5.3.1999, petak Broj 320 Sukob HDZ-ovih ekonomista Škegro protiv Škreba, Jurkovića i Kovačevića. Ante Vlahović, direktor Tvornice duhana Rovinj, o kupnji TDZ-a "TDR za pet dana plati poreza koliko vrijedi cijelo ulaganje BAT-a u Tvornici duhana Zadar." Intervju: Dr. Branko Smerdel, član radne skupine za izborno zakonodavstvo "Predlažem proporcionalni sustav s više izbornih jedinica i izbornim pragom." Cestogradnja u Hrvatskoj Saborski zastupnici protiv Bechtelove ceste Zagreb - Split. Cenzura TV emisije "Jedan plus jedan" Obrad Kosovac odbio je s autorima pogledati emisiju. Vladin rat lažnim isplatama plaća Zaoštren odnos prema neplatišama mirovinskih i zdravstvenih doprinosa. Prosvjed radnika KIM-a pred zgradom Vlade Begović: "Mateša više vjeruje nama nego nekim svojim ljudima."		Internet Monitor | Indeks | Prethodna vijest | Sljedeća vijest Intervju: Dr. Branko Smerdel, član radne skupine za izborno zakonodavstvo Predlažem proporcionalni sustav s više izbornih jedinica i izbornim pragom - U izradi izbornog zakonodavstva sudjelovali ste i 1990. kad je usvojen većinski sustav. Treba li 1999. nešto mijenjati ili ne? - Vrlo jednostavan većinski model bio je prihvatljiv 1990. godine jer je prva smjena vlasti, nakon dugo vremena, tražila sustav koji birače neće dovoditi u zabunu. Ali odmah sam govorio da je on ograničena trajanja i za privremenu upotrebu. Dakle, promjene su potrebne. - Za kakav sustav ćete se zauzimati unutar radne grupe? - Zauzimat ću se za proporcionalni sustav s više logičnih izbornih jedinica i izbornim pragom. - S kakvim izbornim pragom? - Radna grupa će o tome dati stručno mišljenje. - Kakav izborni prag ćete vi predložiti? - Sada o tome neću ništa reći jer nemam uvida. - Kako nemate uvida!? - Nije da nemam uvida nego o tome sad ne želim raspravljati. Visinu izbornog praga treba dogovoriti prema uzoru na inozemne demokratske zemlje i neke tranzicijske. - Dakle, pet posto? - Da, može biti i pet. No, bitno je to da bi proporcionalni sustav obnovio duh uvažavanja konsenzusa koji je, na žalost, brzo nestao a koji je vladao 1990. godine. Proporcionalni sustav tjerao bi stranke da koaliraju da bi osnovale vladu, dakle prisiljavao bi ih da se dogovaraju, da čine ustupke i da društvo mirno vuku naprijed. - Mislite da je HDZ sada sklon konsenzusu? - Danas je primjetno da je dosta ljudi iz vladajuće stranke promijenilo retoriku. Znam da neki sada upozoravaju da je ta njihova nova retorika hinjena i da oni ne misle ono što govore. No, to spada u psihologiju i to se nas ne treba ticati. Ako se HDZ javno zauzima za konsenzus, to je dobro jer ovoj je zemlji potreban konsenzus umjesto novih sukoba. - Vladimir Šeks nedavno je zagovarao proporcionalni sustav u kojem bi cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica, a izborni prag nije spominjao. Bi li vam bili prihvatljivi proporcionalni izbori u jednoj izbornoj jedinici i bez izbornog praga? - Ne bi. Proporcionalni sustav najbolje odražava raspoloženje biračkog tijela, smanjuje nadzastupljenost jačega, odnosno podzastupljenost slabijega, i po tome je vrlo pravedan. Stranka dobija onoliko mandata koliko je dobila glasova. Međutim, ako nema izbornog praga, u parlament ulazi vrlo mnogo stranaka, pa i raznih radikalnih grupa koje demokracija s razlogom želi eliminirati iz političkog procesa. Rascjepkani parlament, osim toga, ugrožava glavnu svrhu izbora: osnivanje vlade koja može upravljati državom. U Hrvatskoj je, recimo, više od 50 registriranih stranaka od kojih mnoge životare, ali teoretski sve se one mogu pojaviti na izborima. Ako bi u Sabor ušla gomila stranaka sa po jednim ili dva zastupnika, bilo bi gotovo nemoguće osnovati stabilnu koalicijsku vladu. Dakle, uz proporcionalni sustav apsolutno mora ići prohibitivna klauzula, koja će minorne stranke s malo izbornih glasova ostaviti izvan saborskih vrata. Isto tako, potrebno je više izbornih jedinica jer se tako osigurava da se natječu stranke, a ne njihova središnja politička vodstva. No, pogrešno je da se cijela rasprava vodi o tome je li bolji proporcionalni ili većinski sustav. - Zar to ipak nije ključno? - To jest vrlo važno, ali kao dio demokratski urednog sustava. Možete se izboriti za idealan izborni model, ali ako nisu zatvorene raznolike mogućnosti manipulacije i ako biračko pravo nije dobro zaštićeno, tada vi od tog idealnog modela nemate ništa. - Kako se u uspješnim demokracijama sprečavaju manipulacije izborima? - Prvo, višestranačkim izbornim komisijama koje imaju pravo nadgledanja i kontrole u svim fazama izbornog procesa, dakle od svakog glasačkog mjesta do središnjeg kompjutora koji zbraja glasove. Jer, jasno je da ljudi deklarirani kao nestranački mogu i te kako biti na stranačkom 'daljinskom upravljaču'. Drugo, velika je i uloga slobodnih medija i promatrača. Zatim, u mnogim državama se vodi borba oko prekrajanja izbornih jedinica jer u tome leže vrlo velike mogućnosti manipulacije za izborne ciljeve aktualne vlasti. Gospođa Margaret Tatcher je stalno prekrajala izborne jedinice, to se radi i u Francuskoj, i u Italiji. - Što su to pošteni izbori? - Isto što i poštena utakmica gdje svi načelno imaju jednaku polaznu poziciju. Dakle, pošteni izbori odvijaju se za sve pod utvrđenim uvjetima demokratski izbalansiranog zakona. Drugo, zloupotrebe se svode na najmanju moguću mjeru već spomenutim sredstvima. Treće, raspodjela vremena na državnoj televiziji mora biti pod kontrolom kako bi mogućnosti političkog predstavljanja i predizborne propagande bile dostupne svima uz jasno određena pravila. Nadalje, u izbornim kampanjama mora se zabraniti i sankcionirati svaki govor mržnje i svako pozivanje na nasilje jer to demokracija ne tolerira i zato to zabranjuje svojim ustavima. Najvažnije je na kraju reći ono od čega se ovdje zazire: za kršenje izbornih pravila najodgovornija je vlast, ona je dužna osigurati legitimne i poštene izbore. - Slažete li se s ocjenom međunarodne zajednice da su naši izbori u posljednje vrijeme bili zakoniti, ali ne i pošteni? - Mislim da na našim izborima nije bilo onih vidljivih, izrazitih kršenja pravila. U izborima nakon 1995. bilo je niskih udaraca, okupiranja HTV-a, ovoga i onoga, ali generalno ne bih rekao da su to bili nepošteni izbori. - Kakav izborni sustav danas, prema vašem mišljenju, odgovara vladajućoj stranci, kakav opozicijskoj šestorki, a kakav građanima Hrvatske? - I HDZ i opozicijska šestorka procjenjuju intuitivno i ja to ostavljam njima. Ali hrvatskim građanima i hrvatskoj demokraciji bi odgovarao proporcionalni sustav s izbornim pragom, u kojem bi velika pozornost bila posvećena kontrolnim mehanizmima o kojima smo već govorili... Sanja Modrić