"Zemlja se približava granici na kojoj će postati peć za sušenje" - Monitor.hr
07.08.2018. (11:56)

Sreća da imamo Mars kao rezervu

“Zemlja se približava granici na kojoj će postati peć za sušenje”

Čak i ako čovječanstvo smanji ispuštanje stakleničkih plinova kao što je predviđeno Pariškim ugovorom, sam planet bi mogao omesti ljudske napore i zauvijek se pretvoriti u staklenik, ustvrdila je studija objavljena u ponedjeljak. Uz takav scenarij, prosječna temperatura na Zemlji mogla bi biti 4 ili 5 Celzijevih stupnjeva viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a na takvoj Zemlji neće moći živjeti više od milijarde ljudi.


Slične vijesti

12.01. (18:00)

Ne može im niko ništa

Dok Zapad spašava klimu, rastuća gospodarstva Kine i Indije nastavit će poticati potražnju za ugljenom

Kina je najveći svjetski potrošač energije, Indija se nalazi na trećem mjestu, a oboje su najveći potrošači ugljena. Iako su obje zemlje postavile ambiciozne ciljeve za razvoj obnovljivih izvora energije, čini se da im to baš i ne ide od ruke. Nedostatak pouzdanosti obnovljivih izvora energije znači da je ugljen još uvijek kritična rezervna opcija za ove dvije zemlje. Globalna potrošnja ugljena u 2023. dosegla je rekordnu razinu, prvi put premašivši 8,5 milijardi tona, zahvaljujući velikoj potražnji u zemljama u nastajanju i onima u razvoju, poput Indije i Kine. Proizvodnja ugljena u Indiji porasla je na 893 milijuna tona tijekom financijske godine koja je završila u ožujku 2023., skočivši za gotovo 15% u odnosu na godinu ranije, a kineska proizvodnja sirovog ugljena od siječnja do studenog 2023. porasla je za 2,9% u usporedbi s istim razdobljem 2022. Nasuprot tome, SAD, drugi najveći svjetski potrošač ugljena, bilježi pad u upotrebi ugljena od čak 62% – s 2,8 milijuna na 1,1 milijun tona dnevno. (Tportal)

26.08.2022. (19:00)

Čuda prirode

Ogromni požari u Australiji izazvali anomaliju u stratosferi

Znanstvenici su nedavno otkrili da je dio ove spaljene biomase pridonio najvećem zagrijavanju stratosfere u zadnja tri desetljeća te utjecao na ozonsku rupu na Antarktici. Kako objašnjavaju stručnjaci, ovi sustavi i njihovi vrtlozi izbacivali su dim na nevjerojatno velike visine, pri čemu su sunčeve zrake zagrijavale te tamne čestice i dodatno ih podizale uvis, piše Science Alert. Tijekom tog perioda došlo je do naglog skoka globalne prosječne temperature u stratosferi od 0.7°C. Anomalne temperature trajale su četiri mjeseca, a klimatski modeli pokazuju da se ove temperature mogu jedino objasniti s dodatnih 0.81 teragrama čestica dima. Radilo se o najvećem porastu temperature u Zemljinoj stratosferi od erupcije vulkana Pinatubo 1991. godine. Index

05.07.2021. (16:00)

Sva sreća pa postoji Mars

Zagrijavanje atmosfere ugrozit će i Hrvatsku: Pola stupnja više i dio će se pretvoriti u pustinju

Istraživanje u znanstvenom časopisu Nature Climate Change navodi da će u slučaju globalnog zagrijavanja za pola stupnja više, Zemlja naglo postati uvelike pustinjski planet. Ovakav ishod direktno se tiče Hrvatske, jer prema svim klimatskim modelima našoj zemlji se predviđa da će u tom slučaju pustinje progutati cijelu Panonsku nizinu, tako i kompletnu Slavoniju i Baranju. S druge strane, praktično cijeli Mediteran u tom slučaju pretrpio bi velike suše tijekom cijele godine i velike vrućine tijekom ljeta, što bi ga pretvorilo u polupustinjski, ponegdje i pustinjski pojas poput polupustinjskih područja u Španjolskoj danas. 24 sata

20.06.2021. (23:30)

Režemo granu na kojoj sjedimo

Zemlja se našla u energetskoj neravnoteži, zagrijava se dvostruko brže nego 2005.

Istraživanje NASA-e i NOAA-e (oceanografska agencija) došle su do zaključka da Zemlja u posljednjih 14 godina zadržala dvostruko više energije, a što znači da se Zemlja zagrijava dvostruko brže nego 2005. godine kad su rađena prva mjerenja. U prekomjernom zagrijavanju Zemlje bitan je ljudski faktor, tj, ispuštanje stakleničkih plinova koje bi nas moglo stajati golemih klimatskih promjena u budućnosti, a već ih sad osjećamo. Bug

22.04.2021. (18:30)

Vruće u kući

2020. najtoplija godina u Europi u povijesti, Sibir se zagrijao 4 stupnja

Globalno, 2020. je bila jedna od dvije najtoplije godine u povijesti mjerenja (druga je 2016.), ali je u Europi bila najtoplija u povijesti, objavio je centar Kopernik. Prosječna temperatura u Europi bila je 0,4 stupnja viša od prosječne temperature pet prethodnih najtoplijih godina – svih u istom desetljeću. Najgore je u arktičkim područjima Sibira gdje su zabilježene čak 4,3 stupnja više temperature od prosječne. Kad se gleda cijeli Sibir, temperatura je lani bila 2,2 stupnja Celzija viša od srednje temperature u razdoblju od 1981-2020. Zima u Europi je bila 3,4 stupnja toplija, a prošle je godine palo i rekordno mnogo kiše. Reuters

25.03.2021. (20:30)

Sol i voda

Globalno zatopljenje opasno smanjuje miješanje oceanskih voda

Globalno zagrijavanje, topljenje ledenjaka i poremećaji u padalinama tvore na površini oceana sloj nižeg saliniteta. Taj se sloj razdvaja od oceanskih dubina poput ulja na vodi i to razdvajanje ograničava miješanje oceanskih voda pri čemu se vode iz morskih dubina u kojima ima kisika i hranjivih tvari uzdižu prema površini i apsorbiraju CO2, jedan od plinova s učinkom staklenika i uzročnik globalnog zatopljenja prije nego što ga povuku u dubine. Ta pojava dovodi u pitanje buduću sposobnost oceana da igra svoju ulogu globalnog termostata klime.