Živi fosili - dokaz da se može preživjeti uz minimalne promjene - Monitor.hr
03.03.2017. (21:56)

Stayin' Alive

Živi fosili – dokaz da se može preživjeti uz minimalne promjene

Tuatara je gušterolika životinja koja spada u skupinu premosnika i živi na otocima oko Novog Zelanda. Zanimljivo u vezi ovog malca jest što je uspio preživjeti uz minimalne promjene punih 240 milijuna godina, koliko su stari njegovi najstariji prarođaci. Za ovu je vrstu Charles Darwin skovao termin živi fosili jer nastanjuju male dijelove svijeta, izbjegavaju kompeticiju i sporo evoluiraju (nešto poput Monitora [zubo]). Biologija.com


Slične vijesti

13.02. (07:00)

Znanje je moć, možda negdje čuči još jedan Darwin

Zavirite u knjižnicu velikog znanstvenika

Projekt The Complete Work of Charles Darwin Online trajao je gotovo dva desetljeća, otkrivajući zapanjujuću knjižnicu ovog velikog znanstvenika. Virtualno sastavljena knjižnica sadrži 7400 naslova i 13000 svezaka, otkrivajući svijetu bogatstvo resursa koje je Darwin koristio tijekom svog života. Rezultati istraživanja su objavljeni povodom 215. godišnjice Darwinova rođenja. Darwin nije bio samo izolirani znanstvenik, već stručnjak svoga vremena koji je koristio sofisticiranu znanost i suradnju tisuća kolega. Ovaj katalog otvara nove perspektive, pozivajući javnost da istraži što je Darwin čitao i kako je to oblikovalo njegove revolucionarne ideje. (Green)

19.03.2015. (10:43)

Životinjski Frankenstein

Tajanstveno stvorenje koje je zbunjivalo Darwina povezano s konjem

Misteriozna životinja koja je hodala Zemljom prije 10 tisuća godina, s tijelom glodavca, nogama deve i nosom slona povezana je s modernim konjima, ustvrdili su britanski znanstvenici analizom sekvencioniranja proteina. Kosti južnoameričkog kopitara Macrauchenia patachonica zabezeknule su Charlesa Darwina prije 180 godina kad ih je iskopao u Urugvaju, a otad je njihova genealogija predstavljala velik izazov za paleontologe zbog “čudnovatog mozaika obilježja različitih nepovezanih životinja koje žive posvuda”. Telegraph

01.03.2015. (17:22)

Tabula o rasama

Zašto rasizam ne nalazi potporu u znanosti

Znamo da kad pričamo o rasama nemamo uporište u znanosti. Ne postoji genetska osnova koju nalazimo samo kod određene rase ljudi, nema ekskluzivne DNK za crne ili bijele ljude. Ovo nije nekakav hipijevski ideal, to je činjenica. Postoje genetske karakteristike koje se češće pojavljuju kod određenih skupina ljudi, ali nijedna od njih nije ekskluzivna, piše Guardian o povezanosti genetike i rasizma.