07.04.1999, srijeda
Noć najintenzivnijih napada NATO-a na SR Jugoslaviju
U četiri vala NATO pustošio Srbijom
Vojni komentar
U pozadini zračnih napada na SRJ, na Kosovu se odvijaju žestoki sukobi Vojske Jugoslavije i preostalih albanskih gerilaca. OVK bi mogao nestati s Kosova za pet dana.
Sudbina albanskih čelnika: Potpredsjednik Demokratske lige Kosova Maim Jerliu
Ibrahim Rugova je u kućnom pritvoru i nije mu dopušteno komunicirati sa suradnicima
Izbjeglička katastrofa
Iz pakla Kosova u bijedu izbjegličkog kampa
Prijedlog zajedničkog izbornog programa u 15 točaka, što ga je čelnicima oporbene šestorke ponudio predsjednik HSLS-a Dražen Budiša
Oporba se obvezuje na promjenu Ustava, reviziju pretvorbe i smanjenje budžeta za vojsku i policiju
Krah državnih financija
Nevolje u mirovinskom i zdravstvenom zavodu ugrozile su i državni proračun. Plaće kasne čak i MUP-u i MORH-u
Kriza zdravstva
Dvije najveće veledrogerije u Hrvatskoj, Medika i farmacija, optužuju Zavod za zdravstveno osiguranje
Dan uoči velikog koncerta s kraljem hrvatske estrade
Mišo Kovač: Nakon zagrebačkog koncerta selim se u Dalmaciju
Krah državnih financija
Nevolje u mirovinskom i zdravstvenom zavodu ugrozile su i državni proračun. Plaće kasne čak i MUP-u i MORH-u
Kašnjenje plaća do sada se uglavnom događalo samo zaposlenima u privredi, državni službenici, posebno oni u MUP-u i MORH-u, bili su pošteđeni takvih nevolja. Međutim, posljednju su plaću, navodno, dulje čekali zaposleni u MUP-u, u zrakoplovstvu, pa čak i u tajnim službama! A kad država ne može na vrijeme platiti ni svoje tajne službe, znači da joj s financijama uistinu nešto ne štima.
Od osamostaljenja Hrvatske, nikada se nije tako rano počelo govoriti o rebalansu državnoga proračuna kao ove godine, ali nikada se nisu niti toliko skrivali podaci o njegovu punjenju kao ove godine. Ministar financija Borislav Škegro najavio je rebalans već u ožujku, i to na stranačkoj konferenciji za novinare, opravdavajući ga nepredviđenim okolnostima - stečajem četiri posrnule banke. No, pitanje je kako će preraspodijeliti novac, kada mu sustav, kojeg čini trokut: državni proračun, mirovinski i zdravstveni fond, puca po šavovima.
Šutnja o punjenju proračuna
Dok je javnost još donekle upoznata s teškim stanjem u fondovima, o stanju u proračunu, kao trećem i možda najbitnijem čimbeniku, za sada se šuti. Za razliku od prošle godine, kada se potpredsjednik Vlade i ministar financija često javno hvalio dobrim punjenjem proračuna, ove su godine takvi Škegrini nastupi izostali. Razlog je jednostavan: državni se proračun ne puni onim tempom kako je planirano. Kvartalni podaci pokazuju da su u prva tri mjeseca porezni obveznici uplatili oko 8,268 milijardi kuna, što je samo 18,52 posto od zacrtanog, preambicioznoga plana. Kada se tome pridoda zaduživanje u inozemstvu, stanje se donekle popravlja. Zajedno s novcem poreznih obveznika dobija se slika o ispunjenju nešto više od 21 posto, što je samo četiri postotna boda manje od onog koliko je sada trebalo biti u državnoj kasi.Prema riječima nadležnih, glavni uzročnik kolapsa sustava su blokade banaka. Njihovim rječnikom, "u financijama nema mrdanja, ako negdje prišarafiš na drugome mjestu konstrukcija puca". I to se dogodilo s hrvatskim državnim proračunom. Počelo je pucati jer poduzeća nisu mogla isplatiti plaće, pa nisu niti platila doprinose. Proračun je uskočio i počeo krpati te rupe, ali onda se i on našao u najvećim teškoćama, što je nedavno priznao i premijer Zlatko Mateša, ustanovivši kako proračun sanira mirovinski fond na štetu proračunskih korisnika, koji ostaju uskraćeni. Kako smo saznali, državni proračun trenutačno daje novac samo za plaće, mirovine i sve ono što je baš nužno, a sve što nije hitno, primjerice plaćanje izvođačima radova u obnovi, tekući izdaci ministarstava i slično čeka bolja vremena. Odgođena su čak i plaćanja socijalne pomoći najugroženijem sloju stanovništva, a dječiji doplatci plaćeni su tek prošli tjedan. U Ministarstvu financija tvrde kako im je najveći kamen oko vrata Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Prema njihovim riječima, da bi se isplatile mirovine svakog mjeseca, ne samo da im mjesečno isplaćuju 400 milijuna kuna, koliko su im dužni, nego i mnogo više. Zato se državni proračun zadužuje kod Hrvatske narodne banke jer Mirovinski zavod to ne može učiniti izravno.
Banke ne daju kredite
Katastrofalno stanje u mirovinskom fondu nedavno je priznala i njegova ravnateljica Dunja Vidošević. Prema njezinim riječima, mirovinski fond ovisi o kreditima banaka i Ministarstvu financija. Krediti se od kraja prošle godine uzimaju i od poslovnih banaka, tako da stalno zaduženje HMZO-a prema bankama iznosi oko 500 milijuna kuna, ali banke te kredite sve teže odobravaju, pa su zato prošlog mjeseca Mirovinskom zavodu dale samo 376 milijuna kuna. Premda stalno posuđuje novac od Ministarstva financija, koji onda vraća, Dunja Vidošević je svjesna kako će se uskoro naći u situaciji da će se zadužiti onoliko koliko ima priljeva od doprinosa, što je oko 900 milijuna kuna. Kada se to dogodi, mirovine će postati upitne. Ipak, ravnateljica mirovinskog fonda još barem donekle računa na nenaplaćena potraživanja HMZO-a koja, prema njezinim riječima, iznose oko četiri milijarde kuna. Stoga je 25. ožujka najavila da više neće čekati da sve ide preko suda, nego da će krenuti s opomenama i oduzimanjem obrta. Poznato je da ni zdravstveni fond ne ubire svoje prihode. Na Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, direktor Branko Malenica istaknuo je kako je Zavod prošlu poslovnu godinu završio sa 3,5 milijarde kuna duga, a otprilike su tolika i njegova potraživanja. I u tom se fondu, dakle, ponavlja ista priča kao i u cijelome hrvatskom gospodarstvu. HZZO je dužan ljekarnama i veledrogerijama, a njemu za doprinose duguju poduzeća i obrnici, županije i državni proračun.Ministar zdravstva dr. Željko Reiner na taj problem upozorio je i u jednom od svojih intervjua. Naveo je kako "ne samo da mnoge županije ne podmiruju svoje obveze prema zavodu, već mnoge, kršeći zakon, službeno izglasavaju da će plaćati manje nego što bi trebale za neosigurane osobe i poljoprivredna domaćinstva starija od 65 godina što su po zakonu dužne plaćati". Stoga i ne čudi da se situacija u HZZO-u preslikava i u ovoj godini, odnosno da rastu obveze koje se ne mogu podmiriti iz tekućih prihoda. Malenica je i na Upravnom vijeću upozorio da su i u prva dva mjeseca ove godine zabilježili pad prihoda u odnosu na planirane...
Andrea Koščec
