10.03.99, srijeda Tajni sastanak oporbene šestorke u Zagrebu Opozicija nije postigla dogovor o zajedničkom programu za izbore Forum 21 pred raspadom nakon petnaest mjeseci rada Mirko Galić napušta Forum 21? Dramatična najava iz hrvatskih ljekarni Ako HZZO ne plati dugove, od 31. ožujka ljekarne prestaju izdavati lijekove na recept Teror generala Hrvatske vojske: Mladen Jokanović otkriva incident koji je policija prešutila "General Kruljac me premlatio, a časnik Kuprešak prislonio mi je pištolj na glavu" Sudstvo Prisegnuo predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak Glavni tajnik Vijeća Europe Daniel Tarschys Očekujemo da Hrvatska osigura uvođenje europskih standarda Spor zbog velike američke investicije u hrvatski energetski sustav Želi li Vlada odustati od ugovora s Enronom za gradnju TE Jertovec Kriza školstva Sindikati najavljuju novi štrajk u školama Intervju: Dr. Josip Kregar, izvanredni profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Hrvatska je korumpirana, proširila se siva ekonomija, a stvorena su bogatsktva kojima se niti ne zna podrijetlo		Internet Monitor | Indeks | Jučer | Prethodna vijest | Sljedeća vijest Spor zbog velike američke investicije u hrvatski energetski sustav Želi li Vlada odustati od ugovora s Enronom za gradnju TE Jertovec ZAGREB - Jučer poslijepodne činilo se da je projekt ulaska velike američke tvrtke Enron, koja treba graditi termoelektranu Jertovec, bio pred otkazivanjem. Naime, nakon trogodišnjih pregovora hrvatske vlade s jednom od najvećih svjetskih energetskih kompanija - u kojima je trebao sudjelovati i tragično poginuli američki ministar trgovine Ron Brown čiji se zrakoplov krajem 1995. godine srušio kraj Dubrovnika - a koji su trebali biti finalizirani vrlo skoro potpisivanjem ugovora o gradnji TE Jertovec, hrvatska je vlada predstavnicima Enrona postavila nove uvjete koji se mogu shvatiti kao pokušaj eliminacije Enrona s hrvatskoga tržišta. Riječ je o izjavi direktora Hrvatske elektroprivrede Damira Begovića, koji je preksinoć na dnevniku, pošto se vrlo pohvalno načelno izrazio o Enronovu projektu, izjavio kako je prije potpisivanja konačnog ugovora o gradnji termoelektrane u Jertovcu potrebno da Vlada još jednom donese odluku o potpisivanju ugovora te da Hrvatski državni sabor potvrdi taj ugovor. Te su Begovićeve izjave izazvale visok stupanj uznemirenosti kod predstavnika Enrona, kojima je posve nejasno zašto o ugovoru o Jertovcu mora još jedno raspravljati Vlada, kada Enron baš s Vladom već tri godine pregovara o Jertovcu te kada su predstavnici Vlade potpisali niz drugih dokumenata o gradnji elektrane, uključujući i nedavni dokument koji je u Londonu potpisao ministar Porges. Vrijednost elektrane procjenjuje se na oko 170 milijuna dolara, ali tome treba dodati i vrijednost struje od oko 1,3 milijarde dolara koja bi se u idućih 20 godina trebala proizvesti u Jertovcu. Najnovije Begovićeve izjave o Enronu mogle bi upozoravati na to da pojedine interesne skupine u vlasti pokušavaju izbaciti tu tvrtku s hrvatskog tržišta. U prilog takvoj tezi govori i činjenica da njemačka kompanija RWEE upravo gradi elektranu Plomin 2 u Istri, a o tome se u Saboru uopće nije glasovalo niti je to Vlada zahtijevala. Stoga u Enronu imaju argumente za tvrdnju da se hrvatska vlast ne odnosi jednako prema američkim ili, pak, prema njemačkim i francuskim investitorima. Ovdje moramo podsjetiti na slučaj Boeing, kada je Croatia Airlines između ponuda za kupnju Boeingovih i Airbusovih zrakoplova odabrala Airbus, navodno ni ne obavijestivši Boeing o razlozima odbijanja njihove ponude. Slučaj Boeing imao je loš utjecaj na hrvatsko-američke odnose. Međutim, eventualni slučaj Enron, dođe li do otkazivanja gradnje TE Jertkovec, imao bi još lošiji efekt jer bi stranim investitorima poslao jasnu poruku o tome na što sve mogu računati od hrvatske vlade, učinio bi Vladine pregovarače nevjerodostojnima te bi - kao i niz drugih Vladinih poteza - djelovao obeshrabrujuće na strana ulaganja u Hrvatskoj. Trenutačne dvojbe u vezi s Enronovim ulaskom u Hrvatsku gotovo da podsjećaju na također problematičan ulazak te tvrtke u Indiju prije nekoliko godina. Naime, prema pisanju uglednoga američkog dnevnika Wall Street Journal, Vlada najbogatije indijske savezne države prije tri godine otkazala je ugovor s Enronom o gradniji 2,5 milijarde dolara vrijedne elektrane. Danas je, međutim, elektrana u Indiji sagrađena i to s triput većim kapacitetom nego što je prvobitno bilo planirano. Indijski slučaj mogao bi biti dobar 'case study' za strana ulaganja u nerazvijenim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Prvo je, još 1992. godine, indijska središnja vlada odobrila taj projekt. Tri godine kasnije, 1995., u indijskoj saveznoj državi Maharasatra na vlast je došla radikalno nacionalistička politička stranka koja je povela kampanju protiv Enrona, uz argumentaciju da se indijsko gospodarstvo mora oslanjati samo na sebe te je 3. kolovoza te godine projekt bio otkazan. Wall Stret Journal tvrdi da su neki drugi američki ulagači, zbog takva ponašanja indijskih vlasti, uskoro odustali od investicija u toj zemlji. Nakon indijskoga otkaza ugovora, Enron je zahtijevao međunarodnu arbitražu, tražeći 300 milijuna dolara za naknadu štete. Vlasti su uzvratile protuoptužbom, tvrdeći da je Enron do ugovora došao korupcijom, na što je potrošeno 20 milijuna dolara. Enron je, prema pisanju Wall Street Journala, optužbe o korupciji uspio demantirati... Davor Butković