Znaju li ljudi koliko Hrvatska ima županija? - Monitor.hr
09.06.2015. (11:21)

Nitko ne zna

Znaju li ljudi koliko Hrvatska ima županija?

Telegram je istražio koliko građani poznaju svoju zemlju, tj. tražio ih je da na praznoj karti Hrvatske iscrtaju županije. Iako je većina ispitanih znala gdje se nalaze veći gradovi i regije, nitko nije pogodio apsolutno sve županije (ima krasnih odgovora: Međimursko-srijemska županija u zapadnoj Slavoniji, Zadarska koje ne sadrži Zadar… 🙂 ). Najbolji rezultat bio je 18 od 21, a najgori – 6.


Slične vijesti

21.05.2023. (12:00)

Dokle ćemo ovako, iz šupljeg u prazno?

U godinu dana Hrvati uzeli milijardu eura novih kredita, rastu minusi i kamate

Hrvatska kovnica novca u 5 mjeseci iskovala 405 milijuna kovanica — eZadar.hr
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu krajem ožujka 2023. iznosili su 20,1 milijardu eura. Na osnovi stanja, krediti plasirani stanovništvu porasli su za 1,06 milijardi eura ili 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. U odnosu na veljaču, krediti stanovništvu porasli su za 0,2 milijarde eura ili 1,1 posto. Promatrano po instrumentima, rast ukupnih kredita stanovništvu odražava poglavito rast gotovinskih nenamjenskih kredita. Na osnovi stanja, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 1,4 posto mjesečno i 3,3 posto godišnje. Krajem ožujka iznosili su 7,4 milijarde eura ili 36,6 posto ukupnih kredita. Tportal

16.04.2017. (18:20)

Razbijanje jaja

Komentar: Uskrs (ni)je za mlakonje

“Bilo bi dobro da ovaj naš Uskrs zahvati sve naše kršćane. Da ti građani ne ostanu stajati pasivno dok drugi koriste priliku i sebi talože bogatstva koja nisu njihova. Uskrs bi mogao i može isprovocirati i građansku reakciju na godine i godine uštogljenosti, uznemiriti vode koje odavno ne teku, već stoje i postaju učmale bare prepune kaljuže. Uskrs mora moći napraviti zaokret, isprovocirati gibanje, dignuti ljude na noge”, piše Novi list.

23.05.2016. (16:54)

Ako nije problem

100 poteza kojima 
bi se olakšao život hrvatskim građanima

Iako sve podatke o građanima postoje u računalima, razne službe i dalje zahtjevaju svakojake potvrde i dokumente u papirnatom obliku, pa građani moraju bespotrebno na to trošiti novac i vrijeme, a još uz to često nailaze i na neljubazne službenike koje ti isti građani plaćaju. Također, građanima bi se olakšao život kontrolom marži u trgovinama, te uvođenjem reda u čekaonice. Ostale mjere nabraja Večernji. Točno sto.

29.03.2016. (09:01)

Građani pritisnuti između stečaja i ovrhe – što učiniti?

11.02.2016. (00:14)

HNB kao Superhik

Niže kamate bankama, a građanima?

Hrvatska narodna banka odlučila je potaknuti banke da daju više kredita u kunama i zato uvodi novu monetarnu mjeru koja bi bankama omogućila i do 4 milijarde kuna dugoročnog i jeftinijeg novca. Bankama je HNB dosad pozajmljivala novac na 7 dana, odsad će rok biti 4 godine, a cijena zaduživanja samo 1,8%. Trenutačno su kamate za kunske stambene kredite oko 5%, a za nenamjenske oko 9%. Jeftiniji novac za banke, ne znači odmah i pad kamata za građane. HRT

04.06.2015. (09:53)

Imamo i razloga

Građani Hrvatske među najnezadovoljnijima u Europi

Danci, Finci, Šveđani, Islanđani i Švicarci najzadovoljniji su (ocjene 8,0), a Bugari i Srbi najnezadovoljniji (ocjene 4,8 i 4,9) u Europi, pokazuju najnoviji Eurostatovi podaci o kvaliteti života u 32 europske države. Hrvatska na toj ljestvici zauzima – 26. mjesto (s ocjenom 6,3). Naši su građani nezadovoljni zbog financijske situacije, ali im zadovoljstvo donose osobni odnosi. Večernji

29.04.2015. (15:19)

Što s najugroženijima?

12.000 građana ne vraća 5 milijardi kuna stambenih kredita

Najugroženija skupina dužnika su građani koji su prestali vraćati stambene kredite te im prijete deložacije i sudski postupci ovrhe, neovisno o tome u kojoj su valuti zaduženi. Takvih je kredita trenutačno gotovo 9 posto, ukupne vrijednosti 4,9 milijardi kuna. Pretpostavimo li da su dužnici prestali vraćati kredite u trenutku kad im je ostalo 400.000 kuna glavnice, riječ je o približno 12 tisuća dužnika kojima su banke blokirale račune. Guverner Vujčić smatra da bi kod dužnika “vrlo slabe i upitne kreditne sposobnosti” sav gubitak trebale preuzeti banke, bankari pak odbijaju generalni oprost duga. Večernji