16.03.1999, utorak
U Zagrebu počelo suđenje zapovjedniku Jasenovca
Dinko Šakić: Nisam kriv
Prosvjed radnika Valjaonice čelika
Očajni i gladni radnici blokirali granični prijelaz Razvor
Pored Šuškova groba gradi se grobnica za Brunu Bušića
Na Mirogoju završene pripreme za preseljenje posmrtnih ostataka iz Pariza
Vijeće HRT-a jučer u Zagrebu donijelo očekivanu odluku
Marija Peakić-Mikuljan izabrana za novu glavnu urednicu HTV-a
Pukovnik Željko Maglov, bivši zapovjednik Vojne policije, pismom redakciji Jutarnjeg lista, odgovara na optužbe bivših suboraca, objavljene u tisku
"Postao sam sinonim za sve loše u HV-u"
Prvi crkveni, ekumenski posjet Hrvatskoj
Poglavar SPC-a patrijarh Pavle u Zagrebu
Modno snimanje u Nacionalnoj sveučilišnoj biblioteci
Vanja Rupena pozirala fotografu Voguea
Intervju: Mr. Drago Jakovčević, financijski analitičar i predsjednik organizacijskog odbora Međunarodne bankarske konferencije
Guverner Škreb treba okupiti najveće banke i uloge proglasiti osiguranima
Mirovinski fond: Zašto se nova direktorica Dunja Vidošević ograđuje od svojega prethodnika Damira Zorića
Gdje je nestalo 600 milijuna DEM dionica mirovinskog fonda
Intervju: Mr. Drago Jakovčević, financijski analitičar i predsjednik organizacijskog odbora Međunarodne bankarske konferencije
Guverner Škreb treba okupiti najveće banke i uloge proglasiti osiguranima
- Vraćamo li se u hrvatskom bankarstvu na stanje s početka devedesetih jer se privatne banke saniraju i vraćaju u državno vlasništvo, a u njih se uvode privremeni upravitelji?
- Dubrovačka je banka, koja je bila privatna i među prvih deset, svojom propašću, to jest intervencijom države kroz sanaciju, početkom 1998. definitivno postala državna. Slijedi Glumina banka, također privatna i također među prvih deset, pa Gradska banka Osijek, Croatia banka... Sve su to privatne banke koje bi mogle postati državne. Intervencijom države i postavljanjem povjerenika i privremenog upravitelja bankarski sektor imat će dominantno obilježje državnog bankarstva, a to nije cilj tržišne ekonomije. Iluzije su da ćemo velike banke djelomično privatizirati prodajom manjinskih paketa strancima jer strani bankari neće kupovati manjinska vlasnička prava u domaćim bankama. U Češkoj, Mađarskoj i drugim tranzicijskim zemljama, strane banke najčešće imaju 66 posto vlasništva u bankama koje su kupovale. Banke treba doista ponuditi na prodaju i toga se ne treba bojati.
- Što se to dogodilo u bankarstvu posljednjih mjeseci da klima ne odgovara manjim bankama pa one, jedna po jedna, padaju u ozbiljne probleme?
- Kod nas vlasnička struktura presudno utječe na poslovanje banaka. Mali ili veliki tajkuni, ili skupine tajkuna, dakle ljudi koji su s poduzetničkim ambicijama krenuli u bankarstvo, željeli su od banaka velike profite, a to je nemoguće jer banka nije obično poduzeće. Ona polučuje profite kroz desetke godina. Propadaju sve banke čiji su vlasnici pojedinci, a koji su banku tretirali kao samoposlugu. Iznimka je Dubrovačka banka, u kojoj se dogodio sukob Nadzornog odbora i Uprave, ali je ona opet vezana uz jednog tajkuna, koji je odgađao obvezu vraćanja kredita, i kad se reklo dosta, on je povukao političke veze, došlo je do promjene... Otad počinje nepovjerenje u hrvatski bankovni sustav. Male banke su također pod utjecajem svojih vlasnika kojima su dale kredite.
- Zašto banke upravo sada postaju nelikvidne?
- Svjetska kriza, europska kriza, porast nezaposlenosti i drugo utjecali su na stanje u maloj tranzicijskoj zemlji Hrvatskoj. Sve slabosti tranzicije, kao što su loša i nedovršena pretvorba, slaba tehnologija i politička zbivanja, stvaraju nepovjerenje u bankarski sustav. Država bi svima morala jamčiti za sve štedne uloge i bilo bi dobro da se pet do šest najvećih državnih banaka okupi, možda pod vodstvom guvernera, i da se osmisli kako izići iz te krize, te o tome izvijesti javnost.
- Što bi se moglo učiniti?
- Novac bi se mogao kanalizirati preko Tržišta novca. Guverner bi mogao okupiti sve banke koje čine više od 70 posto aktive, a to su Privredna, Zagrebačka, Slavonska, Splitska, Riječka, pa i Dalmatinska i druge regionalne banke., a potom bi se mogao obznaniti koncept stabilizacije bankarskog sustava. Prvo treba sve uloge proglasiti osiguranima, bez obzira na iznos. Drugi je korak usmjeriti trgovanje novcem među bankama preko Tržišta novca. Danas velike banke nisu na Tržištu, znači ne nude novac drugim bankama, pa to podiže cijenu novca.
- U hrvatskoj javnosti čuje se da su cijelu krizu izazvale velike banke koje su željele eliminirati male banke s tržišta pa im više nisu posuđivale novac preko Tržišta novca? Ako to nije točno, zašto se sada sav slobodni novac ne kanalizira na Tržište novca?
- Država je svojedobno odgovorila da se štednja neće osigurati u stopostotnom iznosu jer bi se onda uprave banaka počele hazarderski ponašati znajući da država pokriva sve njihove promašaje. Osiguranje štednih uloga ne isključuje nadležnost i odgovornost HNB-a za poslovanje banaka. Upravo bi tada HNB mogao mirno pročešljati banke, vidjeti koje od njih rade kako treba. Sada su ljudi počeli povlačiti novac. Jedan je dio otišao u čarape, a jedan u Austriju, i sada nam se vraća preko Hypo leasing banke, koja je do sada uložila u Hrvatsku više od 900 milijuna njemačkih maraka. Sada se ta banka širi po Hrvatskoj i gradi, a pretpostavljam da je u tome veliki dio novca hrvatskih građana...
Branka Stipić
