Žele prekriti ceste radioaktivnim materijalom

Ceste koje zrače

Žele prekriti ceste radioaktivnim materijalom

Brojne grupe i udruge koje se kreću od ekoloških do konzervativnih pozivaju guvernera Floride Rona DeSantisa da stavi veto na prijedlog zakona, jer ako bude potpisan, omogućio bi korištenje fosfogipsa (nusproizvoda proizvodnje gnojiva) u izgradnji cesta diljem ove države. Agencija za zaštitu okoliša (EPA) zabranjuje upotrebu fosfogipsa zbog opasnosti koju predstavlja za cestare i okoliš. Mnogo je protivnika ovog zakona. Neki tvrde da je to opasan način da se industrija gnojiva oslobodi nusproizvoda jer ne bi morali pakirati i sigurno skladištiti fosfogips, već bi ga jednostavno mogli dati državi na korištenje (Florida je već uskladištila više od 1 milijarde tona takvog materijala). Već su ga htjeli “progurati” 2020. godine, no nakon provedenih peticija su ipak odustali od njegovog uvođenja. Materijal inače nema visoku radioaktivnost, no dovoljnu da izaziva zabrinutost. Revija HAK

ceste radioaktivni otpad

Kemija vožnje

Zimski uvjeti na cesti: sol može doprinijeti koroziji automobila

Za izradu većine automobilskih komponenti koristi se čelik, koji je legura željeza s ugljikom i drugim elementima. Karoserije, ovjes i dijelovi kočnice uglavnom su izrađeni od ovog materijala. Željezo i voda ljube se kao vladajući i oporbeni političari u bilo kojem nacionalnom skupštinskom teatru. Kada željezo dođe u dodir s vodom i kisikom, dolazi do kemijske reakcije koja rezultira željeznim oksidom ili, narodski, hrđom. Sada dolazimo do soli koja otapa zaleđene ceste, ali i na sebe veže vodu.

Sol omogućuje elektronima da brže putuju unutar te kemijske reakcije, ubrzavajući proces hrđe na čeličnim komponentama. Korozija nastaje kada se spoje kemijski i biološki spojevi, koji su u sukobu. Sol je elektrolit i iznimno je važna za ljudski organizam, utječe na rad mišića, ravnotežu tekućine i stanične reakcije. Kada se sol veže na metal i slične površine, ona uklanja elektrone koji štite metale. Svako kretanje elektrona naziva se oksidacija, ključni sastojak korozije. Bez oksidacije ne dolazi do korozije. Revija HAK

automobili ceste korozija sol

Kako znakovi postaju pametniji od vozača

RFID tehnologija stiže na ceste: pametni znakovi za manje troškove

Hrvatske ceste ulažu 760 tisuća eura u projekt ugradnje RFID oznaka na 23.585 prometnih znakova diljem države. Nova tehnologija omogućit će automatsko praćenje stanja znakova i brže intervencije uz niže troškove održavanja. Specijalizirana vozila opremljena RFID čitačima i GPS-om očitavat će podatke pri vožnji do 50 km/h, bilježeći lokaciju, šifru i stanje znakova. Projekt uključuje i razvoj web aplikacije za pregled prikupljenih podataka. Sve ovo znači manje ručnog rada i više digitalne preciznosti – jer i znakovi idu u korak s vremenom, za razliku od rupa na cestama. Poslovni

ceste promet prometni znakovi

Bit će još više radova

Klimatske promjene djeluju i na ceste

Cestovne površine i parkirališta također se više troše i oštećuju zbog vremenskih prilika. Vezivo koje se koristi u asfaltu obično se miješa po narudžbi za svaku klimatsku zonu, ali neke starije površine sada su pogođene dosad nezabilježenim vremenskim (ne)prilikama, odnosno ekstremima koji postaju dio svakodnevice. Vlasti u gradovima u cijelom svijetu primjećuju porast rupa na cesti i propadanje cesta, piše Bloomberg. Podaci SITE Technologies, tvrtke koja koristi umjetnu inteligenciju za procjenu materijalne štete, otkrili su da tipično površinsko parkiralište zahtijeva oko dolar po kvadratnom metru troškova održavanja tijekom desetljeća. No, sada ta cijena raste, negdje i do pet dolara. Revija HAK

ceste klimatske promjene

Pazi, sklisko

Ceste mogu biti opasne nakon duljeg razdoblja suše, kiša tad razmaže nakupljenu prljavštinu, ulja i masti

Nesreće sa smrtnim ishodom za kišnih dana su se utrostručile, ali samo kada su ta kišna razdoblja uslijedila nakon sušnih razdoblja koja su bila duža od tri tjedna. Razlog je nakupljanje prljavštine na cestama tijekom sušnih razdoblja zbog kojih ceste postaju skliskije kada su mokre. Kada je vrijeme toplo i sunčano na cestama se nakuplja talog ulja, masti, gume i prašine. Što sušno razdoblje duže traje, te tvari nakupljat će se sve više i stvoriti tanak sloj na površinama cesta. Revija HAK

ceste prometne nesreće

Voze se mliječnim stazama

U Francuskoj ceste polijevaju vapnenačkim mlijekom kako bi ih zaštitili od vrućina

Zbog toga su ceste bijele, ali vlasti tvrde da nisu klizavije, ovaj premaz ne smanjuje sigurnost. Vapneno mlijeko sastoji se od ugašenog vapna i vode. Njegova bijela boja učinkovito odbija sunčevo zračenje. U ljetnom razdoblju obloga ceste koja je njime prekrivena može imati 10 do 15 stupnjeva nižu temperaturu od netretiranog kolnika. Učinkovitost ovog sloja traje nešto više od tjedan dana ako ne pada kiša. Revija HAK

asfalt ceste vapno vručine

Bolje da završi u cesti nego u oceanima

Ceste od plastike: novi tip asfalta, ekološki prihvatljiviji

Proces izrade materijala koristi zajedničke karakteristike plastike i bitumena, jer bitumen dolazi iz istog ulja kao i plastika. Kažu da su plastične ceste stabilnije od klasičnih prometnica i ne ispuštaju sitna čestice u okoliš poput asfalta u koji je ugrađena guma. Već se koriste na brojnim lokacijama diljem svijeta (Velika Britanija, Bahrain, Australija…), a nerijetko i kao privatne ceste te parkirališta. Plastični putovi traju duže te imaju manje pukotina od onih napravljenih uobičajenim asfaltom. Sa svakim kilometrom ovih cesta iskoristi se ekvivalent više od 750 tisuća jednokratnih plastičnih vrećica. Revija HAK

ceste plastika

Počeli su praviti ceste za ljude koji griješe

Nakon teške prometne nesreće 1995. u Švedskoj uveli revolucionarnu promjenu u sigurnosti u prometu, danas imaju manje poginulih na cestama nego ikad

Godine 1995. dogodila se teška nesreća na autocesti E4 u blizini Stockholma u Švedskoj. Petero mladih ljudi putovalo je u automobilu kada se vozilo prevrnulo u blizini izlazne rampe za trgovinu IKEA. Automobil je udario u betonsku konstrukciju koja je nosila uličnu rasvjetu uz rub ceste, a svih pet putnika je poginulo. Danas Švedska ima jednu od najnižih stopa poginulih u cestovnom prometu na svijetu, a priča o tome kako je zemlja nastojala svesti taj broj na nulu nudi lekciju drugim zemljama. Umjesto na vozače, tadašnji voditelj cestovne sigurnosti, koji je bio medicinski stručnjak, apelirao je da se s cesta uklone, odnosno udalje nosači i druge smrtonosne prepreke. To je promijenilo samo gledanje na prometne nesreće, a utjecalo je i na projektiranje samih cesta. Index

ceste prometne nesreće Sigurnost u prometu

I dalje miljama ispred nas

Radovi na cesti bez zastoja prometa – Švicarci uveli montažni most

Ovaj most se zove ASTRA, djelo je Švicarskog saveznog ureda za ceste (FEDRO). Riječ je o pokretnoj konstrukciji dužine 257 m i širine 7,57 m, koja se uzdiže 4,65 m iznad ceste. Nakon što se montira i hidraulički podigne, može se pomicati uzdužno ili po širini. To omogućuje da se njegov položaj mijenja dok se veći dio ponovno postavlja ispod. ASTRA je trenutno postavljena na autocesti A1, osi istok-zapad Švicarske i koja prolazi kroz sjever zemlje, između Recherswila i Luterbacha prema Zürichu i dignuta je tijekom samo dvije noći, između 5. i 7. travnja. Na ovoj cesti obnavljaju dionicu dugu 1,5 km. Revija HAK

ceste

Ima jedna duga cesta...

Najduža ravna cesta na svijetu nema zavoja, ali ni uzbrdica

Do prije nekoliko godina službeni naslov najduže ravne ceste pripadao je dijelu australske autoceste Eyre duljine oko 146 km. Međutim, ovu časnu titulu sada drži Autocesta broj 10 u Saudijskoj Arabiji. Cijela ruta duga je 256 km i povezuje Ad Darb, koji se nalazi u blizini Crvenog mora, s Al Bathom, smještenim tik uz Perzijski zaljev. U blizini potonjeg grada, smještenog oko 50 km južno od Katara, počinje najduža, potpuno ravna dionica rute, duljine čak 240 km. Upravo je taj fragment upisan u Guinnessovu knjigu rekorda kao najduža ravna ruta na zemlji. Revija HAK

cesta ceste

Kao da ga je Musk dizajnirao

ARRES: Prvo autonomno robotsko vozilo za popravak cesta

Ovo vozilo zove se Autonomous Road Repair System – skraćeno ARRES – i trenutno je na testiranju u Hertfordshireu (Velika Britanija). Koristi razne senzore, kamere i drugu tehnologiju u kombinaciji s opremom koja sama popunjava pukotine. Uz to, ARRES ima sposobnost daljinskog upravljanja, a smisao projekta je razviti nešto što može samostalno obavljati popravke na cestama 24 sata dnevno. Revija HAK

ceste popravak cesta vozila

P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28

Ceste koje zrače