Zrinka Pavlić: 'The Curse' je serija s najčudnijim krajem u svemiru; na novu razinu podiže uživanje u 'užasnosti' - Monitor.hr
05.02. (22:00)

Jer stvarnost nije dovoljno bizarna

Zrinka Pavlić: ‘The Curse’ je serija s najčudnijim krajem u svemiru; na novu razinu podiže uživanje u ‘užasnosti’

U zadnje je vrijeme glavna fora snimati serije u kojima ne možeš voljeti glavne likove. Serija u kojoj tek vjenčani bračni par nastoji svojim neobičnim pasivnim kućama oživjeti siromašnu četvrt svojeg grada u Novom Meksiku zanimljiva je lamentacija o privilegiji, gentrifikaciji, iskrenoj i trendovskoj potrebi da postaneš bolja osoba, a na kraju i o teškim osobnim odnosima. Priča nije nimalo jednostavna i odvija se na više razina. Glavni likovi pokušavaju snimiti neku vrstu reality showa s nekretninama, ali baziranog na filantropiji. Na sve se to uspijeva još i nakalemiti smiješna kletva djevojčice u prvoj epizodi, nastala zbog Asheva doista užasnog ponašanja, zbog koje i Ash i Whitney, ali i gledatelji do samog finala pokušavaju dokučiti je li im djevojčica doista poslala zlu sreću i još goru pamet. Zrinka Pavlić za tportal.


Slične vijesti

Utorak (20:00)

Blockbuster serija

Serija ‘Crne golubice’ pršti šarmom, šarenilom, krvlju, intrigama, zavjerama i – glupostima

Potpuno je jasno zašto je novih Netflixovih šest epizoda pod naslovom ‘Crne golubice’ postalo hit. Ali koliko je jasno, toliko je i porazno. Jer za seriju u kojoj je najbolji dio prikaz intimnih, ljubavnih i prijateljskih odnosa dvoje glavnih likova, ali se u njezinu snimanju potrošilo šesto godizilijuna novaca na pucačinu, eksplozije i apsolutno debilan špijunski zaplet – mora se reći da je promašena. Ovaj špijunski triler vrvi događanjima, cliffhangerima, obratima, otkrićima, međunarodnim zavjerama, zlikovcima iz londonskog podzemlja koji kao da su jučer izašli iz filmova Guya Richieja i tak. Da se gledat. Iako je ta cijela trilersko-špijunska priča, kad je se ogoli od specijalnih efekata, zgodnih prizora mješavine božićnih lampica i rasprsnutog mozga – glupa k’o kamen. Zrinka Pavlić za tportal

Ponedjeljak (23:00)

Klasik u klasiku

Prema ocjenama kritičara ‘Sto godina samoće’ je Netflixova serija godine

Roman prati sedam generacija obitelji Buendía u izmišljenom gradiću Macondo. U njemu se fikcija prepliće sa stvarnošću, a svjedoči nam o svoj raskoši autorove mašte. U trenutku pisanja članka Sto godina samoće slovi za najuspješniju Netflixovu seriju godine, barem kada su ocjene u pitanju. Reference radi, njegova ocjena na stranici IMDb iznosi respektabilnih 8,6, dok na stranici Rotten Tomatoes ima 94% pozitivnih recenzija ostavljenih od strane akreditiranih kritičara. Uvijek postoji opravdani sram kada je ekranizacija klasika u potanju, no čini se kako je kreativni tim zadužen za ovaj projekt uspješno dočarao Márquezov svijet. Journal

08.12. (23:00)

Idem malo prek, k Žnidaršiću!

Rašeta: Povratak Perice

Može li druga sezona Dnevnika velikog Perice biti jednako dobra kao prva? Prva epizoda ne daje konačan odgovor. Perica i Nada Šafranek sada su u braku i žive sa sinom Martinom. Perica je uspješan pjevač nacionalne lige, a desant glazbenog menadžera Eddyja Füllera kojeg tumači Rade Šerbedžija, unosi u njegov život dah intrige. Dojmovi nakon prve epizode? Nikola Kojo je sjajan, duhovit, ležeran (to je više glumačka nego scenaristička zasluga); scena u kojoj Goran Navojec improvizira referat o pravima žena na sastanku osnovne organizacije SK u milicijskoj stanici (danas bi se reklo: temeljni ogranak HDZ) neuvjerljiva je i loše napisana, eksterijeri i interijeri odveć su buržoaski (fotelje Barcelona i stolice Eames ne djeluju autentično čak ni u domovima pop zvijezda 1967.), ali epizoda se, unatoč tim zanovijetanjima, lako prati, a vidjet ćemo kakav će biti nastavak sezone. Boris Rašeta u TV pregledu tjedna za Novosti.

04.12. (22:00)

Kako su padale glave

Serija ‘Sablja’: U vrtlogu društvenog sloma

Igrana TV serija „Sablja“ redatelja Gorana Stankovića i Vladimira Tagića, ujedno najgledanija serija na teritoriju bivše Jugoslavije na HBO-ovom streaming servisu Max upravo se bavi društvenim i političkim posljedicama spomenutog 5. listopada koje su kulminirale atentatom na srpskog premijera Zorana Đinđića ispred zgrade Vlade Srbije 12. ožujka 2003. godine i potom izvanrednim stanjem i opsežnom akcijom uhićenja nazvanom „Sablja“ u kojoj su trebali biti kažnjeni svi urotnici i njihovi pomagači tj. mafijaški klanovi. Najveća vrijednost ove serije je upravo fokus na mučne posljedice razorenog društva zbog ratnog hira lidera nekad najveće republike bivše Jugoslavije – kaže Zoran Stajčić za Ravno do dna. Seriju su još recenzirali i Svetislav Basara, Zrinka Pavlić, Boris Rašeta…

01.12. (20:00)

Iz ženske perspektive

Zrinka Pavlić: ‘Dina: proročanstvo’ razlikuje se od dosadašnjih ekranizacija – Izrazito je ženska

Snimljena kao spin-off najnovijih filmova o ‘Dini’ i prema romanima Briana Herberta i Kevina J. Andersona, serija ‘Dina: proročanstvo’ govori o počecima moćnog sestrinstva Bene Gesserit te sestrama Valiji i Tuli Harkonnen koje su ga uspostavile. Nova serija na platformi Max, od koje su dosad prikazane dvije epizode, na tragu je Villeneuveovih filmova više nego na tragu nekadašnjih uprizorenja Herbertova univerzuma. ‘Dina: proročanstvo’ jasnija je, pametnija, zanimljivija i dojmljivija od nekadašnjih ekranizacija priča iz toga svijeta, pa iako, naravno, nema taj snažan villeneuveovski umjetnički ‘štih’, postoji nešto po čemu se drastično razlikuje i od nekadašnjih i od Villeneuveovih ekranizacija pa i od romana Franka Herberta. Izrazito je ženska. Zrinka Pavlić za tportal.

12.11. (20:00)

Duniverzum se nastavlja

Dune: Prophecy – Sestre koje vuku konce

Sinoć je u dvorani Gorgona zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti pretpremijerno prikazana prva epizoda nove Maxove serije ‘Dune: Prophecy’ koja proširuje filmski svemir koji je Denis Villeneuve pokrenuo svojim dvjema ekranizacijama slavnog znastveno-fantastičnog književnog serijala Franka Herberta. Radnja se odvija u godinama nakon rata ljudi protiv inteligentnih strojeva, što u jednakoj mjeri priziva paralele s franšizom “Terminator” kao i aktualne strahove probuđene rastom primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom životu, ali tu su prisutne i druge bioetičke teme poput genetskog inženjeringa i doista mnogo dobrog starog političkog spletkarenja i igara moći. Ostaje vidjeti koliko će se početno uzbuđenje uspješno prenositi iz epizode u epizodu, ali na temelju viđenoga, potencijala za novi veliki televizijski hit ima sasvim dovoljno za zdravu dozu optimizma. Ivan Laić za Ravno do dna

31.10. (14:00)

Tolerancija mi nije jača strana, svi drugi griješe, a ja sam bez mana

English Teacher: Humoristična serija o školi kao bojnom polju kulturnih ratova današnjice

Jedna od trenutno najzabavnijih humorističnih serija dostupnih na streaming platformama u Hrvatskoj u pozadini zapravo ima vrlo važnu i ozbiljnu temu – onu koja govori da su suvremene škole postale pravo, stvarno bojno polje ideoloških i kulturnih ratova. Dok za većinu odraslih većina tih sukoba postoji samo na internetu, njihovim mislima i eventualno pokojoj raspravi s familijom na blagdanskom objedu, u srednjim su školama rasprave između progresivnih i konzervativnih nazora stvarne i utječu na svakodnevni život i funkcioniranje. Kulturni ratovi u školi se doista odvijaju, i u njima sudjeluju učenici, profesori, ali i roditelji. Snalaženje i zauzimanje stava su imperativ i preduvjet da možeš funkcionirati. A to nije uvijek lako. Zrinka Pavlić za tportal

29.10. (18:00)

Taman dobra doza nostalgije da te prikuje za tv ekran

Serija ‘Rivals: Uzbudljiv gledateljski užitak i drugačiji flashback na osamdesete

Adaptaccija jednog od ‘bonkbustera’ – romani su to kakvi su prije četrdesetak-pedesetak godina žarili i palili knjiškom scenom, a u kojima pripadnici međunarodnog visokog društva letaju avionima s jednog kraja svijeta na drugi, upuštaju se u raznorazne intrige, a usput se i seksaju na klaftre. Dok sam bila školarka, te smo si knjige dodavali ispod klupe, sa stranicama koje su bile već izlizane na ključnim mjestima, ali nije to baš bila čista pornografija pa ni rang jeftinih ljubića s kioska. Sjajna adaptacija jednog takvog romana Jilly Cooper iz osamdesetih nije samo brza zabava s lijepim slikama, glumcima, mnogo seksa i intrigama iz visokog društva, nego i pravi gledateljski užitak, sasvim u rangu najboljih uradaka ‘nove televizije’. Zrinka Pavlić za tportal

29.10. (00:00)

Serija Sram, a nema susramlja

Bojan Stilin o seriji Sram: Da, konačno imamo dobru domaću seriju! Nije original? Nema veze

U nedjelju navečer na HRT-u je prikazana prva epizoda serije ‘Sram’, hrvatske adaptacije norveške tinejdžerske serije SKAM. Ovo je već deveta adaptacija ovog međunarodno popularnog formata koji pokušava – a sudeći po prvoj epizodi, prilično i uspijeva – uloviti život, ovoga puta hrvatskih tinejdžera, u realnom vremenu. U vrijeme kad na domaćim televizijama u smislu dramskih serija (izuzmemo li povremeno lucidnu pajtonovsku povijesnu komediju ‘Mrkomir I’) ne postoji drugi sadržaj osim maratonskih sapunica, vrlo je osvježavajuće vidjeti nešto što komunicira sa svjetskom TV stvarnošću. To što je napravljeno po licenci u ovom slučaju nije presudno – ako već nismo u stanju proizvesti nešto svoje, bolje je to kupiti i adaptirati kako spada. Bojan Stilin za tportal

28.10. (13:00)

Travnički kroničar

Rašeta o seriji Nobelovac: Obavezno gledati

Ekranizacija života Ive Andrića, travničke sfinge, čovjeka koji je osobno poznavao Gavrila Principa, Hitlera, Aleksandra, Tita i mnoge druge aktere 20. stoljeća, zavodnika (Mirko Kovač napisao je da je volio žene koje se “oćkaju”, što će reći ne one koje se “nećkaju”, a nije mu smetalo ni ako su udane za njegove prijatelje), bit će itekako gledana na ovim prostorima. Tog se čovjeka često napada – bezosjećajan, proračunat, “Englez”, “fra Ivo”, zakopčan – ali on je svim tim oklopima bio dužan štititi svoj genij. Portret pisca i njegova vremena iscrtan je sitnim vezom, otmjeno a vjerno. Nobelovac ne dijeli manu koju imaju mnoge novije srpske serije bazirane na historijskim ličnostima i fenomenima – ona ne resetira, ne piše iznova povijest, ne upušta se u njezino prevrednovanje, ne mijenja ishode političkih i drugih bitaka, nego realistično priča priču, baš kao što je pisac i zaslužio. Boris Rašeta u pregledu tv tjedna, za Novosti.