19.04.1999, ponedjeljak
Dr. Zdravko Tomac, potpredsjednik SDP-a Hrvatske gostovao u Varaždinu
Tomac: Ako oporba ne dobije dvotrećinsku većinu, neće ništa promijeniti
Posjet posebnog izaslanika za Dayton
Robert Gelbard kod dr. Tuđmana
Vlada priprema veliki zaokret u upravljanju državnom imovinom
Državna revizorica Šima Krasić preuzima kontrolu privatizacije
Procjene vrijednosti BDP-a Državnog zavoda za statistiku i Ministarstva financija
Škegrina procjena nacionalnog dohotka veća od službene za iznos državnog proračuna
Promjene u vladi
Gdje su završili ministri imenovani u prvu vladu Zlatka Mateše
Bombardiranje Jugoslavije
Opasni plinovi približavaju se Beogradu iz Pančeva
Vojni analitičari Jutarnjeg lista analiziraju mogućnost kopnene intervencije Sjevernoatlantskog saveza u SR Jugoslaviji
Kopnena intervencija nikad bliža
Snježni travanj
Zbog iznenadne mećave policija zatvorila Sljemensku cestu
Nakon preksinoćnjeg happeninga na Trgu Francuske Revolucije, tulum se preselio u klub na Jabukovcu
Mladi SDP-a na jednu večer otvorili Jabuku za svoj privatni after party
Otvoreni Marulićevi dani
Splitski gradonačelnik Ivan Škarić svečano otvorio devetu kulturnu manifestaciju Marulićevi dani
Vojni analitičari Jutarnjeg lista analiziraju mogućnost kopnene intervencije Sjevernoatlantskog saveza u SR Jugoslaviji
Kopnena intervencija nikad bliža
- Ako se u određenom trenutku kopnena invazija pokaže neophodnom, uvjeren sam da će zemlje članice NATO-a biti spremne provesti je - izjavio je za BBC glavni tajnik NATO-a Javier Solana. To je do sada najjača izjava nekog od zvaničnika NATO-a koja ide u prilog upotrebi intervencijskih kopnenih snaga na Kosovu.
Britanski Observer također je objavio kako se u svibnju priprema kopnena oružana intervencija sa oko 80.000 vojnika. Posljednja događanja upozoravaju na to da se užurbano radi na diplomatskoj pripremi vojne kopnene intervencije. Učestalije izjave vodećih dužnosnika i njihov stav prema mogućoj upotrebi kopnenih trupa čvrsti su dokaz da se u diplomatskim krugovima ozbiljno razmatra i ta mogućnost.
Skeptični susjedi
Makedonski predsjednik Gligorov nedvosmisleno je odbio svaku mogućnost izvođenja kopnene intervencije s njihova teritorija. Mađarska vlada, iako je njihova zemlja novoprimljena članica NATO-a, odbija svaku mogućnost korištenja njihova prostora za prodor kopnenih postrojbi na teritorij Srbije.Svoj stav opravdava mogućim stradanjem brojnih pripadnika mađarske manjine u Vojvodini.Bugarska još nije odgovorila na subotnji zahtjev NATO-a za korištenje njihova zračnog prostora za udar na Srbiju. Odluku o zahtjevu NATO-a donijet će bugarski parlament.
Crnogorski predsjednik Milo -ukanović je u svom posljednjem javnom nastupu izričito odbio svaku mogućnost korištenja teritorija Crne Gore kao osnovice za kopnenu intervenciju protiv "bratskoga srpskog naroda". Međutim, prihvatio je mogućnost prolaska stranih trupa preko njihova teritorija nakon postignutoga mirovnog sporazuma. U BiH su stavovi prema tom pitanju podijeljeni.
Predstavnici Republike Srpske oštro su protiv bilo kakve intervencije NATO-a dok dužnosnici Federacije BiH podržavaju akcije NATO-a bez iskazivanja svoga stava prema mogućoj upotrebi kopnenih snaga. Ni hrvatski dužnosnici u pogledu kopnene intervencije i mogućeg korištenja hrvatskog teritorija nisu obznanili svoje stavove. Za sada je jedino Albanija bezuvjetno ustupila svoj prostor za svaki mogući oblik vojne akcije protiv Srbije.
Eventualna kopnena intervencije ovisi o političkim ciljevima koji bi se trabali ostvariti upotrebom kopnenih snaga NATO. U radikalnoj varijanti rušenja Miloševića i okupacije Beograda teritorij Mađarske i Rumunije najpogodniji je za razmještaj i djelovanje velikih oklopnih snaga i masovnu upotrebu oklopa za brzi prodor prema glavnom gradu SRJ. Međutim, najkraći put do Beograda vodi iz istočne Slavonije. To je pravac manjeg kapaciteta, ali je pogodan za upotrebu oklopno-mehaniziranih snaga.
Ako politički cilj bude samo okupacija Kosova, najkraći je kopneni put iz Albanije, Makedonije i Crne Gore. Iz Makedonije vode pravci prodora najvećeg kapacita, od Tetova prema Prizrenu i Skoplja prema Kačaniku prodor je znatno ograničen reljefom. Najprohodniji pravac prodora iz Makedojije prema Kosovu vodi od Kumanova dolinom Južne Morave preko Bujanovca prema Gnjilanu. Crna Gora zbog pristupa moru pruža mogućnost dobore opskrbe vojnih trupa.
Međutim, pravci eventualnog prodora koji vode prema Kosovu preko planinskog zemljišta malog su kapaciteta i lako se zarušavaju. Pravci koji izvode iz BiH također su ograničenog kapacitieta te se njezin teritorij može koristiti za eventulano prikupljanje snaga za helikopterske desante.
U sadašnjim okolnostima NATO koristi zračne prostore srpskih susjeda sa ili bez njihove suglasnosti za napade na ciljeve na teritoriju SRJ. Mađarska, Hrvatska, BiH, Crna Gora, Albanija i Makedonija na neki način već su uključene u ratni sukob protiv Slobodana Miloševića.
Pripreme u tijeku
Vojne pripreme za kopnenu intervenciju već se odavno odvijaju. U Makedoniji je već stacionirano 12.000 NATO-ovih vojnika, a na putu je još jedna britanska brigada. Dakle, teritorij Makedonije se može računati kao osnovica za prodiranje europskih saveznika prvenstveno Britanaca, Nijemaca i Francuza. U Albaniji se gomilaju pretežno američke i talijanske trupe. Tamo je već uspostavljena njihova logistička i zapovjedna struktura. Sa tog prostora vršit će se eventualni prodor američkih snaga potpomognutih talijanskim saveznicima.Za upotrebu teritorija BiH NATO neće niti tražiti suglasnost, a Crna Gora bi se mogla prikloniti NATO-u ako Milošević počne i rat protiv tamošnjeg rukovodstva. Varijanta radikalne intervencije sa sjevera manje je vjerojatna jer bi za nju trebalo oko 300.000 vojnika. Zbog razvlačenja snaga Vojske Jugoslavije NATO će podgrijavati i tu mogućnost.
U svakom slučaju, kopnena intervencija nikad nije bila bliža, ali je neće biti dok se iz zraka temeljito ne razori vojni potencijal SRJ i dok se ne prikupe kopnene snage za što bi trebalo još najmanje 45 dana.
Višecijevni bacač raketa MLRS
Višecijevni bacač raketa MLRS koristi isto lansirno vozilo za dvije osnovne kategorije raketa taktičkog i povećanog taktičkog dometa. Klasična taktička varijanta ima 12 raketa kalibra 226 milimetara koji se lansiraju na daljinu od 32 kilometra. Napredna taktička varijanta povećanog dometa koristi projektile oznake ATACMS krajnjeg dometa od 110 do 320 km. S lansera M270 lansiraju se ukupno dva projektila s kasetnom bojevom glavom.Osnovna varijanta dometa 110 km nosi 950 protupješačkih bombica M74, varijanta Block 1A, a količinu od 300 komada bombica M74 istovari na udaljenost od 165 km. Posljednja inačica rakete ATACMS Block1B postiže domet od 320 km. Sustav MLRS predstavlja tehnološki iznimno napredno borbeno sredstvo namijenjeno za uništavanje žive sile, neutralizaciju topničkih i položaja PZO-a, kao i oklopa na velikim daljinama jer može rasparčati i posebnu protuoklopno kasetno streljivo.
Jurišni helikopteri AH-64 Apache
Jurišni helikopteri AH-64 dokazano su protuoklopno sredstvo u Zaljevskom ratu. Međutim, klima i teren na Kosovu bitno se različiti. U Zaljevu se stalno mogao primjenjivati ekstremno niski let za prikriveni dolazak i kao zaštita od djelovanja PZO-a. Međutim, planine na granici, pri niskoj naoblaci, kanaliziraju letove kroz prirodne otvore gdje se mogu postavljati zapreke PZO-a. Obližnji planinski visovi mogu biti dobra maska za helikoptere, ali isto tako i pogodno mjesto za prikrivanje PZO sustava.Rat u Afganistanu pokazao je sve opasnosti kojima su izloženi pri borbama na planinskom terenu. Iz tih razloga sigurno djelovanje može se ostvariti jedino u suradnji s avijacijom i topništvom. Za borbu protiv drugih helikoptera opremljeni su raketama zrak-zrak kratkog dometa Sidewider. Za obranu od zrakoplova potrebna im je lovačka zaštita. Jurišni helikopteri samostalno se koriste ispred prve crte neprijateljskog PZO-a. (J. L.)
