog nove teške Tuđmanove bolesti ugrožen je hrvatski kreditni rejting
Novinska distribucija: U pokušaju blokade navodno su sudjelovale Riječka i Istarska banka
Žiroračun Tiska jučer opet bio pred blokadom
Vukovar: Natječaj za rješenje spomen.obilježja na novom groblju
Na mjestu masovne grobnice u Vukovaru postavit će se 948 bijelih mramornih križeva
Sabor: Jučer zasjedali odbori Županijskog doma
Predsjednik Republike sam će predlagati čelnike Državnog odvjetništva i Vrhovnog suda
Suđenje Šakiću: Proces protiv bivšeg zapovjednika jasenovačkog logora
Svjedok Palčec: U logoru se moj sin rodio i umro
Suđenje Blaškiću: Tko prijeti hrvatskom generalu u Haagu Tihomiru Blaškiću i njegovu branitelju
Prijetnje Nobilu i Blaškiću počele su nakon Blaškićeva svjedočenja o ulozi Četvrte bojne vojne policije HVO-a koja je bila u Ahmićima
Razgovor: Boris Badanjak, direktor Aquaprometa, uvoznika željeznih cijevi njemačke tvrtke Thyssen
Proizvođača plastičnih cijevi ima previše za malo hrvatsko tržište
Suđenje Šakiću: Proces protiv bivšeg zapovjednika jasenovačkog logora
Svjedok Palčec: U logoru se moj sin rodio i umro
ZAGREB - Svjedočenjem Ivana Palčeca (77), koji je u logoru Stara Gradiška bio od rujna 1942. do rujna 1944., a u Jasenovcu još tri mjeseca, nastavljeno je suđenje Dinku Šakiću, bivšemu zapovjedniku Jasenovačkog logora.
Palčec je izjavio kako je uhićen u Zagrebu 20. kolovoza 1942. pod sumnjom da je pripadnik antifašističkog pokreta, a prokazao ga je jedan partizan iz Gorskog kotara, koji je poslije prešao na ustašku stranu. Palčec je nakon mjesec dana deportiran u logor Stara Gradiška bez ikakve sudske presude. Za Dinka Šakića čuo je od jednog prijatelja u Jasenovcu.
Vješanje logoraša
- Nekoliko dana nakon što sam došao u Jasenovac, održan je nastup, na kojemu su bili svi zatvorenici. Došao sam posljednji u taj stroj, popeo se na uzvisinu i vidio 20 metara ispod sebe vješala, pozornicu, dva okomita stupa i na njima grede s pet omči zavezanih oko vrata petorici zatočenika.Kraj njih je stajao ustaški časnik. Vladala je tišina. Vidio sam kako drugi po redu logoraš na vješalima razgovara s tim časnikom. Odjednom ga je časnik nečim udrio u prsa, a logoraš je klonuo i nastavio visiti obješen o omču.
Jedan od ostalih zatvorenika na vješalima uzviknuo je "Zravo, drugovi", što se dobro čulo, a nekoliko minuta nakon toga svi su bili obješeni. Vraćao sam se u ciglanu, gdje sam bio smješten, kada me sustigao moj prijatelj Rukavina i rekao mi: "Časnik koji je stajao kraj vješala i udario logoraša zove se Šakić. On je ubio i dr. Boškovića" - istaknuo je Palčec i napomenuo kako je on tog časnika tada vidio prvi i posljednji put.
O tom događaju tijekom svih proteklih godina Palčec nije ni s kim razgovarao, sve do ispitivanja policije i istražnoga suca, prije samoga suđenja. Sudac Tripalo predočio je svjedoku zapisnik s istrage, gdje je Palčec izjavio da je časnik pucao u jednog od logoraša, ali je svjedok odgovorio da se pucnja ne sjeća, te da ga je istražni sudac vjerojatno krivo razumio.
Prije toga nastupa Palčec se, kako je u Gradiški pripadao pokretu otpora koji je orgnaiziro KP, u Jasenovcu radi organiziranja trebao javiti Rebcu, koji je radio u električnoj radionici.
No, putem je sreo Židova Rudija, kojega je znao iz Gradiške i on mu je rekao kako su dr. Bošković, Pejnović i Rebac uhićeni, ali mu nije rekao što se s njima dogodilo, niti je to svjedok poslije saznao.
- Stara Gradiška bila je čistilište u odnosu na pakao Jasenovca, iako sam ja "krvavih bitina" dobio u Gradiški, a ne u Jasenovcu - rekao je svjedok i nastavio.
- Drugi nastup bio je pred Božić 1942., kada je zapovjednik Majstorović postrojio devet zatvorenika i ubio ih pištoljem u potiljak. To su bili šefovi radnih pogona, koji su ubijeni za odmazdu jer je pri bijegu dvojice logoraša ubijen jedan ustaša - rekao je svjedok, napominjući da je Majstorović dok su ljude u kuli ubijali, okupljao katolike na Badnjak i držao govor.
Poglavnikovo pomilovanje
Važna promjena u logoru dogodila se u siječnju 1943., za pada Italije, kada se stanje poboljšalo, nije bilo masovnih ubojstava, a logoraši su dobili odobrenje za neograničeno primanje paketa i pisanje jedan put mjesečno.- Stanje je bilo tako dobro da zatvorenici nisu ni znali da su u logoru. No, 1941. i 1942. logor je bio "živa klaonica", nije se gledalo tko si i što si - dodao je Palčec, prisjećajući se časnika Gadžića ili Gačića, Sljepčevića, Bosaka. - U logoru u Gradiški povremeno sam kontaktirao sa suprugom koja je bila zatočena u ženskom dijelu logora, gdje je rodila našega sina. Na krštenju mu je kuma bila zapovjednica logora Maja Buždon, a kum zapovjednik Runjaš, čuveni koljač.
Moje je dijete u logoru umrlo zbog bolesti nakon 17 mjeseci - rekao je svjedok, istaknuvši kako on smatra da su ubijeni i oni koji su u logoru umirali prirodnom smrću. Godine 1944. u rujnu Palčec je prozvan za odlazak kući, a to mu je isposlovao jedan prijatelj u Zagrebu. - Bilo je puštanja logoraša, a bilo je to pomilovanje po milosti poglavnika - istaknuo je svjedok...
Sanja Mikolčević
