Žižek: Julian Assange nije budala - Monitor.hr
24.02. (13:00)

Kastracija onih na vlasti

Žižek: Julian Assange nije budala

Jedan vic iz dobrih starih dana realno-postojećeg socijalizma, savršeno ilustrira uzaludnost budala: U Rusiji, u 15. veku, jedan seljanin i njegova žena hodaju prašnjavim seoskim putem. Mongolski ratnik na konju zaustavlja se pored njih i kaže seljaninu da će mu sada silovati ženu. Zatim dodaje: „Ali pošto na zemlji ima puno prašine, dok ti ja silujem ženu ti ćeš mi držati testise, da se ne uprljaju!“ Kada je Mongol obavio posao i odjahao dalje, seljanin počne se smijati i veselo poskakivati. Zapanjena supruga ga pita: „Kako možeš tu skakati od radosti kad sam upravo brutalno silovana u tvom prisustvu?“ Seljanin odgovara: „Ali ja sam ga prevario! Muda su mu puna prašine!“

Ova tužna šala govori o nevolji tadašnjih disidenata: mislili su da zadaju ozbiljne udarce partijskoj nomenklaturi, a u stvari su joj samo malo prašili testise, dok je nomenklatura nastavila da siluje narod. Nije li današnja kritička ljevica u sličnoj poziciji? „Filozofi su do sada samo različito tumačili ovaj svijet. Stvar je u tome da ga se promijeni“. Naša verzija treba glasiti: „Kritički ljevičari su do sada samo prljali prašinom jaja onih na vlasti; poanta je da ih odsječemo.“ Assange je upravo to uradio. Slavoj Žižek za Peščanik.


Slične vijesti

05.07. (18:00)

Savjest liberala je napokon umirena

Ivančić: Šifra Fedjukin

Usredišnjoj dionici priče „Grobnica za Borisa Davidoviča“ Danila Kiša opisani su dugotrajni i iscrpljujući pregovori između isljednika staljinističke tajne policije Fedjukina i utamničenog revolucionara B.D. Novskog o sadržaju lažnog priznanja koji će potonji potpisati. Da je optužba za špijunažu, sabotažu i neprijateljsko udruživanje u cijelosti izmišljena, obojici aktera bilo je jasno, no ipak je svaki od njih nastojao da se sadržaj i ton službenog „priznanja krivnje“ u što većoj mjeri prilagodi onome što je tog trenutka smatrao vlastitim interesom. Tražio se kompromis između dviju suprotstavljenih težnji. Zanemarimo li spomenute nijanse, tako, ključna razlika u „pregovaračkim pozicijama“ B.D. Novskog i J. Assangea leži u činjenici da režim koji je tiranizirao onoga prvog nije sebe nazivao demokratskim.

Učini li vam se da politički dogovoren rasplet “slučaja Assange” sam po sebi potvrđuje kako je bila riječ o političkome suđenju, to je signal da se niste sasvim udobno smjestili u ciničnu matricu održavanja statusa quo, pa utoliko i razlog za brigu, jer fond sumnjivaca postaje sve širi. Viktor Ivančić za Novosti.

01.07. (00:00)

Ako nam nešto treba, to su filmovi o Palestini za djecu

Žižek: Assange je slobodan, a mi?

Godinama sam se borio zajedno sa Julianom Assangeom i za njega. Kad sam čuo da je konačno slobodan, moja prva pomisao je bila da se vraća u svijet koji izgleda – i jest – mnogo gori od onog koji je ostavio iza sebe. Pandemije, ratovi i rasprostranjeni ekološki slom primoravaju nas da postavimo veliko pitanje: U kom točno smislu smo mi, koji udišemo sviježi zrak van zatvora, još uvijek slobodni?

Čak su i naša djela fikcije sve gora. Novi dječji film Inside Out 2 prati 13-godišnju Riley na početku puberteta. Njene personificirane emocije – Radost, Tuga, Strah, Bijes, Gađenje – napravile su novi odjeljak u njenom umu pod nazivom „Osjećaj sebe“. Tada dolaze četiri nove emocije – Strepnja, Zavist, Stid, Smaranje – i dolazi do sukoba. Radost misli da bi Riley trebalo samo da gleda kako da se lijepo provede u kampu, dok Strepnja želi da Riley dobije mjesto u timu i upozna nove prijatelje. Konačno, prva i druga generacija emocija nauče raditi zajedno kako bi zaštitile stalno promjenjiv Osjećaj sebe, ostavljajući gledatelje s potpuno lažnom predstavom o ljudskoj duši.

U stvarnom svijetu, ove unutrašnje psihičke tenzije često eskaliraju do ludila. Mnogo bolji film bi prikazao emocije palestinskog dječaka u ruševinama Gaze, a ne djevojke iz bogatog predgrađa Los Angelesa. Slavoj Žižek za Peščanik.

26.06. (19:00)

Smrt cenzuri, sloboda novinarima

Tena Erceg: Assange slobodan, prijetnja novinarima ostaje

Odluci o nagodbi prethodio je obrat na britanskim sudu, koji je u svibnju uvažio tvrdnje Assangeovih odvjetnika da su američke “garancije”, prema kojima on u američkim institucijama neće biti izložen daljnjoj torturi, krajnje neuvjerljive. Tada se u cijeli proces već aktivno bila uključila australska vlada premijera Anthonyja Albanesea, pa uz pomoć onoga što je nazvano “tihom diplomacijom” s američkim vlastima sklopila dogovor prema kojemu će Assange biti pušten na slobodu, a američkom predsjedniku Joeu Bidenu sačuvan obraz. Ono što je SAD-u najvažnije, tim će dealom prijetnja američkog Zakona o špijunaži nastaviti visjeti nad glavama novinara koji se usude baviti kriminalnim tajnama američke nacionalne sigurnosti. I to bilo gdje u svijetu, a ne samo u SAD-u. To bi značilo da bilo koji novinar u svijetu koji želi objavljivati informacije o američkim kršenjima ljudskih prava može biti u situaciji da ga SAD progoni… Novosti

26.06. (12:00)

Slobodan si sad, možeš ići na more

Nakon 14 godina oslobođen Julian Assange

Osnivač WikiLeaksa izjasnio se na američkom sudu u Saipanu krivim za kršenje američkog zakona o špijunaži, u nagodbi s pravosuđem SAD-a kojom je okončana dugogodišnja pravna bitka, i napustio sudnicu kao slobodan čovjek. U skladu s nagodbom o priznanju krivnje izrekla mu je zatvorsku kaznu koju je on već odslužio. Pet godina je proveo u zatvoru u Ujedinjenom Kraljevstvu. Nakon što je pročitala presudu, tužiteljstvo je odmah povuklo svoj zahtjev za izručenje Assangea, što je bio veliki trenutak s obzirom na to da je osnivač WikiLeaksa proveo godine na sudu pokušavajući izbjeći izručenje SAD-u. Sutkinja je rekla da se američka vlada složila da neće pokretati druge kaznene postupke. Idući tjedan navršava 53 godine. Index

25.06. (22:00)

Javnost ima pravo znati

WikiLeaks: povjerljivi dokumenti koji su razotkrili laži američke vojske, političara, velikih industrija…

Otkako je pokrenut 2006., WikiLeaks je postao poznat po objavljivanju tisuća povjerljivih dokumenata koji pokrivaju veliki spektar intriga, od filmske industrije do nacionalne sigurnosti i ratova, piše BBC.  Tako je 2010. objavio stotine tisuća tajnih američkih vojnih dokumenata o ratovima Washingtona u Afganistanu i Iraku – što je najveći sigurnosni propust te vrste u povijesti američke vojske. Ministarstvo pravosuđa SAD-a je stoga 2020. izdalo ažuriranu optužnicu u 18 točaka zbog Assangeove navodne uloge u “jednom od najvećih kompromitiranja povjerljivih podataka u povijesti Sjedinjenih Država”. WikiLeaks je objavio stotine tisuća dokumenata koji pokazuju kako je u Afganistanu i Iraku ubijeno nekoliko desetaka tisuća civila, zatim više of 530 tisuća poruka poslanih za vrijeme terorističkih napada 11. rujna, hakirane e-mailove demokrata, dokumenata iz filmske industrije itd. Da je izručen SAD-u, tamo bi ga čekao doživotni zatvor ili čak smrtna kazna. Index

20.02. (13:00)

Izgleda da nitko ne voli kada curi

Odlučujući tjedan za Juliana Assangea, sve zviždače i novinarstvo

Utemeljitelj WikiLeaksa mogao bi već u srijedu poslijepodne biti na avionu za SAD. Ondje ga, barem zasad, čeka optužba za cyber kriminal i špijunažu “teška” 175 godina zatvora, a njegova supruga, odvjetnica Stella Morris Assange upozorava da se može preinačiti i u smrtnu kaznu. U utorak ujutro započinje prvi od dva dana novog saslušanja pred Visokim sudom u Londonu, koji je “opasno blizu” da ga izruči; najopasnije upravo za novinarstvo. Od Afganistana i Iraka, preko Sirije i Libije pa i Ukrajine, dokumenti i diplomatske depeše objavljeni na WikiLeaksu dali su nezamjenjiv uvid javnosti u ratove i diplomatske pozadinske igre koje su rezultirale gubicima nebrojenih ljudskih života.

Do dana današnjeg ni jedan čin torture ili “kolateralnog ubojstva” koje je razotkrio WikiLeaks nije procesuiran u SAD-u, zemlji koja je izvan dosega Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. U prvoj ga verziji optužnice terete za cyberkriminal, da bi u dopuni optužnice cyberkriminalu dodali 17 točaka optužbe za špijunažu, a mogućih pet godina zatvora narasta na 175. Upravo je postojanje ovakve optužnice Assange proricao od 2010. godine, braneći se od prozivki za seksualne delikte. Faktograf

30.08.2023. (01:00)

Jedini hrvatski otok koji nacisti nikad nisu osvojili

Prijatelji Juliana Assangea organiziraju Školu autonomije na Visu

  • Osamdeset godina od oslobođenja Visa i drugih otoka te obale Dalmacije od fašista, baš tih dana na Visu kreće s radom Škola autonomije (od 7. do 10. rujna). Među suosnivačima škole su Srećko Horvat, Goran Bogdan, Hito Steyerl, Gael Garcia Bernal, Dora Held, Marko Pogačar i razni drugi, odnedavno okupljeni u ISSA-u (Island School of Social Autonomy). Škola u rujnu na Vis donosi predavanja, radionice, atipične aturističke ture, eksperimentiranje s piratskom radio-stanicom, poeziju, glazbu i – radne akcije. Srećko Horvat će voditi “antifašističku turu Komižom“. “Zovemo je i aturističkom turom jer je nema u turističkoj ponudi, a šteta je da se Vis ne ponosi svojom antifašističkom prošlošću i herojskim otporom otočana. Nakon oslobođenja od fašizma Vis je ostao jedini hrvatski otok koji nacisti, unatoč pokušajima, nikad nisu osvojili. Bio je ključan i za spašavanje 40-ak tisuća izbjeglica koje su prešle preko otoka na putu do egipatskog El Shatta.” kaže Horvat.
  • Umjetnički kolektiv !Mediengruppe Bitnik također je dio Škole. Dolaze iz Berlina da bi zajedno s Gordanom Savičićem i Selenom Savić vodili neobičnu aturističku turu “1 zvjezdice” (baziranu na recenzijama lokacija otoka Visa s jednom zvjezdicom). !Mediengruppe Bitnik poznati su po ometanju nadzornih kamera, postavljanju prislušnih uređaja u zgradu opere radi prenošenja izvedbe u vanjski svijet, slanju paketa s kamerom Julianu Assangeu u ekvadorsku ambasadu u Londonu i drugim intrigantnim radovima. U sklopu Škole predstavit će se i početno eksperimentiranje s piratskom radiostanicom na otoku. Ulaz na sve programe je besplatan. Detaljan program na web-stranici: issa-school.org . Jutarnji
17.04.2023. (01:00)

Oslobodite ga!

Julian Assange: Četiri godine svakodnevne borbe

Julian Assange "incarne le combat pour la liberté de la presse, qu'on le veuille ou non", estime le journaliste Olivier Tesquet

Julian Assange već se godinama iz zatvora bori protiv izručenja SAD-u. Nalazi se iza rešetaka – i to ne u običnoj popravnoj ustanovi, nego u zatvoru s najstrožim nadzorom, u zloglasnom Belmarshu u jugoistočnom Londonu. Stella Assange, Julianova supruga, shvaća što Belmarsh znači kada želi posjetiti svog supruga: od ulaznih vrata do sobe za razgovore u kojoj joj je dopušteno sjediti preko puta supruga za stolom, mora četiri puta dati otiske prstiju i dopustiti da ju fizički pretraže unosi li drogu. Prošlog tjedna organizacija “Reporteri bez granica” trebala je prvi put posjetiti Assangea u Belmarshu. Sve je već bilo dogovoreno, posjet odobren. Međutim, u posljednjem trenutku je Christopheu Deloireu i Rebecci Vincent, glavnom tajniku i direktorici organizacije “Reportera bez granica”, pristup onemogućen. Vincent je tada ponovno objasnila zašto se njezina organizacija bori za Assangea: “Julian Assange dao je golem doprinos novinarstvu. Objava tajnih dokumenata bila je u javnom interesu. Nitko ne bi smio završiti u zatvoru samo zato što je objavio informacije koje su u javnom interesu.” Deutsche Welle

31.01.2023. (19:00)

Vrijeme je za istinu

U Washingtonu održan drugi Belmarsh Tribunal s ciljem podizanja svijesti o slučaju Juliana Assangea

Second Belmarsh Tribunal on US war crimes and for Julian Assange's release to be held in New York : Peoples Dispatch

U Nacionalnom novinarskom klubu u Washingtonu nedavno je održan Belmarsh Tribunal, “javno suđenje” koje organizira politička platforma Progresivna internacionala s ciljem podizanja svijesti o slučaju Juliana Assangea, osnivača WikiLeaksa utamničenog u londonskom zatvoru visoke sigurnosti Belmarsh. Događaj je osmišljen po uzoru na tribunal koji su 1960-ih organizirali britanski filozof i matematičar Bertrand Russell i francuski filozof Jean-Paul Sartre, kada je skupina intelektualaca javno osudila američku imperijalističku politiku i rat u Vijetnamu. Za razliku od virtualnog, prvog Belmarsh Tribunala koji je održan tijekom pandemije Covida-19 i u kojemu su se govornici bavili različitim aspektima progona Assangea, ovaj se ciljano bavio implikacijama Assangeova slučaja na medijske slobode. Lokacija je odabrana kako bi simbolički i stvarno bila što bliže i američkim novinarima i centrima političke moći u čijim je rukama sudbina Juliana Assangea. Zbog toga su gotovo svi govornici bili američki istraživački novinari, zviždači te odvjetnici i aktivisti za ljudska prava. Novosti

08.01.2023. (08:00)

Julian Assange sad nam je potrebniji nego ikad prije

Slavoj Žižek: Pojesti posljednjeg kanibala

Političke ličnosti poput Trumpa i Putina redefiniraju hrabrost kao spremnost da se krše zakoni ako je to u interesu države ili njih samih, čime se implicira da civilizacija opstaje samo ako ima hrabrih domoljuba koji će obavljati prljavi posao. To je izrazito desničarski oblik herojstva: lako je biti plemenit u ime svoje zemlje, ali samo oni tvrdog srca u stanju su za nju počiniti zločine. Kako filozofkinja Alenka Zupančič primjećuje u svojoj knjizi “Neka trunu”, sve češće imamo vođe koji se ponose svojim zločinima. U stvari to nije hrabrost, već direktna identifikacija s mračnom stranom državne moći. Ti ljudi krše vlastite zakone. Čak i dok su na vlasti, oni se ponašaju kao da su u opoziciji: bune se protiv vlasti, duboke države i slično“, piše Zupančič. Paradoksalno, ruska vježba iz lažne transparentnosti čini mistifikaciju državne moći još opasnijom jer se urušava naša moralna osjetljivost. Peščanik