13.04.1999, utorak
Sastanak ministara vanjskih poslova 19 zemalja članica NATO-a o rješenju kosovske krize
Kopnene snage za Kosovo pod zapovjedništvom NATO-a
Suđenje "Viteškoj skupini": Tužitelj Geoffrey Nice pročitao optužnicu protiv Kordića i Čerkeza
Da je Mate Boban živ, sudilo bi se i njemu
Poskupljenje benzina
Porges odbio Inin prijedlog poskupljenja benzina
Mediji na sudu: Odluka stečajnog vijeća Trgovačkog suda u Zagrebu protiv izdavača Media Press-a
Na zahtjev don Ante Bakovića sud pokrenuo stečaj Nacionala
Gospodarski savjet SDP-a Stručnjaci o gospodarskoj politici
Dr. Kalogjera: Banski dvori postali su hrvatski zid plača
Objavljeni poslovni rezultati najuspješnije hrvatske tvrtke za prošlu godinu
Čović: Usprkos krizi u regiji, povećali smo dobit za 14 posto
Rebalans budžeta: Nakon oštrog istupa savjetnika predsjednika Tuđmana za gospodarstvo
Ured Predsjednika ponovno demantirao ministra Škegru
Suđenje Šakiću: Jučer o stanju u jasenovačkom logoru svjedočio Gabrijel Winter
Masovne likvidacije u Jasenovcu događale su se nakon ofenzive na Kozari
Nuklearno skladište: Postoje sumnje da se Hrvatska priprema za uvoz opasnog otpada iz visokoindustrijaliziranih zemalja
Hrvatska će sagraditi odlagalište nuklearnog otpada koje nekoliko stotina puta prelazi njezine potrebe
Dvadesetog dana NATO-ove operacije Saveznička snaga gađani ciljevi u Srbiji i na Kosovu
U napadu NATO-a pogođen putnički vlak
Nuklearno skladište: Postoje sumnje da se Hrvatska priprema za uvoz opasnog otpada iz visokoindustrijaliziranih zemalja
Hrvatska će sagraditi odlagalište nuklearnog otpada koje nekoliko stotina puta prelazi njezine potrebe
Agencija za poseban otpad HEP-a predložila je Vladi da u sklopu strategije prostornoga uređenja sagradi odlagalište za radioaktivni otpad.
Od prvotne četiri lokacije Vlada je u uži izbor uvrstila Trgovsku i Moslovačku goru, a na temelju daljnjih istraživanja bit će odabrana jedna. Međutim, još nije odgovoreno na pitanja koliki su odlagališni kapaciteti Hrvatskoj potrebni, koliko kod nas ima nisko i srednjeradioaktivnog otpada i odakle on dolazi?
Prema javno dostupnim informacijama, u Hrvatskoj ima oko 52 prostorna metra nisko i srednjeradioaktivnoga otpada, od kojega je većina (48,5 prostornih metara) nastala i dobro je uskladištena u zagrebačkom Institutu "Ruđer Bošković". Ostatak od 3,5 prostorna metra nastao je radom Instituta za medicinska istraživanja te u klinikama, bolnicama i ostalim medicinskim ustanovama.
18.000 prostornih metara
Zanimljivo je stoga što se u sklopu planova za gradnju nuklearnoga odlagališta govori o čak 18.000 prostornih metara. Investitori bi trebali objasniti zbog čega žele tako veliko odlagalište i kome je ono namijenjeno. Kada bi se uvezao i sav nisko i srednjeaktivni otpad iz Slovenije, točnije iz Nuklearne elektrane Krško čiji je HEP 50 postotni vlasnik, još se ne bi napunilo ni pola planiranog odlagališta.NE Krško je u pogonu od 1981. godine, a do danas, dakle tijekom trećine svojega radnog vijeka, napravljeno je nešto više od 2000 prostornih metara otpada. S obzirom da je taj otpad stiješnjen, ubuduće će se njegov obujam još više smanjivati.
Dakle, da NE Krško radi gotovo stotinu godina, ne bi se popunilo planirano odlagalište "namijenjeno" Sisačko-moslovačkoj županiji. Međutim, mi otpad iz Krškoga nećemo pothranjivati u Hrvatskoj ako je suditi prema hrvatsko-slovenskim pregovorima, nego će se otpad do 2023. godine (za kada je predviđeno zatvaranje NE Krško) i dalje pothranjivati u istom skladištu u sklopu elektrane gdje je i do sada skadišten.
Za taj otpad Sloveniji ionako plaćamo u sklopu troškova vezanih uz zajedničko vlasništvo, a dodatno dajemo i Općini Krško ekološku rentu od četiri milijuna dolara godišnje. Još 1991. godine Hrvatska elektroprivreda osnovala je Javno poduzeće za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, koje je poslije, zbog negativnih socioliških konotacija čim se spomene radioaktivni otpad, svoje ime promijenilo u Agenciju za poseban otpad.
60.000 opasnih izvora
U svom objašnjenju Agencija za poseban otpad za potrebu gradnje odlagališta navodi razlog zračenja od oko 60.000 opasnih izvora koji su navodno raspršeni po Hrvatskoj. Tu posebice ubrajaju ratom ugrožena područja gdje je zbog ratnih razaranja došlo do rušenja radioaktivnih gromobrana, detektora dima i drugih izvora zračenja. U izlaganju stručnjaka Agencije za poseban otpad ti izvori su sada "jako" opasni (do sada su slobodno bili raspršeni diljem Hrvatske) i pokazuje se potreba skladištenja otpada.Ono o čemu se u izlaganju ne govori jest obujam, odnosno količina toga otpada. Kada bi na oslobođenim područjima bilo i milijun takvih kapsula promjera jedan centimetar prostorni (a manju su - izgledaju poput malih jajašaca pa se posebice djeca upozoravaju da ih ne diraju), njihov ukupni obujam ne bi prelazio jedan prostorni metar, odnosno iznosio bi ukupno - dva posto sada pohranjenog otpada u Institutu "Ruđer Bošković"...
Nada Kolega-Gril
