20.04.1999, utorak Razgovor Roberta Gelbarda, posebnog Clintonovog izaslanika s predsjednikom Tuđmanom Gelbard "iznimno ljut" zbog govora generala Rojsa, Sopte i Jelića u BiH Zatvoreni sastanak Roberta Gelbarda s oporbenim prvacima Hrvatska mora ukinuti izbornu listu za dijasporu Teška nesreća u tvornici stakla Vetrapack u Humu na Sutli Sedam radnika zadobilo teške opekline u eksploziji plina Izvješće Dun & Bradstreeta: Međunarodna agencija za poslovne informacije i bonitete objavljuje Zbog nove teške Tuđmanove bolesti ugrožen je hrvatski kreditni rejting Novinska distribucija: U pokušaju blokade navodno su sudjelovale Riječka i Istarska banka Žiroračun Tiska jučer opet bio pred blokadom Vukovar: Natječaj za rješenje spomen.obilježja na novom groblju Na mjestu masovne grobnice u Vukovaru postavit će se 948 bijelih mramornih križeva Sabor: Jučer zasjedali odbori Županijskog doma Predsjednik Republike sam će predlagati čelnike Državnog odvjetništva i Vrhovnog suda Suđenje Šakiću: Proces protiv bivšeg zapovjednika jasenovačkog logora Svjedok Palčec: U logoru se moj sin rodio i umro Suđenje Blaškiću: Tko prijeti hrvatskom generalu u Haagu Tihomiru Blaškiću i njegovu branitelju Prijetnje Nobilu i Blaškiću počele su nakon Blaškićeva svjedočenja o ulozi Četvrte bojne vojne policije HVO-a koja je bila u Ahmićima Razgovor: Boris Badanjak, direktor Aquaprometa, uvoznika željeznih cijevi njemačke tvrtke Thyssen Proizvođača plastičnih cijevi ima previše za malo hrvatsko tržište		Internet Monitor | Indeks | Jučer | Prethodna vijest Razgovor: Boris Badanjak, direktor Aquaprometa, uvoznika željeznih cijevi njemačke tvrtke Thyssen Proizvođača plastičnih cijevi ima previše za malo hrvatsko tržište ZAGREB - Poduzeće Aqua-promet našlo se u središtu pozornosti nakon što je u Jutarnjem listu objavljen članak o uvozu vodovodnih cijevi vrijednih 148 milijuna njemačkih maraka od njemačke tvrtke Thyssen, čiji je navodni većinski vlasnik princeza Franceska von Habsburg rođena Thyssen. Boris Badanjak, direktor Aqua-prometa, u razgovoru za Jutarnji list opovrgava tu informaciju. - Gospođa Franceska von Habsburg nema nikakva vlasničkog udjela u tvrtki Thyssen, niti je u bilo kojem smislu povezana s njome. Mi gospođu ne poznajemo. No da je poznejemo ne bi nam smetalo, dapače bilo bi nam drago. Što se tiče tvrtke Thyssen, ona se nedavno ujedinila s isto tako velikom njemačkom tvrtkom Krupp i zajednički imaju 80 milijardi maraka prometa na godinu. Koliko je nama poznato, nitko iz njihovih obitelji nema sudioništva u vlasništvu tvrtke. Mi sa njima imamo ugovor od 1995. godine i njihov smo ekskluzivni zastupnik za područje Hrvatske - kaže Badanjak. - Je li točno da je predsjednik vašeg nadzornog odbora ministar prostornog uređenja i graditeljstva Marko Širac te je li član NO-a pomoćnik ministra financija Ivan Novačić? - Oni su bili u Nadzornom odboru, ali više nisu i nama je zbog toga jako žao. Međutim, čim je na snagu stupio Zakon o pravima i obvezama državnih dužnosnika, koji im onemogućava takvo članstvo u Nadzornim odborima, oni su nam poslali pisma u kojima nas obavještavaju da prestaju njihove obveze u našem NO-u. Širac ispisan iz NO-a - Ali u ispisu s Trgovačkog suda od 15. travnja ove godine navodi se da je predsjednik NO-a Marko Širac a član Ivan Novačić. - To je prastari izvod i problem je u neažurnosti našega sudstva. Kad zatražitie izmjene, onda to traje mjesecima. - Tko je sada predsjednik Nadzornog odbora Aqua prometa i tko su članovi Uprave? - Predsjednik je Željko Fištrek a članovi naše uprave, osim nas dvojice, su i druga dvojica osnivača tvrtke - Zdenko Gospodnetić i Petar Terzić. Mi smo svi zajedno radili u tvrtci Rudar, koja je zapošljavala više od 500 zaposlenih. Međutim, nakon izvršene privatizacije, većinski vlasnik Rudara postao je Josip Gucić, koji je postavio novi koncept poslovanja s kojim se mi nismo mogli složiti pa smo osnovali Aqua promet. Sve donedavno sjedište smo imali u Frankopanskoj a sada smo preselili u ove nove prostorije u Miramarskoj. - Koliki je vaš godišnji promet i kolika je dobit tvrtke? - Godišnji promet je oko 150 milijuna kuna, od čega se trećina odnosi na promet proizvoda koji se koriste u vodoprivredi, u što se ubrajaju i cijevi. Kad platimo poreze, dobit je oko 1,500.000 kuna. No kao i sve tvrtke muči nas likvidnost, osobito PDV. Zainteresirani smo za hrvatsko tržište, da prodajemo ono što prodajemo, ali ni pod koju cijenu ne želimo domaće tvrtke onemogućiti u radu. - Jeste li vi jedini uvoznici cijevi od lijevanog željeza u Hrvatskoj? - Ne. Od 1990. do 1998. godine u Hrvatsku je uvezeno cijevi od lijevana željeza u vrijednosti 148,311.020 maraka od različitih proizvođača i iz različitih zemalja. Prvi koji je to uvezao bio je direktor Tankerkomerca iz Zadra, gospodin Jusup. Oni su za područje Zadra uvezli tu vrstu cijevi tijekom rata, kad je Zadar bio bez vode. Isto tako cijevi su uvozili Brodomerkur iz Splita te druga vanjskotrgovačka poduzeća. Da spomenem da je cijeli Zagreb prije dvije godine izmijenio cijevi, u čemu mi uopće nismo sudjelovali. - Kakav je trend u svijetu? Kakve se vodovodne cijevi postavljaju? - Nodularni lijevak, apsolutno. Nakon članka u vašim novinama naši poslovni partneri javljali su nam se oštro reagirajući i tvrdeći da oni najbolje znaju koje im cijevi odgovaraju te gdje i kada se koje cijevi koriste. Već u projektima određuje se koje se cijevi trebaju ugraditi. Kad je struka vidjela o kakvom je proizvodu riječ te da su to kvalitetne cijevi, odlučili su se za one koje mi uvozimo. Najvažnija je riječ krajnjeg korisnika, odnosno vodovoda i komunalnih poduzeća... Ivica Buljan