10.03.99, srijeda
Tajni sastanak oporbene šestorke u Zagrebu
Opozicija nije postigla dogovor o zajedničkom programu za izbore
Forum 21 pred raspadom nakon petnaest mjeseci rada
Mirko Galić napušta Forum 21?
Dramatična najava iz hrvatskih ljekarni
Ako HZZO ne plati dugove, od 31. ožujka ljekarne prestaju izdavati lijekove na recept
Teror generala Hrvatske vojske: Mladen Jokanović otkriva incident koji je policija prešutila
"General Kruljac me premlatio, a časnik Kuprešak prislonio mi je pištolj na glavu"
Sudstvo
Prisegnuo predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak
Glavni tajnik Vijeća Europe Daniel Tarschys
Očekujemo da Hrvatska osigura uvođenje europskih standarda
Spor zbog velike američke investicije u hrvatski energetski sustav
Želi li Vlada odustati od ugovora s Enronom za gradnju TE Jertovec
Kriza školstva
Sindikati najavljuju novi štrajk u školama
Intervju: Dr. Josip Kregar, izvanredni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu
Hrvatska je korumpirana, proširila se siva ekonomija, a stvorena su bogatsktva kojima se niti ne zna podrijetlo
Intervju: Dr. Josip Kregar, izvanredni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu
Hrvatska je korumpirana, proširila se siva ekonomija, a stvorena su bogatsktva kojima se niti ne zna podrijetlo
Knjiga dr. Josipa Kregara "Nastanak predatorskog kapitalizma i korupcija" prva je knjiga o korupciji koja je u Hrvatskoj objavljena još 50-ih godina. Stoga je dr. Kregar vjerojatno najpozvaniji da govori o korupciji, zlu koje se najjednostavnije definira kao zloporaba javne dužnosti radi privatne koristi. U svojoj knjizi dr. Kregar obradio je razvoj grabežljivog kapitalizma u SAD-u polovicom prošloga i početkom ovoga stoljeća, ali, kako nam je rekao, s mišlju na Hrvatsku, te problematizirao korupciju.
- Knjiga je povezala te dvije teme zato što korupcija nije pitanje osobnog morala nego posljedica sistema. Iskoristio sam mogućnost da, govoreći o nastanku predatorskog kapitalizma u Americi, govorim o hrvatskim akutalnim temema. Postoje određene sličnosti, kako u uvjetima nastanka, tako i u, nadam se, sredstvima i načinima suzbijanja.
- Zašto ste povukli paralelu između nastanka grabežljivog kapitalizma u SAD-u i Hrvatskoj danas?
- Mnogi će čitatelji u poglavlju o američkom kapitalizmu predatorskog tipa prepoznati hrvatsku situaciju. Sličnost je u tome što se pojavljuje razmjerno uzak krug ljudi koji, uz potporu političara, osvaja novu, netaknutu zemlju i imovinu. Sličnosti možda tu i prestaju. To napominjem jer je u Americi pokret borbe protiv korupcije zahvatio široke slojeve stanovništva i mnoge udruge, od kršćanskih zajednica, sindikata do političkih stranka.
- U čemu se još ogleda sličnost između američkog i hrvatskog grabežljivog kapitalizma? Je li u načinu na koji se ostvaruje korupcija, njezinoj rasprostranjenosti, u načinu suzbijanja...
- Nesklon sam govoriti o sličnostima i razlikama, ali mnogo svakodnevnih detalja SAD-a na početku XX. stoljeća podsjeća na situaciju u Hrvatskoj. Postojao je sloj koji se nazivao tajkunima, kapetanima industrije, koji je živio glamuroznim životom, kupovao dvorce po Europi, tražio odgovarajuće ženike za svoje kćeri. Izlazili su časopisi koji su njihovim proslavama davali posebno značenje. Ali, ne samo to. Tajkuni su bili veliki dobrotvori i donatori knjižnica, sveučilištva, crkve. Možda je najveća sličnost u tome da su ti isti ljudi, lijepo živeći sa svojim posebnim moralnim standardom, zahtijevali od radnika da rade za minimalnu nadnicu, a istodobno otpuštali stare radnike koji bi se mogli buniti i zapošljavali novodošle imigrante koji se nikada nisu bunili.
- Mnogi tumače da se u Hrvatskoj štošta dogodilo kao posljedica rata. Dijelite li takav stav?
- Ne. Pozivanje na neku specifičnost Hrvatske nije opravdano. Slični problemi postoje i u drugim postsocijalističkim zemljama, a, osim toga, u ratnim situacijama dolazi do egzaltacije moralnih osjećaja i u takvim su situacijama ljudi spremni žrtvovati svoj osobni interes zajedničkom interesu. Tako je bilo i u Hrvatskoj. Ljudi su bili spremni na žrtve, ali očito ne svi. Ne može se, dakle, tvrditi da je rat razorio moralne temelje društva.
- Koliko je Hrvatska korumpirana zemlja?
- Vrlo vjerojatno dosta, što se vidi po vanjskim efektima. Tri su osnovna mjerila po kojima se to može zaključiti. Prvo je velika raširenost sive ekonomije koja je područje korupcije. Prema istraživanjima, četvrtina hrvatskoga gospodarstva spada u sivu ekonomiju. Drugo je da su stvorena velika bogatstva kod kojih nije jasno na kojoj su osnovi nastala. I treće je činjenica da je nastupila ubrzana socijalna anomija.
- Rekli ste da je korupcija karakteristična za tranzicijske zemlje. Na koje biste mjesto, po rasprostranjenosti korupcije, smjestili Hrvatsku?
- Hrvatska se, na žalost, ne nalazi na listama koje objavljuje Transparency International i na kojima se daje prilično precizno određenje stupnja korumpiranosti.
- Zašto ne?
- Zato što Hrvatska nema takav udio u svjetskoj ekonomiji da bi Transparency International bio zainteresiran, a ne postoje niti istraživanja koja bi poslužila za lociranje Hrvatske na toj listi. Međutim, postoje podaci za slične zemlje prema kojima se možemo uspoređivati i prema njima Hrvatska se nalazi negdje na sredini ljestvice.
- Koji segment hrvatskoga društva je, prema vašemu mišljenju, najkorumpiraniji? Je li to politika, ekonomija, sudstvo ili zdravstvo?
- Odbijam reći koji je dio društva najviše zahvaćen korupcijom zato što smatram da je korupcija posljedica društvenog sistema i ima sistemske uzroke i posljedice. Nije riječ o pojavi koja je obilježje pojedine profesije...
Edita Vlahović
