12.03.99, petak Promjene na HTV-u Marija Peakić-Mikuljan kandidirala se za urednicu HRT-a Komentar Jutarnjeg lista nakon slučaja Hrvatske gospodarske banke Zašto Marko Škreb, guverner Narodne banke, kojemu je u godinu dana uništeno deset banaka, ne podnese ostavku?! Prijedlog novih davanja u državni budžet Vlada traži još više novca od studenata, đaka i honoraraca Izaslanstvo HDZ-a BiH danas i sutra u Zagrebu pregovara s vodstvima HSLS-a i SDP-a Jelavić dolazi u službeni posjet Budiši i Račanu Prof. dr. Mirko Gjurašin jučer u KBC-u Rebro pregledao Dinka Šakića Liječnički konzilij odlučuje je li Šakić sposoban izići pred sud Robert Gelbard sastao se jučer s hrvatskim Predsjednikom Gelbard: SAD poštuje Tuđmanovo protivljenje stvaranju trećeg entiteta Razgovor: Branko Roglić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Treba javno reći tko je sve nelegalno stekao imovinu		Internet Monitor | Indeks | Jučer | Prethodna vijest Razgovor: Branko Roglić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Treba javno reći tko je sve nelegalno stekao imovinu - Na nedavnoj skupštini HUP-a moglo se čuti da sadašnja gospodarska situacija u zemlji ugrožava nacionalne interese Hrvatske. Slažete li se s tom ocjenom? - Gospodarska kriza postoji, a njezina eskalacija ovisi o mjerama koje će Vlada sada poduzimati. Hrvatska je u takvoj situaciji da se više nema što čekati, nego se odmah mora reagirati. Jer temelj svake države jest dobro gospodarstvo. A najbolji pokazatelj toga je bruto dohodak po stanovniku, na osnovu kojega nas promatraju i iz Europe. Ako država ima bruto dohodak sličan europskom, onda nema te inozemne politike koja Hrvatsku može odvesti na Balkan. Međutim, ako je naš bruto dohodak bliži Srbiji, umjesto Sloveniji, onda je logično da nas se vidi na Balkanu. - Tko je kriv za to? - Glavni razlog nastale situacije jest to što je veliki dio društvenoga kapitala došao u ruke nekompetentnih ljudi. Riječ je o nadobudnim ljudima bez potrebnog znanja i vizije budućnosti. Ne mislim tu samo na pojedine tajkune, nego na sve one koji su stjecali imovinu bez namjere da poduzeća prilagode tržištu i novim tehnologijama. - Nije li hrvatski model pretvorbe bio idealan za takvu praksu? - HUP ima jasan stav o tome: tražimo reviziju pretvorbe jer ne želimo da se svi poduzetnici stavljaju u isti koš. Treba jasno reći tko je imovinu stekao a da je nije platio, a tko je sve pošteno platio. U Hrvatskoj nije postojalo niti jedno poduzeće koje se moglo kupiti kreditom, a onda iz profita poduzeća vratiti taj kredit. Svi koji su mislili da će to moći realizirati, bili su naivni, a najveća pogreška bila je to što za kupnju poduzeća nisu jamčili osobnom imovinom, nego kupljenim dionicama. - Zašto se tek sada pojavila u Saboru ideja da se kupnja jamči osobnom imovinom? - Ne znam, ali osobno sam navikao na takvu praksu jer sam za sve svoje investicije jamčio osobnom imovinom. Da su svi jamčili kupnju poduzeća osobnom imovinom, ni hrvatske banke ne bi došle u sadašnju situaciju. - Jeste li vi platili sve kupljene dionice i vratili sve kredite? - Izvršio sam sve obveze prema prodavateljima, a Croatia banci u travnju moram platiti još posljednju ratu za kredit. - Zašto se HUP nije ranije distancirao od poduzetnika koji nisu uredno izvršavali preuzete obveze? - Ne znam da takvih ima i u HUP-u. Kada bi od banaka ili države dobili listu poduzetnika koji ne izvršavaju svoje obveze, sigurni bi HUP reagirao. Osim toga, naše zalaganje za reviziju pretvorbe znači da taj proces treba zahvatiti i članove HUP-a. - Zauzimate li se načelno za reviziju pretvorbe ili podržavate neki od prijedloga koji su se pojavili bilo u Saboru, bilo u javnosti? - Tražimo da se provjeri poštivanje sklopljenih ugovora o kupnji dionica i da se otkrije kakva su jamstva davana pri uzimanju kredita za kupnju poduzeća. Ne treba nam poseban model za to. - Revizija se već djelomice obavlja na taj način, samo što država pri tome preuzima uništena poduzeća s nagomilanim dugovima. Ima li to smisla? - To se ne bi smjelo tako raditi. Zabrinjava nas ponovno podržavljenje gospodarstva jer to nije sukladno tržišnoj orjentaciji. - Država tj. vlast pokazuje na taj način brigu za radnike i ublažava socijalno nezadovoljstvo. Što HUP može predložiti kao bolje rješenje? - Kao prvo, poduzetnik koji je kupio i uništio poduzeće mora isplatiti jamstva koja je dao. Sva imovina, kojom je jamčio kupnju, mora se prodati i namiriti prodavatelja. Da se tako postupalo, sigurno bi bilo manje avanturista među poduzetnicima. Još prije dvije godine HUP je organizirao okrugli stol o moralu u gospodarstvu i tada sam upozorio da je neprihvatljiva kupnja poduzeća samo zato da bi se iz njega izvukao novac za vraćanje dugova. To je uništavalo ne samo gospodarstvo, nego i bankarstvo. Osim toga, treba imati na umu da je danas iskorištena samo jedna trećina postojećih nekretnina u gospodarstvu. Trebalo bi stoga zabraniti gradnju novih hala sve dok se ne obnovi proizvodnja u postojećima i ne uvede nova tehnologija u njih. Amortiziranu i demodiranu proizvodnju, koja se ne može potvrditi na tržištu, mora se zamijeniti ako hoćemo konkurirati na svjetskom tržištu. Zato treba potaknuti i strana ulaganja i investitore koji imaju tržište jer ako imate dobru proizvodnju a nemate osigurano tržište, napravili ste veliku pogrešku. Svaki proizvod mora se globalizirati, odnosno potvrditi na svjetskom tržištu. - Poslodavci su izrazito nezadovoljni odnosom Vlade prema HUP-u. Zašto? - Za razliku od sindikata, s kojima imamo jako dobre odnose, s Vladom nije takav slučaj. HUP nije kriv tome, dapače, želimo bolju suradnju tj. da nam Vlada dade status koji zaslužujemo. Predsjednik Republike poslao je svojega izaslanika na skupštinu HUP-a što govori da vodi računa o poduzetništvu. Nedolazak predstavnika Vlade, s druge strane, najbolje dokazuje njezinu nebrigu za poduzetništvo i gospodarstvo. Primjerice, nije prihvaćala naša upozorenja glede nelikvidnosti, a sada sama zbog toga osniva razna povjerenstva... Nikola Jelić