Znanstvenici osmislili test urina koji bi mogao otkriti rak pluća - Monitor.hr
Petak (20:00)

Ono što popišaš može ti otkriti da imaš rak prije nego prvi put zakašlješ

Znanstvenici osmislili test urina koji bi mogao otkriti rak pluća

Znanstvenici u Ujedinjenom Kraljevstvu osmislili su prvi u svijetu test urina koji bi mogao ukazati na prve moguće znakove raka pluća. Rak pluća treći je najčešći rak u Ujedinjenom Kraljevstvu koji se dijagnosticira kod oko 50.000 ljudi svake godine. Samo 10 posto ljudi preživi 10 godina nakon dijagnoze. Znanstvenici s Odsjeka za kemijsko inženjerstvo i biotehnologiju Sveučilišta u Cambridgeu i Instituta za rani rak proučavali su proteine koje izlučuju stare stanice. Te se stanice često nazivaju “zombi stanice” jer su žive u tijelu, ali ne mogu rasti i dijeliti se. Stanice uzrokuju oštećenje tkiva reprogramiranjem svog neposrednog okružja kako bi pomogle u nastanku stanica raka. Sada su znanstvenici razvili injektivni senzor koji stupa u interakciju s proteinima zombi stanica i ispušta spoj koji se lako detektira u urinu signalizirajući njihovu prisutnost. HRT


Slične vijesti

24.04. (13:00)

Matematičke pripreme za ljeto su krenule

Proteini su važni za obnovu mišića, metabolizam i poticanje osjećaja sitosti

Unesena količina proteina može imati značajnu ulogu u gubitku kilograma. Kad je u pitanju konkretna količina proteina, stručnjaci govore da to ovisi o više faktora. Tako dob, spol, mišićna masa, razina aktivnosti i cjelokupno zdravlje imaju ulogu u određivanju količine potrebnih proteina. Ipak, stručnjaci ističu da je, za one koji žele smršavjeti, dnevna preporuka unos između 1,2 do 1,6 grama proteina po kilogramu tjelesne težine. Na konkretnom primjeru, osoba koja teži 68 kilograma, dnevno mora unijeti od 82 do 109 grama proteina. Osim proteina, treba osigurati dovoljan unos zdravih masti i ugljikohidrata te povećati unos vode. (Index)

26.03. (17:00)

Tradicionalni lijek

Juha za ručak svakog dana jača imunitet, može biti dobar izvor proteina

Juha puna povrća odlična je za vaša crijeva iz više razloga, dodaje više vlakana u prehranu, što je odlično za probavu i sitost, a mnogo povrća koje se obično nalazi u juhama poput poriluka i luka sadrži prebiotička vlakna koja nahraniti dobre bakterije u crijevima. Može biti značajan izvor proteina, pogotovo ako se radi o juhi od kostiju. Povrtne juhe pune su minerala, vitamina i bioaktivnih biljnih spojeva. Ove juhe također potiču hidrataciju i osjećaj sitosti. Također može izazvati veću sitost od nekog drugog obroka. N1

02.03. (12:00)

I za fitness je bitna mjera

Šest znakova da jedete previše proteina

Proteini su jedni od najvažnijih nutrijenata koje treba uvesti u svoju dnevnu prehranu, ali moguće ih je unijeti previše. Prvi znak je – loše raspoloženje. Jednostavno rješenje: prepoznajte kada ugljikohidrate trebate zamijeniti proteinima, a zatim izjednačite razliku. Drugi znak je umor – nedostatak šećera u mozgu može uzrokovati da se vaš mozak smanji i uzrokuje “moždanu maglu”. Previše proteina može uzrokovati i debljanje, kao i probavne probleme. A tu su još i žeđ i loš zadah. N1

23.02. (18:00)

Ručak uz redne brojeve

Nije važno samo što i koliko jedemo, važno je i kojim redoslijedom

Znanstvenici ističu kako se pravilnim redoslijedom konzumiranja namirnica može kontrolirati razina šećera u krvi te smanjiti žudnja za slatkim nakon jela. Tradicionalni pristup zdravoj prehrani naglašava ravnotežu povrća, proteina i ugljikohidrata, ali nova saznanja ističu važnost redoslijeda uzimanja tih namirnica. Preporuka je da obrok počinje povrćem, zatim proteinima i mastima, te na kraju ugljikohidratima i šećerima. Pridržavanje ovog redoslijeda može regulirati razinu glukoze i inzulina nakon obroka, što utječe na osjećaj sitosti i kontrolu tjelesne težine. Konzumiranje proteina prije ugljikohidrata usporava otpuštanje šećera u krvotok, sprječavajući nagle skokove i padove šećera te glad nakon jela. (N1)

27.12.2023. (18:00)

Kilu smjese od buba, prosim

Stočna hrana: Proteini iz insekata mogli bi biti dobra alternativa soji

Proteine iz insekata smatraju dobrom alternativom soji čija cijena na svjetskom tržištu raste. Očekivanja su da će se globalna potražnja za ovim proteinima za stočnu hranu značajno povećati u narednom desetljeću, odnosno do 2030. na ukupno 500.000 t, što bi bilo pedeset puta više od trenutnog obujma tržišta.Plan je  da se otpad iz prehrambene industrije iskoristi kao hrana za insekte koji će biti osnova za novi proizvod, u ovom slučaju sirovinu za krmiva. Njihov sastav je usporediv s ribljim brašnom, a kako ističu, pogodno je za zamjenu sojine sačme za hranidbu prasadi i tov svinja. Agroklub

10.08.2023. (21:00)

Treba papati

Oporavak hranom u 120 minuta nakon vožnje ili treninga

Ono što jedete odmah nakon vožnje ili treninga jednako je važno kao i ono što jedete prije. Tijelo zahtijeva nadoknadu te izgubljene energije, kako bi se oporavilo, te adaptiralo za buduće pojačane napore. No prije nego što besciljno zgrabimo prvo što nađemo u frižideru, imperativ je da razumijemo što određena hrana čini za naš oporavak. Konzumiranje ugljikohidrata u prvih 30-60 minuta nakon vježbanja mnogo efikasnije nadopunjuje zalihe glikogena nego kad obrok dođe na red tek dva sata nakon vožnje. U isto vrijeme štednja na proteinima poslije napora produljit će osjećaj umora i bolova u mišićima, te usporiti oporavak. Prvi korak je svakako – hidratacija. Drugi korak je priprema obroka, čiji je optimalan omjer ugljikohidrata i proteina4:1, što će reći oko 20-25 gr proteina, te 60-80 gr ugljikohidrata, ovisno o tjelesnoj težini. Biker

19.01.2023. (13:00)

Znači strašno od čega sve danas ne rade brašno

Brašno od kućnog zrikavca koristit će se u mnogo proizvoda

Kruh, krekeri, keksi i grickalice u Europi će od idućeg tjedna moći sadržavati brašno od kućnog zrikavca (Acheta domesticus) s visokim sadržajem proteina, izvještava Agronotizie. Oni su bogat izvor proteina, tvrdi se, čiji je sadržaj od 60 do 70 posto masnih kiselina i minerala. Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda FAO smatra da je uzgoj insekata održiva alternativa uzgajanju životinja u proizvodnji hrane za ljude. Njihova prednost je što se mogu uzgajati na malom prostoru, na organskim proizvodima i svojevrsnom otpadu koji se tako recikliraju. Troše male količine vode i emitiraju manje stakleničkih plinova. Još jedna prednost je što ne predstavljaju rizik za prenošenje zoonoza, bolesti koje se prenose sa životinja na ljude. No, može biti problem za alergičare. Agroklub