19.03.1999, petak Rekonstrukcija hrvatske vlade Novi zakon o vladi pred Saborom Godišnjica atentata na dr. Tuđmana Za feštu u Benkovcu oderano 10 janjaca Ante Jelavić najavljuje povodom sarajevskog atentata Hrvati zamrzavaju sve svoje funkcije u Bosni i Hercegovini Elaborat nove glavne urednice HTV-a Marija Peakić-Mikuljan: Hrvatska televizija prije svega mora biti hrvatska Skandal na Pravnom fakultetu u Zagrebu Suspendiran profesor jer je ispit uvjetovao kupnjom vlastite knjige koja još nije objavljena Kolaps najpoznatijih građevinara: Uprava je do Uskrsa obećala plaće za prosinac Radnici Geotehnike obustavili su gradnju maksimirskog stadiona i autocesta prema Goričanu i Rijeci Slučaj PIK-a Vrbovec: Mladen Markek, zamjenik direktora HNO-a, odgovara na tvrdnje ravnateljice HZMO-a Natječaj za prodaju PIK-a objavio sam po Matešinoj preporuci, a zašto je poništen zna samo Dunja Vidošević Prijedlog izbornog zakona: Mnogo je otvorenih pitanja u prijedlogu stručnjaka na koja nema jasnih odgovora HDZ će "iskrojiti" Hrvatsku u deset izbornih jedinica kako mu bude najviše odgovaralo Suđenje Dinku Šakiću: Završeno svjedočenje prvog svjedoka u procesu zapovjedniku koncentracionog logora Jasenovac Svjedok Roller: Vraćena odjeća svjedočila nam je o sudbini odvedenih logoraša Pobuna radnika Sindikat Zagrebačkih transporta podnosi kaznene prijave, radnici OKI-Usluga u štrajku, a u riječkoj Harteri osnovan krizni stožer		Internet Monitor | Indeks | Jučer | Prethodna vijest | Sljedeća vijest Prijedlog izbornog zakona: Mnogo je otvorenih pitanja u prijedlogu stručnjaka na koja nema jasnih odgovora HDZ će "iskrojiti" Hrvatsku u deset izbornih jedinica kako mu bude najviše odgovaralo ZAGREB - Iako je radna skupina pravnika i politologa dala prijedloge odgovora na veliki broj pitanja koja će rješavati novi izborni zakon, ipak su izostali odgovori na neke važne probleme. Riječ je, prije svega, o načinu na koji će se određivati izborne jedinice i izgledu novih biračkih popisa. Stručnjaci smatraju da bi Hrvatska trebala u novom izbornom sustavu biti podijeljena na deset izbornih jednica jer bi proporcionalni izborni sustav u kojemu bi cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica mogao donijeti rascjepkanost saborskih mandata. No, kako sada stvari stoje, veličina i raspored izbornih jedinica bit će određeni naknadno, a odredit će ih Ministarstvo uprave. Predstavnik vladajuće stranke u radnoj skupini Smiljko Sokol jasno je dao do znanja da je HDZ spreman pregovarati s oporbom o novom izbornom zakonu, ali ni riječi nije rekao kako bi se i u vezi s izbornim jedinicama trebao postići konsenzus. Stručnjaci se nisu osvrnuli ni na zahtjev Dražena Budiše da se oporbi omogući potpun uvid u biračke popise, pa se može zaključiti da su upravo ta dva pitanja (popisi birača i izborne jedinice) HDZ-ovi aduti u rukavu. To može potvrditi i Sokolovo usputno objašnjenje koje se odnosilo na jedinicu za dijasporu, a iz kojega se dade naslutiti da će HDZ izborne jedinice podijeliti po ključu "zavadi pa vladaj". On je, naime, rekao kako je dobro imati jedinicu za dijasporu izvan zemlje jer je HDZ mogao i nepošteno odigrati pa iseljeništvu odrediti "izbornu jedinicu u kojoj će biti Pula i Rijeka". Tako je Sokol otkrio to da već ima jasan plan o izbornim jedinicama i da će Istarska županija i Primorsko- goranska županija biti u istoj izbornoj jedinici. Prividna velikodušnost otkriva namjeru da se u dvjema regijama, koje bi HDZ sigurno izgubio da čine zasebne jedinice, sukobe dvije stranke oporbene šestorke: IDS (Istra) i SDP (Primorsko-goranska županija). Takav raspored neminovno donosi disperziju oporbenih glasova, iako postoji mogućnost da SDP i IDS koaliraju, ali je to teško očekivati s obzirom na čitav izborni sustav. Pitanje biračkih popisa poseban je problem jer nitko još ne zna koliko građana ima pravo na sudjelovanje u sljedećim izborima, ali svi u oporbi pretpostavljaju da postoje "dupli" popisi birača. Prema neovisnim procjenama, u odnosu na izbore 1995. godine, broj birača u zemlji povećao se za oko 200.000. U dijaspori je oko 380.000 ljudi s biračkim pravom, a prema tvrdnjama vladajuće stranke oni čine deset posto ukupnog hrvatskog biračkog tijela. Neriješeno je i pitanje koalicija jer nije jasno imaju li stranke pravo na koaliranje na lokalnoj razini u svakoj jedinici prema izboru ili će zakonodavac propisati da stranke mogu koalirati isključivo na državnoj razini, dakle, u svim izbornim jedinicama s istim partnerom. Nadalje, ponovno je upitno izdvajanje građana manjinske nacionalnosti u poseban mini-izborni sustav jer će one, kako stvari sada stoje, u svojim posebnim jedinicama moći glasovati samo za manjinske predstavnike. Stručnjaci su zaključili da one, sukladno Ustavnom zakonu o nacionalnim manjinama, imaju pravo na najmanje pet svojih zastupnika u hrvatskom parlamentu. Dio njih predložio je ipak da se promijeni Ustavni zakon. Nisu transparentni ni dijelovi prijedloga koji se odnose na financiranje predizborne kampanje. Predlaže se, naime, da stranke najkasnije na dan početka kampanje objave koliko novca namjeravaju potrošiti tijekom predizborne kampanje, a po završetku izbora i u roku 30 dana predali bi i račune. Iz tih računa trebali bi biti vidljivi izvori financiranja, način i visina trošenja. Ali, nigdje se ne spominju sankcije za eventualne prekršitelje, što je posebno važno ako se zna da neće smjeti koristiti novac državnih poduzeća i stranih državljana i tvrtki. Prva solucija odnosi se svakako na HDZ jer su u njegovoj vlasti sve državne službe i poduzeća, a druga bi trebala pogoditi oporbu koja ne može računati na inozemnu pomoć. Dijaspora je u prvim demokratskim izborima izdašno pomogla HDZ-u i ona predstavlja poseban financijski izvor jer iseljenici uglavnom imaju dvojno državljanstvo. Prema posljednjim informacijama, prostora za dobivanje potpore iseljeništva ima i za oporbu. No, dijaspora je i Bosna i Hercegovina, pa se može očekivati da će upravo s tog područja HDZ dobiti najjače financijske injekcije. Na kraju valja spomenuti i kontrolu HRT-ova ponašanja u izborima jer se za državne dužnosnike, mahom hadezeovce, planira medijski prostor jednak onome iz 1998. godine. Jednako kao i svih proteklih i prošle su godine u radiotelevizijskom medijskom prostoru snažno dominirali HDZ-ovi državni dužnosnici, kako u informativno-političkom tako i u zabavnom programu HRT-a. Helena Puljiz