18.03.1999, četvrtak 24 sata drame na HRT-u nakon izbora urednice Marija Peakić-Mikuljan ponudila pa povukla ostavku: sad ostavku nudi direktor Doministar MUP-a Federacije BiH izvan životne opasnost FBI istražuje atentat na Jozu Leutara Privatizacija hrvatske telefonije Deutsche Telekom spreman kupiti 25 posto Hrvatskih telekomunikacija? Komisija za izborni zakon predlaže uvođenje proporcionalnog sustava Hrvatska u deset izbornih jedinica Suđenje zapovjedniku Jasenovca Dinku Šakiću Svjedok Dragan Roller: Dok je Šakić bio zapovjednik logoraše su mučili, vješali i Sporni poslovi Vlade i bivšeg direktora ACY-ja MORH prodao Gozdeckom zemljište Grada Umaga Konferencija za novinare hrvatskog ministra vanjskih poslova Granić: Zbog atentata na Leutara cijeli je Dayton u pitanju Razgovor: Željko Malević, predsjednik Foruma za selo i poljoprivredu SDP-a Glasovi seljaka odlučuju izbore Predlažu se niže plaće za Predsjednika, ministre i zastupnike HSS uputio Saboru prijedlog o smanjenju Tuđmanove plaće		Internet Monitor | Indeks | Jučer | Prethodna vijest | Sljedeća vijest Komisija za izborni zakon predlaže uvođenje proporcionalnog sustava Hrvatska u deset izbornih jedinica ZAGREB - Sudeći prema rezultatima dvotjednog rada peteročlane radne skupine za izradu novog izbornog zakonodavstva, saborski će se zastupnici na sljedećim izborima birati proporcionalnim izbornim sustavom u deset izbornih jedinica. U svakoj izbornoj jednici sa stranačkih listi birat će se najmanje deset, a najviše 14 zastupnika. Iseljeništvo, tj. hrvatski državljani bez prebivališta u RH, birat će zastupnike u posebnoj izbornoj jedinici, ali nije objašnjeno je li to jedna od deset ili jedanaesta. Dogovorom će se odrediti broj zastupnika koji će birati iseljenici. Izborni prag za jednu stranku bit će pet posto, a osam za koaliciju dviju ili više stranaka. To su ukratko okviri budućeg izbornog sustava koji su po narudžbi saborskog Odbora za Ustav razradili pravnici i politolozi, a njihov prijedlog sadrži sva temeljna načela za izradu novog izbornog zakona. Osim toga, stručnjaci su razradili i modele financijske kontrole nad izbornom kampanjom i ponašanjem HRT-a u izborima. Rezultate rada stručne skupine jučer je novinarima predstavio njezin najstariji član dr. Smiljko Sokol, ujedno i zastupnik vladajuće stranke u Saboru i Tuđmanov savjetnik za ustavno-pravna pitanja. Prema njegovim riječima, prijedlog je utvrđen konsenzusom svih članova radne skupine i predan predsjedniku Odbora za Ustav Vladimiru Šeksu, koji će ga proslijediti klubovima zastupnika na raspravu. Svi članovi radne skupine jedinstveni su u tome da novi izborni zakon treba donijeti usuglašavanjem vladajuće i oporbenih parlamentarnih stranaka, a da se pri tome imaju u vidu i stavovi nacionalnih manjina. Smatraju kako je to jedini način da Hrvatska dobije stabilan i trajniji izborni sustav. Nakon završetka usuglašavanja Vladi bi, tvrdi Sokol, ostao tehnički posao da u roku od deset dana sroči i uputi izborni zakon u saborsku proceduru. Stručnjaci radne skupine pošli su od tri načela: pravednog političkog predstavništva, učinkovitosti političke vlasti, te jasnoće zakonom prihvaćenih načela i instituta za sve hrvatske birače. Ta tri načela navela su ih na zaključak da je proporcionalni sustav najbolje rješenje jer najpotpunije osigurava zastupljenost političkih predstavnika svih krajeva. Sokol tvrdi da bi posljedica razmjernog sustava u kojem bi cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica bila razmrvljenost parlamenta, što bi onemogućilo normalno funkcioniranje i Saboru i izvršnoj vlasti. Zato Hrvatsku treba podijeliti na deset jedinica, koje će biti utvrđene zakonom, i to tako da se po broju stanovnika ne razlikuju više od pet posto. Što se tiče državnog izbornog povjerenstva, predložili su da ono ima i stalni i prošireni sastav. Povjerenstvom bi predsjedao predsjednik Vrhovnog suda, a u stalnom sastavu bila bi još četiri predstavnika Vrhovnog suda i njihovi zamjenici. Izborno povjerenstvo imenovao bi Ustavni sud. Nakon objave stranačkih lista u povjerenstvo bi ušla još tri predstavnika vladajuće i tri predstavnika oporbenih parlamentarnih stranaka, sukladno zastupljenosti u Saboru. Birački odbori imali bi nestranačkog predsjednika, a on i zamjenik trebali bi biti pravnici. Ostala četiri člana biračkih odbora, i zamjenike, birala bi se tako da dva budu iz redova vladajuće, a dva iz oporbenih stranaka... Helena Puljiz