Zrcalni život: prijetnja iz laboratorija - Monitor.hr
13.01. (11:00)

Nova noćna mora

Zrcalni život: prijetnja iz laboratorija

Zrcalni život odnosi se na organizme čije su molekule kiralno suprotne postojećem životu. Znanstvenici upozoravaju na potencijalne opasnosti jer bi takvi organizmi mogli izbjeći imunosni sustav i prirodne predatore, šireći se nekontrolirano. Iako bi zrcalne biomolekule mogle donijeti medicinske koristi, rizici od njihovog širenja prevladavaju. Potrebna je rasprava o sigurnosti istraživanja zrcalnog života prije daljnjeg razvoja. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.


Slične vijesti

31.12.2024. (13:00)

Mitohondriji od mame, visina od tate – sve ostalo miks

Genetska lutrija: mama, tata i ja

Od majke nasljeđujemo mitohondrijsku DNA, ključnu za energetske funkcije naših stanica. Muškarci nasljeđuju Y kromosom isključivo od oca, što određuje spol i specifične muške osobine. Boja očiju, oblik usana i veličina stopala rezultat su kombinacije gena oba roditelja. Visina je više pod utjecajem očeva genetskog doprinosa, dok debljina i masa ovise o genima oba roditelja, ali i životnom stilu. Genetika ponekad iznenadi, pa osobine preskaču generacije. S napretkom istraživanja, bolje razumijemo nasljeđivanje i donosimo pametnije odluke o zdravlju i planiranju obitelji. N1

20.09.2024. (18:00)

Razbijanje koda budućnosti

DNK tehnologija postaje održiva platforma za računalstvo

Istraživači sa Sveučilišta Sjeverne Karoline i Johns Hopkinsa uspjeli su razviti DNK sustav sposoban za pohranu i računalne operacije. Koristeći dendrikoloide, DNK sada može pohranjivati, čitati, brisati i prepisivati podatke na programibilan način, slično kao tradicionalna računala. Ovaj napredak, objavljen u Nature Nanotechnology, pokazuje da DNK može biti trajna pohrana podataka, potencijalno trajući milijunima godina. Iako praktična primjena još nije blizu, ovo otkriće je veliki korak prema molekularnom računalstvu budućnosti. Zimo

03.04.2024. (18:00)

I klima može biti tužibaba

Umjesto otiska prsta: DNK dokaze izvlače iz zraka

Policija bi zločince ubuduće mogla tražiti i pronalaziti uz pomoć nove tehnike prikupljanja ključnih forenzičkih DNK dokaza iz zraka na mjestu zločina. Na australskom Sveučilištu Flinders nedavo su ovu metodu uspješno testirali na konvencionalnim klima uređajima i sustavima kojima se mjeri kvaliteta zraka i postojanje virusa koji se prenose zrakom u bolnicama, školama i domovima zdravlja. DNK iz okoliša podrazumijeva bilo koji genetički materijal prikupljen izravno iz okolišnih uzoraka, kao što su voda, tlo, sediment ili zrak. Organizmi najčešće ispuštaju DNK u okoliš u obliku odbačenih stanica i tkiva kao što su dlake i koža, putem izlučevina poput urina i izmeta ili kroz raspad mrtvih organizama. Ispuštena DNK neko vrijeme opstaje u okolišu gdje se može prikupiti i analizirati. Bug

15.01.2024. (00:00)

Eto vam na, kreacionisti

Revolucionarno otkriće: Evolucija nije toliko slučajna kao što se mislilo

Na evolucijsku putanju genoma može utjecati njegova evolucijska povijest, odnosno da ona nije isključivo određena čimbenicima u okolišu i povijesnim događajima. Drugim riječima, postojanje određenih konfiguracija gena u genomu bakterije Escherichia coli u velikoj mjeri određuje hoće li se pod nekim izvanjskim utjecajima dogoditi neka promjena u genima ili neće. Naime, pokazalo se da prisutnost određenih skupina gena pogoduje određenim evolucijskim promjenama u genomu bakterije, a postojanje drugih ne. Istraživači su otkrili da u genomima bakterija postoje nevidljivi ekosustavi u kojima neki geni mogu surađivati ili pak biti u sukobu jedni s drugima. Razumijevanje međuovisnosti gena moglo bi pomoći u identificiranju sporednih postava gena koji omogućuju otpornost na antibiotike te otvoriti put ciljanim tretmanima. Nadalje, uvidi iz studije mogli bi pomoći u dizajniranju mikroorganizama koji bi hvatali ugljik ili razgrađivali zagađivače, što bi moglo pridonijeti naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Index

13.01.2024. (20:00)

Sve je zapisano u DNK

Genetičke varijante koje sada povećavaju rizik za obolijevanje od MS-a nekoć štitile ljude od bolesti

Znanstvenici su to otkrili zahvaljujući uzorcima DNK iz kostiju i zuba osoba koje su živjeli prije 34 tisuće godina na lokacijama zapadne Europe i Azije. Drevne genome usporedili su s modernim uzrocima DNK iz britanske Biobanke, kako bi utvrdili promjene koje su se dogodile s vremenom. Znanstvenici su utvrdili da se prije oko 5000 godina dogodila važna migracija ljudi. Stočari naroda Jamnaja preselili su se u zapadnu Europu iz područja današnje Ukrajine i južne Rusije, noseći sa sobom genetičke karakteristike koje su im tada bile korisne, štiteći ih od infekcija od ovaca i stoke. Kako su se sanitarni uvjeti kroz tisućljeća poboljšavali, te iste genetičke varijante povećale su rizik od obolijevanja od MS-a. Osim toga, istraživanje donosi i zanimljive zaključke o drugim karakteristikama Europljana. Jamnaje su bili genetički visoki pa su i današnji ljudi na sjeveru Europe viši nego na jugu, gdje živi visok udio potomaka neolitičkih poljoprivrednika koji su bili niski. Istočni Europljani imaju povećani genetički rizik od obolijevanja od Alzheimerove bolesti i dijabetesa tipa 2, a otkrili su i da se tolerancija na laktozu pojavila u Europi prije oko 6000 godina. (Tportal)

22.10.2023. (16:00)

Okoliš u genima

Uzlet tehnologije eDNA: Okolišni DNK otkriva kako tko utječe na ekosustav

Napredna je to tehnologija koja bi nam trebala barem dijelom pomoći u očuvanju bioraznolikosti. Kako? Jeste li ikada gledali dokumentarce u kojima ronioci na velikim dubinama proučavaju razne vrste u moru ili one u kojima znanstvenici isto to rade u divljini ili šumama? Vrlo pojednostavnjeno rečeno, možemo reći da bi eDNA mogao zamijeniti te znanstvenike i napraviti daleko više od njih. EDNA odnosi se na metode hvatanja, izdvajanja i analiziranja genskih materijala iz vode, zraka ili tla. DNK koji je otpušten iz organizama i ostavljen u njihovom staništu pa umjesto da uzimamo uzorak DNK-a izravno od vrsta kako bismo saznali više o njima, umjesto toga možemo uzeti te male čestice DNK-a za istu svrhu iz primjerice izmeta, otrgnute kože, dlaka, sluznice… Lider

23.03.2023. (19:00)

Organizam genija

DNK analiza Beethovenove kose otkriva tajne njegova života i smrti

Ludwig van Beethoven umro je u Beču prije gotovo 200 godina nakon što je cijeli život skladao neka od najutjecajnijih djela klasične glazbe i od tada biografi nastoje objasniti uzroke smrti njemačkog skladatelja u dobi od 56 godina, njegov progresivni gubitak sluha i dobro dokumentirane borbe s kroničnim bolestima. Zatajenje jetre ili ciroza, vjerojatni je uzrok Beethovenove smrti izazvana nizom čimbenika, uključujući i konzumaciju alkohola. “Vjerujemo da je bolest nastala kombinacijom genetske dispozicije, dobro dokumentirane kronične konzumacije alkohola i infekcije hepatitisom B”. Međutim, nije otkriven uzrok gubitka sluha. Nacional

29.12.2022. (15:00)

Koliko megabajta ima DNK?

Podaci u DNK-u: Povijest čovječanstva stat će u lopticu za ping-pong

Nije riječ o znanstvenoj fantastici. Tehnologija pohrane u DNK već postoji, ali da bi bila održiva i široko primjenjiva, znanstvenici moraju svladati nekoliko tehnoloških zapreka u integraciji različitih tehnologija u taj proces. Veliki podaci spremljeni su u oblak – u digitalne podatkovne centre u golemim skladištima koja troše vrlo velike količine električne energije za klimatiziranje tih prostorija. Pohrana podataka u DNK revolucionarno je otkriće koje bi moglo volumen veličine zrnca maka pretvoriti u arhiv neslućena kapaciteta. Iako je taj model zasad vrlo skup i još se istražuje, znanstvenici vjeruju da će biti dostupan već za dvadesetak godina, a tako pohranjeni podaci potrajat će tisuću i više godina. DNK ne zahtijeva održavanje, a datoteke pohranjene u njega lako se kopiraju te se neizmjerna količina informacija može arhivirati u nezamislivo malom volumenu. Lider

19.07.2019. (16:30)

De, na ti genetika!

Prva oslobađajuća presuda za ubojstvo zahvaljujući novoj DNK metodi potrage za srodnicima

Christopher Tapp (43) odslužio je 20 godina zatvora od 30-godišnje kazne za silovanje i ubojstvo Angie Dodge 1996., da bi ovaj tjedan sud poništio osuđujuću presudu na temelju dokaza koji su rezultat “genetičke genealogije” – tehnike kojom je izvedeno DNK uparivanje s udaljenim rođacima. DNK pronađena na mjestu zločina uspoređena je s DNK milijuna ljudi u bazama podataka u kojima zainteresirani traže uz pomoć vlastite DNK svoje srodnike, a iste te baze podataka omogućavaju i policiji da pronađe srodnike počinitelja koji je ostavio DNK tragove na mjestu zločina i tako dođe do identiteta krivca.

22.04.2019. (01:30)

Vrli novi svijet

Genetska privatnost u eri DNK testiranja: pronašli ubojicu iz 70-ih preko web-servisa

Uz sve veću popularnost DNK testova otvara se pitanje kako sačuvati genetsku privatnost. Čak ako se odlučite da ne pljunete u epruvetu, a to učini vaš rođak, vaša genetska privatnost već bi mogla biti kompromitirana, piše Telegram i to ilustrira slučajem lova na “Golden State ubojicu” koji se povezuje s najmanje 51 silovanjem i 12 ubojstava 70-ih i 80-ih godina. Iako je ubojica ostavio svoj DNK na više mjesta zločina, istražitelji ga nisu mogli naći desetljećima, dok se nisu okrenuli genealoškoj web stranici GEDmatch, gdje korisnici putem svojih genetskih profila traže davno izgubljene rođake. Istražitelji su postavili lažni genetski profil, koristeći DNK uzet s mjesta zločina i tako pronašli i ubojicu i njegove rođake. Telegram.hr, San Francisco Chronicle…