Zašto više klikamo na loše vijesti? - Monitor.hr
31.10.2023. (16:00)

Dobro nije bitna informacija. If it bleeds, it leads

Zašto više klikamo na loše vijesti?

Naša sklonost lošim vijestima je duboko ukorijenjena u našu psihu. Kritika više utječe na naše ponašanje i spoznaju nego pohvale, a isto vrijedi i za vijesti. “Naš mozak obrađuje negativne riječi brže, bolje i intenzivnije i to onda dovodi i do toga da ih bolje pamtimo”, kaže neuroznanstvenica Maren Urner. Što više loših vijesti primimo, to se osjećamo bolje pripremljeni. Ali to je velika zabluda: upravo ta „priprema“ onda otvara nepresušno vrelo zamišljenih teorija zavjera, a i mediji i socijalne mreže računaju na tu našu ovisnost i listanje po lošim vijestima. S jedne strane osjećamo sreću što smo našli toliko vijesti koje nam se čine važnima. Jer praćenje vijesti koje nas opterećuju utječe na našu razinu hormona serotonina – a posljedica je osjećaj iscrpljenosti, unutrašnje napetosti, nadraženosti, potištenosti i smetnje u spavanju. Katastrofa i moguća prijetnja povećava i našu razinu kortizola i on je koristan za uobičajenu reakciju fight or flight – bori se ili bježi, a u oba slučaja je potrebna kratkotrajna tjelesna snaga. Ali pred ekranom je takva reakcija besmislena, nego nam tek stvara stres… Deutsche Welle


Slične vijesti

26.12.2017. (14:02)

Dobre vijesti za vijuge koje vole loše vijesti

Svijet je pozitivnije mjesto nego što mislimo, ali mozak voli loše vijesti

Naša percepcija svijeta je daleko od stvarnosti i to na način da svijet vidimo daleko strašnijim mjestom nego što on to stvarno jest, što dokazuje statistika. Razina ubojstava u većini je država značajno pala unazad 15 godina, no tek svaka deseta osoba smatra da se oko nas događa manje ubojstava. Ubijenih u terorističkim napadima unazad 15 godina bilo je manje nego u prethodnih 15 godina, no samo petina nas smatra da je mrtvih od terorizma danas manje. I u manje radikalnim stvarima imamo negativno gledište – ljudi drastično precjenjuju broj tinejdžerskih trudnoća pa u nekim državama ljudi misle da svake godine zatrudni polovica tinejdžerica, a istina je da je prosjek 2%. Razlog ovome je što je čovjek genetski programiran da više vjeruje lošim nego dobrim vijestima, a i te negativne vijesti mozak sprema tako da su dostupnije od pozitivnih stvari, piše BBC.

01.07.2016. (23:15)

Samo pozitiva

Okruženi smo lošim vijestima, ali moramo se nositi s tim

Događa se Brexit, tržište reagira, istovremeno slušamo i o terorističkim napadima… Jednostavno smo okruženi lošim vijestima, a ako ste još anksiozna osoba, sve vam to još teže pada. Naravno da je veliki dio odgovornosti na medijima, ali od loših vijesti se ne može pobjeći. No može se promijeniti način na koji iz doživljavamo, piše Quartz.

19.03.2016. (14:00)

Moskovljanin tuži sajt zbog objavljivanja puno negativnih vijesti, zbog čega mu je opala kosa