Zbog pada fertiliteta i starijeg stanovništva do 2100. bit će dvije milijarde ljudi manje - Monitor.hr
15.07.2020. (17:30)

Old world

Zbog pada fertiliteta i starijeg stanovništva do 2100. bit će dvije milijarde ljudi manje

Na Zemlji će 2100. biti 8,8 milijarda ljudi, dvije milijarde manje od procjena UN-a, prema istraživanju objavljenom u časopisu Lancet. S padom stopa fertiliteta i rastom očekivanog životnog vijeka širom svijeta broj djece mlađe od pet godina smanjit će se više od 40 posto, sa 681 milijun u 2017. na 401 milijun u 2100., utvrdila je studija. Na drugom kraju spektra 2,37 milijarde ljudi, više od četvrtine globalnog stanovništva, bit će starije od 65 godina. Onih starijih od 80 bit će umjesto današnjih 140 milijuna – čak 866 milijuna. 24 sata…


Slične vijesti

02.03.2021. (20:30)

Bake i djedovi nemaju koga čuvati!

U Hrvatskoj 770 tisuća djece i 860 tisuća starijih od 65

U Hrvatskoj imamo samo 774.817 djece i mladih do 19 godina, a nasuprot njima, 862.958 onih sa 65 i više godina. Usto, najbrojnija dobna skupina stariji su od 75 i više godina kojih imamo 382,2 tisuća, dok su najmalobrojnija dobna skupina djeca do 4 godine kojih imamo svega 181,5 tisuća. Sredinom 2020. imali smo 4,047 milijuna stanovnika. Večernji

14.07.2020. (21:30)

Imam tri bake i tri djeda

Hrvatska među najstarijima u EU – na 100 radno sposobnih imamo 33 starijih od 65

Na svakih sto stanovnika u radno-aktivnoj dobi (od 15 do 64 godine) Hrvatska danas ima 33 osobe starije od 65 godine, i po tom je udjelu osma najstarija članica EU (u Italiji je ovaj udio 36). Eurostat procjenjuje da će za deset godina na svakih 100 radno aktivnih hrvatskih građana dolaziti 40 starijih od 65 godina, za dvadeset godina bit će ih iznad 50 posto, a do kraja stoljeća 60 posto. Novi list

04.05.2017. (14:19)

Otok – jedan od najmlađih hrvatskih gradova, a stanovništvo u njemu sve starije

26.11.2016. (14:00)

Mladost je pola zdravlja

Europljani dulje žive, ali su zbog toga i sve bolesniji

Životni vijek Europljana sve je dulji – današnja djeca trebala bi u prosjeku živjeti 80,9 godina, pokazuje izvješće Europske komisije i OECD-a o zdravstvenom stanju država članica EU-a, nečlanica i pristupnica. Hrvatski je pak očekivani prosjek nešto niži – 77,9 godina, a zbog povećanje konzumacije alkohola i duhana češće umiremo od srčanih bolesti i raka od europskog prosjeka. Europsko stanovništvo općenito je sve starije, što stvara pritisak na zdravstvene sustave, gdje je Hrvatska u minusu po pitanju medicinskih radnika i opreme naspram prosjeka EU-a. Večernji

19.03.2016. (15:17)

Zarađivanje na starenju: Novi lijekovi, liječenja, zdravstvena skrb i usluge za zadovoljavanje potreba starije populacije donosit će bilijune dolara

10.01.2016. (22:55)

Should I stay or should I go

Recepti za izlazak iz demografske krize u Hrvatskoj

“Uopće nije bitno kako se koje ministarstvo zove, već je važno provoditi kvalitetnu demografsku politiku. No demografska obnova mukotrpan je posao jer je nerealno očekivati popravljanje demografske slike ako je gospodarstvo u kolapsu, a politika zapošljavanja uopće ne postoji. Upravo su nedostatak posla i neriješeno stambeno pitanje najčešći razlozi zbog kojih mladi ne ulaze u brak i osnivanje obitelji. Nužno je i poraditi na pružanju pomoći zaposlenim obiteljima, prije svega ženama”, objašnjava demograf Anđelko Akrap za T-Portal.

11.09.2015. (12:59)

Samo negativa

U godini dana – Hrvatska ima 17.300 stanovnika manje

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, sredinom 2014. Republika Hrvatska imala je 4 238 389, što je 17.300 stanovnika ili 0,4% manje u odnosu na godinu dana ranije. Tri su županije zabilježile lagan porast stanovništva – Istarska, Dubrovačko-neretvanska i Grad Zagreb, dok je broj stanovnika pao u svim ostalim županijama, najviše u Sisačko-moslovačkoj županiji. Usto stanovništvo kontinuirano stari – Hrvati su prosječno stari 42,4 godine, što nas čini jednim od najstarijih stanovništava u Europi. HRT