29.03.1999, ponedjeljak Spektakularna akcija američkih specijalaca kod Buđanovaca Helikopterskim desantom kod Beograda spašen pilot aviona F-117 Rušenje nevidljivog aviona Jesu li Srbi oborili Night Hawk zastarjelim raketama SA-3 "Neva"? Kosovo: Masovne egzekucije Pola milijuna Albanaca u bijegu Jugoslavija se navikava na život pod uzbunom Nakon 12 sati u skloništima u noći sa subote na nedjelju, građani Jugoslavije, tek što su se popeli u svoje stanove, ponovno su začuli sirene zračne opasnosti Beogradski koncert na Trgu Republike "Why, bre, Bile?" Privilegij predsjedničkog savjetnika i bivšeg predsjednika nadzornog odbora banke Smiljko Sokol uspio je dignuti 20.000 maraka iz blokirane Komercijalne banke Osam godina rata: Koja je cijena Miloševićeve politike? 250.000 mrtvih i 110 milijardi dolara šteta		Internet Monitor | Indeks | Jučer | Prethodna vijest Osam godina rata: Koja je cijena Miloševićeve politike? 250.000 mrtvih i 110 milijardi dolara šteta Stravične posljedice ratova koji na prostoru bivše Jugoslavije traju od 1991. mogle su se izbjeći da je međunarodna zajednica na vrijeme odlučila silom zauzdati agresorsku politiku Miloševićeva režima, vođenu pod motom "svi Srbi u jedoj državi". No, reakcija je došla osam godina prekasno, ističu mnogi vojno-politički analitičari u povodu zračnih udara NATO-saveza na vojne ciljeve u SR Jugoslaviji. Posljedica neodlučnosti međunarodne zajednice i NATO-a da silom zaustave velikosrpski projekt Slobodana Miloševića u posljednjih osam godina jest smrt najmanje 250.000 ljudi, uglavnom civila, na prostoru bivše Jugoslavije. Izravna materijalna šteta samo u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH iznosi otprilike 110 milijardi američkih dolara, što je gotovo jedan i pol godišnji proračun Europske unije. Bilanca smrti i razaranja još nije konačna. Prema podacima slovenskog Crvenog križa, za samo deset dana, koliko je trajao rat u nekoć najzapadnijoj republici SFRJ, život je izgubilo najmanje 62 ljudi, među kojima je bilo 39 vojnika ondašnje JNA, po četiri pripadnika Teritorijalne obrane Slovenije i policije, pet civila i deset stranih državljana. Razaranja gradova nije bilo, no zabilježena je znatna materijalna šteta na nekim pograničnim objektima prilikom povlačenja JNA. Tome treba dodati podatak jugoslavenskih vlasti, zaveden u tužbu međunarodnom sudu u Den Haagu, kojom SR Jugoslavija tereti Sloveniju za ubojstvo 54 vojnika bivše JNA, čime se bilanca rata u Sloveniji penje na 77 poginulih. Među ubijenima, uglavnom pripadnicima bivše JNA, bilo je i Hrvata i Bošnjaka. U odnosu na Domovinski rat u Hrvatskoj, koji je prema zakonskoj odredbi trajao od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. godine, rat za samostalnost Slovenije djeluje gotovo kao sitnica. Bilanca rata u susjednoj Bosni i Hercegovini još je strašnija. Žrtve kampanje etničkog čišćenja srpskih snaga u BiH uglavnom su civili: pretpostavlja se da je od otprilike 220.000 poginulih u bosanskohercegovačkom ratu samo 15 posto njih u trenutku smrti bilo naoružano. Prema procjenama, od ukupnog broja ubijenih civila barem 20 posto pripadalo je malodobnoj populaciji, na što ukazuje i primjer Sarajeva, u kojemu je među 13 tisuća poginulih bilo oko dvije tisuće djece... Mladen Kristić