Ženama na Islandu dosta besplatnog rada, otišle s posla i prosvjedovale - Monitor.hr
26.10.2016. (18:18)

Jaz u plaćama

Ženama na Islandu dosta besplatnog rada, otišle s posla i prosvjedovale

Radnice na Islandu zarađuju od 14 do 18 posto manje od muškaraca, što znači da žene rade besplatno nakon 14:38 sati. Kako bi poručile vladi da im je toga dosta, tisuće žena u to je vrijeme napustilo svoja radna mjesta i izašlo na prosvjed (video). Inače, Hrvatice besplatno rade mjesec dana. Mashable piše kako će žene za izjednačavanje plaća trebati čekati 170 godina. Index


Slične vijesti

24.11. (22:00)

Zašto samo Island? Dajte i nama ostalima malo

Svemirski solarni paneli: Jedan start-up želi opskrbljivati ​​Island solarnom energijom iz svemira do 2030. godine

Prema planovima start-upa, satelitska elektrana CASSIOPeiA (Constant Aperture, Solid-State, Integrated, Orbital Phased Array) će inicijalno imati kapacitet od 30 megavata (MW) i biti postavljena u geosinkronoj orbiti na visini od oko 35.700 kilometara. Postrojenje bi tako imalo istu brzinu kao Zemlja. Solarna elektrana koju je razvio International Electric ima modularni dizajn i sastavljat će se u svemiru pomoću malih dronova. Prema Space Solaru, gotovo postrojenje ima promjer od 1700 metara, duljinu od četiri kilometra i težinu od 2000 tona.

Materijal će se transportirati u njegovu geosinkronu orbitu na SpaceX-ovom Starshipu. Kako objašnjava osnivač tvrtke Martin Soltau, tvrtka procjenjuje da će za to biti potrebno oko 68 lansiranja raketa. No ta je brojka realna samo ako će daljnji razvoj Starshipa, koji predviđa i značajno veću nosivost, dovoljno napredovati do početka izgradnje solarne elektrane. Revija HAK

13.10. (21:00)

Treba učiti od najboljih. Skál! Živjeli!

Jokić: Problemi u školi, niske plaće… na Islandu je isto, uz jednu veliku razliku

Premda su Island i Hrvatska geografski i kulturološki udaljeni, dijeljenje iskustava u vezi određenih procesa i javnih politika može biti inspirativno. Država koja će tek ove godine premašiti 400 000 stanovnika, probleme poput onoga koji se ovih dana odigrava u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi rješava potpuno drugačije od naših vlasti. Slijedom zakona o prosperitetu djeteta usvojenog prije nekoliko godina, kada dođe do određenog ponašanja koje je izvan granice prihvatljivog ili onog koji ukazuje na moguće probleme aktivira se međuresorna skupina praktičara koju čine škola, zdravstveni sustav, socijalna služba i policija.

Temeljem ranog sustava prepoznavanja fokus djelovanja je odmah na dobrobit mlade osobe i drugih mladih u okružju. Sve aktivnosti obavezno uključuju i roditelje. Ideja je da zajednica mora omogućiti sigurno i zdravo djetinjstvo i odrastanje svima. Ne da može, nego mora. Na moje pitanje o učinkovitosti takvog rješenja, odgovaraju da je to jedini put jer time svi uključeni preuzimaju odgovornost za pojedinca što je osnova zdrave zajednice. Boris Jokić za tportal

24.08. (19:00)

Zdravi trend, ako ništa

Zbog TikToka vlada nestašica krastavaca na Islandu

Neki tamošnji influenceri počeli su na društvenim mrežama dijeliti recept za salatu od naribanih krastavaca, sezamovog ulja, češnjaka, rižinog octa i čili ulja. Recept je postao toliki hit da je došlo do nestašice krastavaca u supermarketima, budući da je potražnja postala veća od ponuda, izjavili su za BBC News iz islandske udruge farmera. Poljoprivrednici na Islandu ne uspijevaju držati korak s rastućom potražnjom potrošača, ali kažu kako se nadaju da će se opskrba vratiti u normalu “u roku od tjedan dana”.

31.01. (15:00)

Bitno da nema erupcija

Island želi iskoristiti vulkan kao izvor energije

Island trenutno proizvodi veliki dio svoje primarne energije (65%) iz geotermalne energije. Do sada se u tu svrhu koristila vruća, uglavnom sumporna voda, koju zagrijavaju brojni aktivni vulkani. U sklopu projekta Krafla Magma Testbed (KMT), sada se provodi istraživanje može li se geotermalna energija koristiti još učinkovitije. Kako bi to saznali, znanstvenici će bušiti izravno u komoru s magmom. Voditelji projekta procjenjuju da je temperatura u komori magme oko 900 Celzijevih stupnjeva i da je, naravno, ogroman izvor energije. Ako su ove pretpostavke točne, bušotina bi mogla dati oko deset puta više energije od konvencionalne geotermalne bušotine. No, još uvijek nije poznato kakvi su rizici i je li magma uopće prikladna za to. Revija HAK

19.01. (15:00)

Moja bucket lista putovanja prije mjesec dana: Island, Kuba, Japan. Lista danas: Kuba, Japan...

Rasjed Reykjanes na Islandu probudio se nakon 800 godina

Istraživanje vulkanskog rasjeda Reykjanes, smještenog na jugozapadu Islanda, potvrdilo je njegovu buđenju nakon 800 godina. Erupcija vulkana u siječnju 2024. bila je najveća u posljednjih nekoliko stoljeća, progutavši kuće u blizini i prisilivši na evakuaciju stanovništva. Rasjed, poznat po svojoj seizmičkoj aktivnosti, već je pokazivao znakove buđenja s pet manjih erupcija u razdoblju od 2021. do 2023. godine. U prošlosti je bio odgovoran za brojne erupcije, uključujući erupciju vulkana Eldgjá u 9. stoljeću, koja je bila jedna od najvećih erupcija u povijesti Islanda. Nastavak istraživanja fokusirat će se na razumijevanje čimbenika koji su pridonijeli buđenju, kako bi se bolje predvidjele buduće erupcije. (Svijet kulture)

11.10.2023. (09:00)

Hladno, a toplo

Hrvat na Islandu: Ovdje ne zaključavamo aute, a uštedim i 2000 eura mjesečno

Martina Validžić, autorica nove HRT-ove dokumentarno-putopisne serije Sretni gradovi, u drugoj epizodi odvela nas je na najsjeverniji sjever – u Reykjavik. Kuhar Pavle Bubalo, koji na Islandu radi dvije godine, nije krio oduševljenje ovom zemljom. Iako čovjek na prvu ne bi spojio more i Dalmaciju s hladnim Islandom, Pavle ističe kako ga je privukla znatiželja. Unatoč tome što ne voli snijeg, Reykjavik je, priznaje, zanimljiv grad koji pruža mir i sigurnost. Epizoda se može pogledati i na platformi HRTi. Index

18.11.2022. (23:00)

Hobiti su imali sve otpočetka!

Prvi naseljenici Islanda preživjeli su u travnatim kućama i bez grijanja, mogu li biti rješenje za štednju energije?

Taj sjeverni otok jedno je od najnegostoljubivijih područja na Zemlji, što klimom što škrtim zemljištem, i ljudi su se morali prilagoditi kako bi preživjeli u takvom okolišu. Rješenje se zove — na islandskom — torfbæir, i njime su si život olakšali svi koji su se tamo doseljavali od 9. stoljeća naovamo. Još od prvih doseljenika predstavljale su skloništa od surovih prilika, i tako je sve do danas. Građene su postavljanjem drvenih okvira na kamenim temeljima, a zemlja i trava u blokovima debelim i do metra korišteni su za gradnju zidova i krovova. Danas ih se i dalje može vidjeti svuda po otoku. Tportal

22.07.2022. (19:00)

Uzeli su si maha, bogme

Island obnavlja šume koje su uništili Vikinzi

Kako pronaći izlaz iz šume na Islandu? Ustanite. Tako glasi stari islandski vic o oskudnim šumama ove zemlje, a kao i većina viceva, sadrži malo istine. Island je predivno mjesto, ali šume pokrivaju svega dva posto kopnene površine i obično su relativno male. No, to nije uvijek bio slučaj. Kad su prvi Vikinzi stigli na Island prije više od jednog tisućljeća, zatekli su nenaseljeni krajolik s obiljem brezovih šuma i drugih šuma koje se protežu između 25 i 40 posto otoka. Stara narodna priča tvrdi da je u to vrijeme Island bio prekriven šumama, između planina i obale. Zašto su šume nestale? Naime, Vikinzi su počeli sjeći i spaljivati islandske šume radi drva, te kako bi oslobodili prostor za obradivo zemljište i pašnjake. Island radi na tome da to popravi i povrati svohe izgubljene drevne šume. Obnavljanje autohtonog drveća na otoku moglo bi značajno utjecati na problem erozije tla, na primjer, smanjenjem oluje s prašinom i poticanjem poljoprivrede. Također bi moglo poboljšati kvalitetu vode i pomoći u smanjenju ugljičnog otiska Islanda. Green

25.06.2022. (11:04)

Šest lokacija na Islandu koje izgledaju kao da nisu s ovoga svijeta