Život ljevice u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj - Monitor.hr
30.04.2023. (19:00)

Kako su socijaldemokratske stranke odgovorile na uspon populističke radikalne desnice?

Život ljevice u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj

Lijevi centar pomiče se udesno (Foto: Wikimedia)

Skandinavske socijaldemokratske stranke bile su arhitekti slavne i gotovo mitske države blagostanja koja se temeljila na bliskoj suradnji između radničkih sindikata i vlade te osiguravala kvalitetnu socijalnu skrb, plaćenu progresivnim oporezivanjem. Ideja je bila da se proporcionalno najviše oporezuju pojedinci u srednjim godinama, a socijalne beneficije su usmjerene prvenstveno prema djeci i starijima. Izrazito su bitne besplatna zdravstvena skrb i obrazovanje te plaćeni porodiljni i očinski dopust, kao i visoka zaposlenost žena u javnom sektoru. Sve su ove stranke bile pod utjecajem marksizma u svojim ranim danima, ali je on postupno uklonjen. Progresivna srednja klasa u Skandinaviji ima više potencijala nego u mnogim drugim zemljama budući da veći dio srednjih slojeva čine sindikalno organizirani zaposlenici. Jaki sindikati, povezani s političkom ljevicom, mogu održati identitet radničke klase i djelovati kao štit protiv naleta desnog populizma. Novosti


Slične vijesti

31.10. (16:00)

Erupcija koja zimu znači

Vulkan, koji je eruptirao 2022., Skandinaviji će vratiti hladne zime iz 1980-ih

U Skandinaviji bi temperature mogle pasti za 1 do 1,5°C, vraćajući zimu na onakvu kakva je bila 1980-ih, kada je pokrivenost ledom na Baltičkom moru dosegla 96 posto. Kada je 15. siječnja 2022. eruptirao u južnom Pacifiku vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha’apai, rekordnih 100-150 milijuna tona morske vode isparilo je visoko u stratosferu, što je ekvivalentno količini vode iz 60.000 olimpijskih bazena. Od tada, znanstvenici ovu erupciju povezuju s neuobičajeno velikom ozonskom rupom, koja je zabilježena 2023. godine. Studije zaključuju ova erupcija utječe na promjene vremenskih obrazaca u Skandinaviji, kao i u sjevernoj Australiji. Prema ovim modelima, zime u Skandinaviji mogle bi postati mnogo hladnije, što bi u narednim godinama moglo dovesti do povratka ledenog pokrova na Baltičkom moru na razine koje nisu viđene desetljećima. Green

20.08. (18:00)

Jer se ljeti ne možeš više rashladiti uz južno more

Coolcation: Hladnije turističke destinacije u Europi bi u budućnosti mogle trajno profitirati od klimatskih promjena, Skandinavija već naveliko promovira turizam

Prema studiji Europske unije, iz ove situacije bi se narednih godina mogao razviti trajan trend. Na temelju podataka iz 269 europskih regija procijenjeni su učinci trenutnih klimatskih uvjeta na turizam. Zaključak studije: „Uočavamo jasan jug-sjever trend u promjenama turističke potražnje. Sjeverne regije profitiraju od klimatskih promjena, dok se južne regije suočavaju sa značajnim padom turističke potražnje.” Međutim, nisu svi u zemlji zadovoljni ovim trendom. Popularne regije, posebno u ljetnim mjesecima, trpe posljedice masovnog turizma. U Švedskoj se također raspravlja o tome je li potrebno da zemlja na ovaj način profitira od klimatskih promjena.  „Coolcation” još uvijek nije masovni trend, ali se već sada u Skandinaviji vide posljedice klimatskih promjena na turizam u Europi. A one će vjerojatno u narednim godinama, posebno ljeti, bivati sve veće. DW

16.01. (17:00)

Ali i dalje nema sjedenja na hladnom betonu, nije dobro za bubrege

Skandinavski roditeljski pristup: praktičan, ravnopravan i lišen zastarjelih mitova o odgoju

Skandinavski način odgoja djece, gdje su batine tabu, spavanje na hladnoći je uobičajeno, a igranje u blatu potiče se, postaje uzor diljem svijeta. Prema Svjetskom izvješću o sreći, skandinavske zemlje već su nekoliko godina zaredom proglašene najsretnijima, a istraživanja govore da se Skandinavci nikada ne uspoređuju sa susjedima, da im je priroda na prvom mjestu te da ne sumnjaju u ljude oko sebe. No, veliku ulogu u kreiranju nacionalne sreće imaju i mnogi roditelji čiji odgoj već desetljećima puni naslove svjetskih medija. Zabranjivanje tjelesnog kažnjavanja, poticanje djece da spavaju vani radi jačanja imunološkog sustava te promicanje slobode u igri na otvorenom čine ključne elemente skandinavskog roditeljstva. (Putni kofer)

15.08.2023. (14:00)

Neka i mršavi novčanik vidi malo svijeta...

Vodič za one koji žele vidjeti Skandinaviju: Kako relativno povoljno proputovati sjever Europe

Nordkap i Skandinavija - Mondo Travel

Mnogo aktivnosti u Skandinaviji ne koštaju apsolutno ništa. Razna skloništa, kolibe i ognjišta su posvuda, slobodno dostupni svima, a na kampiranje se također gleda blagonaklono i moguće je besplatno kampirati izvan službenih kampova. U Danskoj postoji više od tisuću besplatnih lokacija za kampiranje, u Norveškoj je bitno da ste prilikom kampiranja udaljeni najmanje 200 metara od nečije kuće ili objekta, a u Švedskoj – 70 metara. Također, volontiranje je značajna stvar u Skandinaviji. U zamjenu za smještaj i hranu, mogli biste kuhati za obitelj, bojati farmu ili možda čuvati konje (ni mužnja krava nije nemoguća). Kad je riječ o transportu, nezaobilazni su i bicikli, koji su na sjeveru obožavani. Ako vam je okretanje pedala teško i niste u formi, a želite prebaciti priličan broj kilometara, električni bicikli široko su dostupni. Punkufer

12.12.2017. (15:47)

Život sa prirodom

Friluftsliv: Nordijski koncept življenja na otvorenom

Strast za prirodom srce je onoga što Skandinavci nazivaju “friluftsliv”. Izraz se doslovce prevodi kao ‘život na otvorenom’ i popularizirao ga je 1850. godine norveški dramatičar i pjesnik Henrik Ibsen, koji je koristio pojam kako bi opisao korisnost provođenja vremena na udaljenim mjestima za duhovno i fizičko blagostanje. Koncept je također usko povezan s “allmansrätten”, pravom na lutanje. Skandinavske zemlje imaju slične zakone koji omogućuju ljudima da hodaju ili kampiraju praktički bilo gdje, sve dok pokazuju poštovanje prema prirodi, divljini i mještanima, piše BBC.

23.03.2017. (16:30)

Jedan je Skandinavac zadnjih šest mjeseci iz dosade nalijepio buljave oči na niz javnih površina u svom učmalom gradu [foto]

25.07.2016. (18:12)

Od kolijevke pa do groba jedino je đačko doba

Skandinavci žele uvesti obavezan povratak u škole za stariju populaciju

Skandinavske zemlje ozbiljno rade na uvođenju obaveznog povratka u škole za stariju populaciju, u sklopu projekta cjeloživotnog obrazovanja. To je, smatra se, nužno da bi ostali konkurentni na globalnom tržištu, prenosi Quartz. “Hrvatska zadnjih desetak godina stagnira na razini uključenosti koja je oko četiri puta niža od EU prosjeka i koja predstavlja dno Europske unije. Vjerojatno je najznačajniji manjak osobne svijesti i odgovornosti o potrebi ulaganja u vlastitu zapošljivost i konkurentnost”, procjenjuje Mislav Balković, predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca u obrazovanju. Jutarnji

31.01.2016. (12:13)

Prijelaz preko Skandinavskog gorja – biciklom