Hoće li otok s Ahilovim grobom postati ahilova peta za jug Ukrajine? - Monitor.hr
15.05.2022. (22:00)

Zmijski otok, neugledan, ali strateški neprocjenjiv

Hoće li otok s Ahilovim grobom postati ahilova peta za jug Ukrajine?

Zmijski otok je oduvijek imalo strateški značaj. Još u vrijeme SSSR-a ovdje je bila vojna baza pa su se zadržali helidrom i dvije platforme uz koje mogu pristati i veliki ratni brodovi s gazom do osam metara. Navodno, tamo su ostala i skladišta streljiva, goriva, radari, raketni položaji. To se nikad nije moglo provjeriti jer je otok desetljećima bio zabranjena zona kojom se mogla koristiti samo vojska. Zmijski otok, dvjestotinjak kilometara udaljen od Odese, praktično može kontrolirati morski promet oko te najveće ukrajinske luke. Ako bi trajno okupirala otok, Rusija bi mogla blokirati sav izvoz preko Odese. Deutsche Welle


Slične vijesti

Prekjučer (09:00)

Ko nekad u BiH i na Kosovu

Zahuktavaju se planovi o slanju NATO trupa u Ukrajinu, govori se o čak 100.000 vojnika

Europske zemlje raspravljaju o slanju vojnih u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma, nakon što je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump jasno dao do znanja da američka čizma neće stati na ukrajinsko tlo kako bi zajamčio sigurnost, izvijestili su dužnosnici i diplomati. Razgovori, koje predvodi francuski predsjednik Emmanuel Macron, u ranoj su fazi, no već su razotkrili podjele oko mogućih ciljeva i mandata takve misije – pa čak i o tome koliko je mudro pokretati to pitanje sada. Macron je prvi put predložio takvo raspoređivanje u veljači. Neimenovani europski sigurnosni dužnosnik također procjenjuje da bi moglo biti potrebno oko 100.000 vojnika. Gady navodi da bi se takve snage mogle oformiti ako bi neke europske zemlje smanjile svoju ulogu u drugim misijama, poput mirovnih misija na Balkanu. Europa, SAD i drugi partneri rasporedili su oko 60.000 vojnika u Bosnu i Hercegovinu i 50.000 na Kosovo 90-ih godina, ali te su misije sada mnogo manjeg opsega. Jutarnji

29.11. (11:00)

Pogledaj dom svoj, anđele...

1000 dana pakla u Ukrajini – štetu trpe obje strane

Rat u Ukrajini traje više od tisuću dana, donoseći razaranja, gubitke i tragedije epskih razmjera. Više od 12.000 civila i 31.000 ukrajinskih vojnika izgubilo je život, dok je milijune ljudi raseljeno. Šteta na infrastrukturi premašuje 800 milijardi dolara, a ekološke posljedice broje se u desetljećima. Mine prekrivaju trećinu zemlje, a povratak na staro trajat će stoljećima. Dok ruski propagandisti obećavaju “pobjedu za tri dana”, stvarnost pokazuje agoniju i otpor koji ne jenjavaju. Ovo je tragedija koja ostavlja neizbrisiv trag i u Ukrajini i u cijelom svijetu. Peščanik. Što se tiče ruske strane, broj poginulih i ranjenih ruskih vojnika od početka rata mogao bi premašivati 730 tisuća, a životni vijek unovačenog vojnika je šokantnih – mjesec dana. Iza njih je zemlja koja ima sve lošiju ekonomsku sliku, veliku inflaciju i problem s pronalaskom radne snage. Dokle oni mogu više tim tempom, pitaju se na Forbesu. Index

19.11. (09:00)

Samo da rata ne bude

Bombardirani gradovi, milijuni izbjeglica, vojna podrška i sve više sankcija: napad Rusije na Ukrajinu ima globalne posljedice

Prije tisuću dana Rusija je započela veliki napad na Ukrajinu. Nakon brzog napredovanja ruske vojske, ukrajinski branitelji uspjeli su potisnuti napadače, posebno na sjevernoj granici. Međutim, veliki dijelovi istočne Ukrajine – posebno u oblastima Luganska, Donjecka, Zaporižja i Hersona – danas ostaju pod ruskom kontrolom. Ovo je postao rat iscrpljivanja. S više od deset milijuna raseljenih osoba, rat u Ukrajini izazvao je jednu od najvećih izbjegličkih kriza u svijetu. Prema podacima agencije Ujedinjenih naroda za izbjeglice UNHCR 6,7 milijuna ukrajinskih izbjeglica do sada je pronašlo utočište u drugim europskim zemljama. Iako je Rusija službeno pod sankcijama, njihovo ratno gospodarstvo pokazuje veliku otpornost. Procjenjuje se da su Ukrajini SAD i EU dali nešto manje od 200 milijardi eura od početka rata. DW donosi nekoliko grafikona i pregled rata.

14.10. (10:00)

Već je svima dosta rata

Starešina: Medeni mjesec Volodimira Zelenskog sa zapadnim saveznicima bliži se kraju

Ukrajina se nalazi u škarama mirovnog procesa. Možda bi se tako najkraće mogli opisati recentni potezi srednjoeuropskih zemalja prema pomoći Ukrajini i njezinoj europskoj i transatlantskoj integraciji. Ovoga puta nije riječ samo o državama koje imaju izrazito proruske vladajuće garniture, poput Mađarske ili Slovačke. Ukratko, europski i transatlantski integrirane srednjouropske države, one kojih se izravno tiče rješenje rusko-ukrajinskog rata, ovih dana šalju ozbiljna upozorenja Ukrajini. Što upućuje na to da se već pripremaju za razdoblje poslije rusko-ukrajinskoga mirovnog procesa. I da nastoje već sada zaštititi svoje interese – sigurnosne, političke, energetske u odnosima s Rusijom – u novoj geopolitičkoj etapi koja će se igrati prema novim pravilima. To ne znači da će Zapad, odnosno SAD i EU, napustiti Ukrajinu. Dobit će još pokoju programiranu potporu, poput one u Dubrovniku, sa samita manje važnih država. Koji je Hrvatska obogatila i prigodnim domaćim dvobojem između predsjednika i premijera na terenu vanjske i obrambene politike. Višnja Starešina za Lider

15.09. (19:00)

Što manje priča o miru, to više nuklearnih opcija

Rusija planira izmijeniti svoju nuklearnu doktrinu zbog eskalacije sukoba s Ukrajinom

Trenutna doktrina dozvoljava korištenje nuklearnog oružja ako je ugroženo postojanje države, no ruski dužnosnici sugeriraju da bi prag mogao biti spušten. Ovo uključuje prijetnje preventivnim nuklearnim napadom protiv onih koji pomažu Ukrajini. Iako bi takva promjena mogla zastrašiti zapadne zemlje, antagonizacija neutralnih država poput Kine ili Indije nije poželjna, stoga bi izmjene mogle ostati tajne, održavajući neizvjesnost. HRT

19.08. (09:00)

Započelo Krimom da bi završilo plinom

Starešina: Preuzme li Ukrajina nadzor nad Sudžom, mirovna faza može početi

U ruskom gradiću Sudži glavno je plinsko čvorište preko kojega se države srednje Europe opskrbljuju ruskim plinom, što će ove jeseni i zime biti važna karta u pregovorima o završetku ili zamrzavanju rata, koji su očito pred vratima. Ukrajinska vojska demonstrirala je i spremnost i opremljenost, što je važno prije mirovne faze. Putin je ponižen – u tri dana izgubio je aureolu velikog majstora rata, a to ponovno otvara i mogućnosti unutarnjeg previranja u ruskom obavještajnom vrhu, pa i neke vrste udaljavanja Putina iz mirovnog procesa, usprkos tomu što je proljetos premoćno pobijedio na izborima koje je organizirao i naizgled si osigurao povratak na zapadnu političku pozornicu. No važnost ukrajinske operacije na ruskom tlu nije samo u zaposjednutom teritoriju već prije svega u onome što Ukrajina nastoji zaposjesti.

Rat koji je počeo u znaku zaustavljanja europske plinske ovisnosti o Rusiji završit će novom europskom mrežom plinovoda koja će dokinuti tu ovisnost ne odričući se, dakako, ruskog plina. Višnja Starešina za Lider.

15.08. (09:00)

Go Ukraine!

Ofenziva na Kursk mogla bi u konačnici biti dio priprema Ukrajine za budući mirovni proces

Prvi put nakon Drugog svjetskog rata Rusiju je napala strana vojska. Ova ambiciozna operacija mjesecima je pripremana u velikoj tajnosti. Ukrajina je uspjela uhvatiti Ruse potpuno nespremne, a ukrajinske snage napredovale su desetke kilometara u Kursku oblast tijekom prvih dana akcije. Najočitija namjera Ukrajine vjerojatno je ublažiti vojni pritisak na jugu i istoku zemlje, gdje Rusija polako, ali postojano napreduje posljednjih mjeseci. U psihološkom smislu vraćanje rata u Rusiju omogućilo je Ukrajini da zada snažan udarac moralu neprijatelja. Napredovanje ukrajinske vojske u Kurskoj oblasti širi paniku u cijeloj regiji i potkopava Putina, koji očajnički pokušava spriječiti da rat protiv Ukrajine poremeti svakodnevni život običnih Rusa. Index

09.08. (13:00)

Ukrajinci prodiru u ruski teritorij, objavljena karta. Širi se snimka: “HIMARS je uništio rusku kolonu”

Ruski vojni blogeri tvrde su da su ukrajinske snage napredovale sve do Kromskije Biki i Moljutino (do 35 kilometara od međunarodne granice i 17 kilometara jugoistočno od Lgova), ali su primijetili da su to male skupine koje ne pokušavaju odmah zadržati teritorij, prenosi Index. Rusija je u petak evakuirala ljude iz dijelova svoje zapadne regije Lipeck, nakon što je “masivni napad” ukrajinskih bespilotnih letjelica izazvao eksplozije, prekid opskrbe strujom i ranio šest osoba. Načelnik Glavnog stožera ruske vojske ignorirao je obavještajna upozorenja da se ukrajinske trupe gomilaju blizu granice Kurske oblasti, zbog čega je Putin sada bijesan, kažu izvori bliski Kremlju. Index

06.08. (01:00)

Canon fodder

Rusi muku muče s dezerterima, mučenjem ih žele vratiti na front

Ruski sudovi su dosada procesuirali više od 8000 slučajeva protiv svojih vojnika od početka rata Rusije protiv Ukrajine. U drugoj godini rata, 2023., njihov broj se čak upeterostručio u odnosu na 2022. godinu. U nekim slučajevima sudovi izriču samo uvjetne kazne za napuštanje vojne jedinice bez dopuštenja, što ruskoj vojsci omogućuje da one koji su osuđeni pošalje natrag na front. U nekim slučajevima dezerteri se skrivaju u područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom, kaže Čuviljajev. To je opasno jer ako budu uhvaćeni, suočavaju se s mučenjem kao što je prisiljavanje da duže vrijeme sjede u dubokoj jami na otvorenom, a potom ih se transportira natrag na front. DW

01.08. (15:00)

Ima li mjesta za takve kompromise?

Ukrajina: Po prvi se put spominju mogući teritorijalni ustupci Rusiji

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko glasno je razmišljao o mogućnosti teritorijalnog kompromisa da bi se završio rat. To je iznenadilo mnoge. Što on time želi postići i što građani Ukrajine misle o ustupcima Rusiji? Kličko nikada nije skrivao da želi postati predsjednik, pa koristi priliku da na temelju pitanja mirnog rješenja dobiva političke bodove. Zbog rata ove godine nisu održani predsjednički izbori pa bi se ovakve izjave mogle smatrati dijelom predizborne kampanje. Analitičari smatraju da bi teritorijalni ustupci bili loši i za Europu. Prema anketama iz proljeća 2023., raste broj Ukrajinaca koji bi bili spremni na ustupke u ime mira. Zasad ih je 55 posto koji smatraju kako nikakvi ustupci teritorija ne dolaze u obzir. DW