Zbog manjih poreza Zagreb 1,5 milijarde kuna u minusu, Rijeka 110 milijuna - Monitor.hr
04.08.2020. (09:30)

Izvukli se s mosta, platit ćemo na ćupriji

Zbog manjih poreza Zagreb 1,5 milijarde kuna u minusu, Rijeka 110 milijuna

Najavljeno smanjenje stopa poreza na dohodak s 36 na 30 i s 24 na 20 posto te ukidanje poreza na nekretnine, u idućoj će godini proračune svih gradova i općina u Hrvatskoj umanjiti za tri milijarde kuna prihoda. Redom, Zagreb će ostati bez 1,5 milijarde kuna, Rijeka 110 milijuna, Dubrovnik 40 milijuna, Varaždin 20 milijuna… Gradovi razmišljaju kako da nam izvuku novce s neke druge strane. Jutarnji


Slične vijesti

25.07.2020. (17:00)

Udarac lokalcima, olakšanje građanima

Najavljuje se smanjenje stope poreza na dohodak i promet nekretninama, lokalne vlasti nezadovoljne

Lokalne jedinice iduće bi godine mogle ostati bez dvije milijarde kuna potencijalnih prihoda od smanjenja stopa poreza na dohodak kao i bez nešto više od jedne milijarde kuna poreza na promet nekretninama. Najviše stanova i apartmana prodaje se u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Zadru te bi ti gradovi bili i najveći gubitnici ukine li se transakcijski porez. Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije, dok u ostatku Hrvatske dominira prodaja poljoprivrednog zemljišta. Večernji list

26.07.2019. (21:30)

Drži vodu dok mladi majstori odu

Mladi radnik poslodavca će godišnje koštati – 26.400 kuna manje

Vlada s olakšicama u porezu na dohodak cilja na to da mladi radnici dobiju veće plaće, ali nitko ne može garantirati da će se tih hipotetskih 800 ili 400 kuna (koliko bi mogli dobiti radnici s plaćom od 6.000 kuna do 25 i između 25 i 30 godina) preliti na račune mladih radnika. Dosad nisu – ili bi im poslodavci nastavili isplaćivati istu neto plaću (uz manju bruto plaću) ili im svakako dio plaće iznad minimalca isplaćuju na ruke. Novi list…

26.07.2019. (01:30)

Zdravko šalje predizbornu čestitku

Ukidanje poreza na doprinosa za mlade – plaća od 6.000 kuna porast će 869 kuna

Mladi koji imaju neto plaću do 3.800 kuna neće dobiti ništa poreznom reformom koju predlaže ministar financija. Plaća od 4.500 kuna za mlade do 25 godina raste 276 kuna, a za one između 25 i 30 godina – 138 kuna. Na 5.000 kuna plaća za mlade do 25 godina raste 474 kune, odnosno 237 kuna za one do 30 godina. S plaćom od 6.000 kuna porast je 869 kuna, odnosno 434 kune. Što plaća više raste, to je dobit od ukidanja poreza veća, iako vjerojatno nema puno mladih s takvim plaćama. 24 sata…

25.07.2019. (10:30)

Tako mlad, a tako dohodovan

Mladi do 25. godine neće plaćati porez na dohodak

Ministar financija spremio je porezne izmjene, usmjerene na mlade poduzetnike i mlade ljude općenito. Mlade do 25. godina, a koji su zaposleni – takvih u Hrvatskoj ima 121.000 – potpuno bi se oslobodilo od plaćanja poreza na dohodak, a mladi od 25 do 30 godina starosti plaćali bi polovinu poreza na dohodak. Ministar Marić smanjuje i PDV s 25% na 24%, dok bi se tvrtkama s do 7,5 milijuna kuna prihoda godišnje porez na dobit smanjio sa sadašnjih 20 na 12 posto. Večernji…

07.07.2019. (16:30)

Poljska želi osloboditi mlade plaćanja poreza na dohodak da zaustavi iseljavanje

Donji dom poljskog parlamenta odobrio je mjeru kojom će se radnici mlađi od 26 godina osloboditi poreza na dohodak po stopi od 18 posto. Mjera vrijedi za one čija godišnja primanja ne prelaze 85.500 zlota (20 tisuća eura). Taj je iznos veći od prosječne plaće u Poljskoj, koja prije oporezivanja iznosi oko 60 tisuća zlota godišnje. Poljaci se ovime nadaju zaustaviti mlade koji odlaze u druge države EU u potrazi za boljim primanjima. Index

13.04.2019. (22:30)

Uhljeb na dohodak

Gradovi i općine od države dobili 2 milijarde kuna, potrošili ih na svoje plaće

Država je porez na dohodak prepustila gradovima i općinama koje su time dobile 2 milijarde kuna, a država se nadala da će jedinice lokalne samouprave novce potrošiti na investicije, sufinanciranje fondova EU ili smanjenje poreza. Umjesto toga, novac su potrošile na povećanje broja zaposlenih i povišicu plaća. Jutarnji ima neke primjere – Grad Senj povećao je rashode za zaposlene za trećinu, s 7,8 milijuna kuna na 10,3 milijuna kuna, Dubrovnik za 15% na 43 milijuna kuna, Split je povećao za 11,7% na 66,6 milijuna kuna, Zadar na 173,4 milijuna itd.

21.06.2017. (14:10)

50 nijansi plave

Zagreb lani od poreza i prireza ubrao 5.732 kune po stanovniku, Pleternica – 520 kuna

Prošle su godine gradovi, općine i županije prikupili 760 milijuna kuna više prihoda po osnovi poreza i prireza na dohodak u odnosu 2015., što je porast od osam posto, odnosno 177 kuna više po stanovniku. Najveći prihod imao je Zagreb, 5.732 kune po stanovniku, na dalekom drugom mjestu je Grad Sveta Nedelja s 3.259 kuna pa Samobor i Rovinj s 2.958, odnosno 2.956 kuna. Posljednja je Pleternica koje je lani od poreza i prireza imala 520 kuna prihoda po stanovniku. Ovdje podaci po općinama i gradovima, s usporedbom s 2015. godinom. T-Portal

06.01.2017. (10:54)

Umiruju studente

Ministarstvo: Dohodak do 60.600,00 kuna bit će neoporeziv

“Učenici i studenti koji ostvaruju dohodak imaju pravo na neoporezivi osnovni odbitak u iznosu od 3.800,00 kuna mjesečno odnosno 45.600,00 kuna godišnje. Pored toga, imaju pravo na dodatnih neoporezivih 15.000,00 kuna primitaka godišnje odnosno 1.250,00 kuna mjesečno što sve zajedno iznosi 5.050,00 kuna mjesečno odnosno 60.600,00 kuna godišnje“, objavilo je Ministarstvo financija odgovarajući na kritike. HRT

05.10.2016. (08:22)

Na horuk

Porezna reforma od 1. siječnja – neće ići

Ministar financija Zdravko Marić više je puta naglašavao kako će izmjene u poreznom sustavu biti pomno pripremljene kako bi Hrvatska konačno imala porezni sustav u koji neće biti nužno stalno intervenirati. No, čini se da za testiranje svojih prijedloga u javnosti, kao i za pripremu porezne uprave i samih obveznika, Vlada baš neće imati vremena – dok su izmjene u sustavu PDV-a najavljene za 2018., za ostale porezne izmjene Vladi curi vrijeme. U sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak treba ići na izradu potpuno novih zakona, što znači da su potrebni javna rasprava i barem dva čitanja u Saboru. Novi list