Zero waste kuća: Iz zidova rastu gljive, a na krovu voće i povrće - Monitor.hr
04.10.2023. (10:00)

Mali ekosustav

Zero waste kuća: Iz zidova rastu gljive, a na krovu voće i povrće

U sklopu projekta Future Food System, Australac Joost Bakker uspio je pokazati da je u središtu metropole, kao što je Melbourne, moguće preživjeti i prehraniti se u zero waste kući koja sama proizvodi hranu i energiju. U ovoj samoodrživoj kućici organski otpad dovodi se u komposter gdje fermentira i pretvara se u plin za kuhanje ili u gnojivo za proizvode, a kišnica se sakuplja i koristi za navodnjavanje i sustav akvaponike. Dizajn ove kuće je detaljno promišljen do najmanjih detalja. Tu nema kemikalija, nema toksina i nema ljepila. Zidovi su obojeni prirodnim vapnom, zidni sustav izrađen je od komprimirane organske slame, a pločice su izrađene od recikliranog betona i mogu se ponovno reciklirati. Svaka funkcija doma je napravljena da smanjuje otpad ili da koristi nusproizvode za nešto korisno. Na primjer, kupaonica se nalazi odmah uz zid napravljen od gljiva koji koristi paru iz tuša koja se upija kroz zidove i stvara vlažno okruženje za razvoj micelija. Green


Slične vijesti

11.09. (11:00)

Pošto trstina, erste klas?

U Međimurju izgradio kuću od blata i drugih prirodnih materijala, otporna je na potrese i požare


U vremenima kada divljaju cijene nekretnina, 38-godišnji Luka Mesarić odlučio je stvari uzeti u svoje ruke i hrabro se oduprijeti novogradnji i bijesnim cijenama nekretnina. U samom srcu zelenog Međimurja kupio je parcelu i odlučio svojim rukama izgraditi kuću od prirodnih materijala. Blato, slama, prirodna žbuka od ilovače… zimi grije, a ljeti hladi. HRT

13.03.2023. (13:00)

Moja kućica, moja slobodica

Kuća na stijeni na Dolomitima je najusamljenija na svijetu

Sto godina stara kuća Buffa di Perrero na planini, koja izgleda gotovo neprisutpačno, predstavlja izazov mnogim planinarima i penjačima. Nije poznato ni kako je izgrađena, budući da se tada to moglo jedino pomoću užadi i improviziranih elevatora. Unutar same kuće zapravo nema ničeg posebnog. Pretpostavlja se da  je izgrađena za vrijeme Prvog svjetskog rata kao zaklon talijanskim vojnicima. Nedavno je obnovljeno krovište na njoj, a svi koji su se popeli rekli su da je pogled s nje neprocjenjiv. Unbelievable facts

20.01.2023. (23:00)

Kućica iz snova - isprintana

Napravili su kuću od smole i piljevine, a krov i podove 3D isprintali

Američki znanstvenici razvili su prototip kuće koja je ispisana 3D tehnologijom od 100 posto biološkog materijala koji se može reciklirati. Osnovni materijal napravljen je od drvenog otpada i bio-smole, a 3D printer isprintao je cijelu kuću sloj po sloj. Kao stručnjaci za kombiniranje polimera s novim biomaterijalima, vidjeli su kako višak nepotrebnog drvnog otpada izgleda kao svježa hrpa građevinskog materijala, stoga je Sveučilište Maine razvilo BioHome3D, prototip kuće koja je ispisana 3D tehnologijom od 100 posto biološkog materijala koji se može reciklirati. Cijeli dan, sloj po sloj, iznimno veliki 3D printer isprintao je cijeli dom, uključujući podove, zidove i krov. Drugi materijali na bazi drva korišteni su za izolaciju i podne pločice.Kuća je sastavljena za jedan dan. Green

30.12.2022. (11:00)

S pravima dolaze i neke obaveze

Situacija s napuštenim građevinama – kada vlasnik ne može, uskače zakon (barem bi trebao)

Napuštene nekretnine jedan su od najkompleksnijih problema kojima se bave lokalne samouprave. Kad je u pitanju državna imovina, procjenitelji često ne uzmu u obzir kretanje cijena na tržištu. Iz Ministarstva tvrde da se i u slučaju darivanja takvih nekretnina općinama i gradovima često ništa bitno ne mijenja. No, svi se slažu kako je potreban novi zakonski okvir. Uz napomenu kako uz prava vlasništva dolaze i neke obaveze, oko održavanja. Zakon nalaže kako općina ili grad može uspostaviti privremeno upravljanje nekretninom kada vlasnik više ne može ili nisu poznati nasljednici. Može je dati i u zakup. Primjer dobre prakse mogao bi biti grad Pakrac. Na teren izađe komunalni redar, napravi zapisnik i zatim naloži rušenje ili čišćenje parcela, za što je prethodno osiguran gradski novac. Uz suglasnost vlasnika, tako je zadnjih godina porušeno oko 300 kuća, a preostalo ih je još isto toliko. Agroklub

04.06.2018. (21:30)

Hrvatska je po broju članova u kućanstvu prva u EU

Broj članova u prosječnom europskom kućanstvu iz godine u godinu se smanjuje, a lani je pao na svega 2,3 člana. Za razliku od većine drugih europskih zemalja, u Hrvatskoj je veličina kućanstva u proteklih deset godina ostala nepromijenjena pa smo s 2,8 osoba po kućanstvu izbili na vodeće mjesto u Europskoj uniji. Gotovo dvije trećine svih kućanstava u zemljama EU-a bilo je sastavljeno od jedne ili dvije osobe. Infografika. T-Portal

01.06.2018. (00:38)

Sve što treba je - preimenovati komunalnu naknadu

EK neće odustati, Vlada mora uvesti porez na nekretnine

Prema godišnjem poreznom izvještaju Europske komisije, Estonija, Hrvatska, Litva i Slovačka imaju najmanje porezno opterećenje imovine, mjereno udjelom tog poreza u BDP-u. Kao porez na imovinu, za Hrvatsku se vode porez na kuće za odmor te porez koji se plaća kod promjene vlasništva nad nekretninama, koji je lani smanjen s 5 na 4 posto. No, vlasnici nekretnina u Hrvatskoj godišnje plaćaju oko dvije milijarde kuna, odnosno 300 milijuna eura komunalne naknade, no to se davanje ne smatra porezom na imovinu iako komunalna naknada ima sve osobine poreza. Kad bi se ta naknada pribrojila ostalim imovinskim porezima, tada bi hrvatski porezni prihodi od imovine bili oko jedan posto BDP-a, što bi Hrvatsku smjestilo u zlatnu sredinu, između starih i novih članica EU. Dvadeset osam članica EU u prosjeku od imovinskog poreza prikupe 2,6 posto BDP-a, najviše u Francuskoj – 4,7 posto, a Njemačkoj recimo 1,1 posto BDP-a. Večernji

29.05.2018. (20:27)

35 najotkačenijih hotela širom svijeta

23.05.2018. (09:49)

Kvadrat kuće je jedno lijepo putovanje

Amerikanci već 35 godina kupuju sve veće kuće, iako su i dalje samo u kuhinji i pred TV-om

Od 1978. do 2015. godine medijalna veličina kuće za jednu obitelj u SAD-u rasla je svake godine dok nije došla do rekordnih 228 kvadratnih metara. Međutim, veliku većinu vremena obitelji provode u kuhinji i ispred televizije, a zaobilaze blagovaonicu i verandu, što znači da većina obitelj zapravo baca novce na prostor koji im ne treba, piše Market Watch. “Malo tko od nas kupuje prostor koji mu je potreban. Zaboravite savjet prodavača nekretnina da trebamo ‘kupiti kuću onoliko veliku koliko si možemo priuštiti’. Radije kupite onoliko veliku kuću koliko vam je potrebno. Više ne znati automatski bolje, više jednostavno znači – više”, piše na blogu Get Rich Slowly.

16.04.2018. (00:53)

Idete u najam stana? Što sve trebate znati