Zašto većina prezire mirovnjake, a voli zločince? - Monitor.hr
06.03.2020. (09:00)

Dobro pitanje

Zašto većina prezire mirovnjake, a voli zločince?

Kako to da većina uvijek biva zavedena u istom smjeru – desnom, nacionalističkom, nasilnom, šovinističkom, ratnom? Kako se većina ne povede za nekim pametnim, za nekim tko im misli dobro i nastoji da razvije i unaprijedi društvo, već ih uvijek izmanipuliraju zlikovci, lopovi i ubojice? Al Jazeera…


Slične vijesti

25.11. (17:00)

Optimizam u tragovima, pesimizam na litre

Hrvatska vs. Srbija: Je li čaša napola puna ili napola prazna?

Maruška Vizek za tportal, inspirirana panelom o ekonomskim izazovima jugoistočne Europe, analizira razlike između Hrvatske i Srbije. Hrvatska, usprkos pesimističnom narativu, bilježi znatan napredak u gospodarstvu, institucijama i međunarodnim integracijama, dok Srbija stagnira u institucionalnom razvoju. Povijesne, političke i kulturne razlike doprinijele su divergentnim putevima, ali korupcija ostaje zajednički izazov. Autorica poziva na podršku demokratskim procesima i vladavini prava, ističući da i skandali poput najnovijeg u zdravstvu ukazuju na napredak, a ne isključivo na pad. Pitanje je hoćemo li iz afere u aferu vidjeti proces čišćenja ili dokaz da ama baš ništa ne valja.

26.08. (10:00)

Gluma za Oscara

Starešina: Vučićeva međunarodna politička predstava ‘Srbija putuje na Zapad‘

Posao s litijem, kojim bi se trebala kupiti srbijanska ulaznica za EU, još je vrabac na visokoj grani. Ne samo zato što se u Srbiji prosvjeduje zbog onečišćenja koju takva eksploatacija nosi već i zbog uloge Kine u projektu i upitne budućnosti aktualnih zelenih politika. Mogao bi završiti naprasno kao i njemačko-ruski plinovod Sjeverni tok 2. Drugi krak srbijanskog putovanja na Zapad, preko Izraela u Washington, zapravo nije ništa novo, već je kontinuitet srpske politike. Čemu onda cijela ova informacijska operacija? Rekla bih da prije svega služi slabljenju ruskog utjecaja na Beograd dok se slažu uvjeti za neku rusko-ukrajinsku mirovnu nagodbu. A može poslužiti i kao olakotna okolnost za uklanjanje Milorada Dodika iz aktivne politike u BiH, o čemu Dodik navodno pregovara.

13.08. (18:00)

Profit ispred ekologije

Srbija ima dovoljno litija za pokrivanje 9 desetina potrebe za njim u cijeloj Europi, Njemačka ima više, ali se tamo ta ruda ne vadi

Prema planovima tvrtke Rio Tinto, srbijanske vlade i Europske komisije, dolina Jadra u zapadnoj Srbiji ugostila bi najveći rudnik litija u Europi. Taj bi rudnik mogao osigurati čak devet desetina trenutnih potreba Europe za litijem. Jedini značajni europski proizvođač te sirovine važne za baterije i električne automobile je trenutno Portugal, a globalno je vodeća Australija. U eksploataciju se ne bi išlo još četiri godine. Procjena je da bi se tu moglo godišnje proizvoditi oko 58 tisuća tona litijeva karbonata, što je ekvivalent oko 11 tisuća tona čistog litija. Iako uvjeravaju da nema opasnosti za zdravlje, Rio Tinto, britansko-australska kompanija, se suočavala s optužbama za korupciju, degradaciju okoliša i kršenje ljudskih prava na svojim lokacijama iskopavanja. Srbija ima rezerve litija od oko 1,2 milijuna tona,  a Portugal 270 tisuća. Njemačka ima duplo više od Srbije, ali se tamo ta ruda ne vadi. Forbes

11.08. (16:00)

Ekološka osviještenost radi svoje

Vučić zbog prosvjeda prozvao hrvatske medije: Dok sam im ja jedina meta, zadovoljan sam

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti nakon prosvjeda protiv rudarenja litija sinoć u središtu Beograda, dok prosvjednici u međuvremenu ustraju u namjeri da blokiraju željeznički promet. Sam skup je protekao u demokratskoj atmosferi, što je veoma važno za našu zemlju. Međutim, kako se skup završio, dogodile su se stvari koje smo očekivali da će se dogoditi. Kad svaki dan prijetite, onda se nasilje dogodi. Zauzimanje međunarodne pruge, zaustavljanje prometa na brzoj cesti nisu nikakav doprinos demokraciji nego izvrgavanje ruglu… To je teror manjine. N1… Dogodio se i incident kada se automobil zaletio u prosvjednike koji su blokirali autocestu u Beogradu nakon velikog skupa na beogradskim Terazijama protiv kopanja litija u Srbiji. Policija je u ranim jutarnjim satima opkolila građane koji su cijelu noć proveli na kolodvoru Prokop. Ima i uhićenih N1

01.08. (00:00)

Profit ispred ekologije

Litij podijelio Srbiju: Aktivisti i oporba brane okoliš

Rasprava o iskapanju litija u Srbiji sve je žešća. Tisuće građana diljem zemlje prosvjeduju protiv projekta kompanije Rio Tinto na rijeci Jadar. Otvaranje rudnika litija na zapadu Srbije podržala je Europska unija. Iskapanje bi trebalo početi 2028., a iz tih bi se zaliha mogle proizvesti baterije za više od milijun električnih vozila. Time bi se smanjila dominacija Kine, koja kontrolira više od 40 posto svjetske proizvodnje litija. Velik interes za vađenje litija pokazao je najveći europski proizvođač automobila – Njemačka. Od srbijanskih zaliha tog rijetkog metala mogle bi se proizvesti baterije za milijun i sto tisuća električnih vozila. HRT

Nasuprot tim uvjeravanjima i obećanjima da će država transparentno voditi proces u interesu zdravlja ljudi i okoliša, ekološki aktivisti, oporba i znatan dio stručne javnosti optužuju vladajuće da su s Rio Tintom u duboko koruptivnom odnosu, te da krše Ustav i niz zakona, o planiranju i izgradnji, o poljoprivrednom zemljištu i šumama, do Zakona o zaštiti životne sredine i Zakona o studiji procjene utjecaja na okoliš. Inzistira se na tome da bi rudarenje i prerada rude agresivnim kiselinama nanijela izravnu, dugoročnu i nepopravljivu štetu vodi, zemlji, zraku i desecima tisuća lokalnog stanovništva, a neizravno i vodotocima u slivu rijeka Drine i Save, koja se ulijeva u međunarodnu rijeku Dunav. HRT

04.01. (21:00)

Igrač za dvije struje

Njemački mediji: Vučić ima važan adut – Kosovo. Zato Bruxelles šuti o krađi na izborima

Srbija i zapadni Balkan predmet je geopolitičke utakmice Rusije i EU-a, trenutno je Srbija najveća i najvažnija zemlja u toj regiji, dok je Bruxelles neobično tih, djelomice i zbog praznika. Vučić je u posljednjih deset godina snažno potkopao demokraciju svoje zemlje. Mediji su praktično svedeni na istu liniju, oporba potkresana. Srpski vlastodržac ne sudjeluje u sankcijama Europske unije protiv Rusije. I sada izborne manipulacije. Kako mu to prolazi? U Bruxellesu se vjeruje da samo Vučić može riješiti probleme vezane uz Kosovo. U njemu vide jakog čovjeka koji će objasniti Srbima da je Kosovo nepovratno izgubljeno. Samo nacionalist Vučić može srpskoj naciji objasniti gubitak jedne od ‘njezinih’ pokrajina. U Bruxellesu se drže te teorije. Pa se zbog toga drže i Vučića. No, pitanje je zašto bi to uopće i napravio, jer bi time izgubio ključnu poziciju. DW

21.12.2023. (00:00)

Više sreće drugi put

Nakon izbora u Srbiji: Cementiranje vlasti – čak i da prosvjednici uspiju i ponove izbore u Beogradu, ne bi promijenili konačni rezultat

Kad se pod izbore podvuče crta, Srpska napredna stranka je umjesto zazivanog “povijesnog poraza” na izvanrednim izborima na pogon svojeg doskorašnjeg predsjednika Aleksandra Vučića zamalo ponovila svoj najbolji izborni rezultat iz “zlatnog doba” svoje decenijske vladavine Srbijom. Vučićeva stranka vratila je sve što je prije izgubila i dobila šansu da samostalno upravlja zemljom do idućih izbora. U odnosu na lanjske parlamentarne izbore SNS-ova i lista koalicije Srbija protiv nasilja povećale su za po oko pet postotnih poena biračku podršku. Analitičari procjenjuju da su i jedni i drugi maksimalno mobilizirali svoje birače, što se odrazilo i na povećanu ukupnu izlaznost koja je dosegla gotovo 60 posto. Ujedinjena opozicija tvrdi da se u Beogradu dogodila velika izborna krađa jer su Vučićevi naprednjaci navodno u Beograd dovukli 40 tisuća birača iz Republike Srpske, prethodno ih nezakonito upisavši u knjige državljanstva i popise birača u Beogradu. Pokušaj da uličnim prosvjedima ishode ponavljanje izbora u Beogradu vjerojatno će biti još jedno njihovo srljanje koje će ih, doduše, još neko vrijeme držati na okupu, ali ako im želje budu uslišene, malo kome je jasno što bi se u nekoliko mjeseci do ponovljenih izbora bitnije promijenilo u konačnom rezultatu. Novosti

19.12.2023. (17:00)

Za nekoga će biti the end, sad za vas il' za Gedu

Prosvjedi u Srbiji nakon izbora: “Bez 150 tisuća ljudi na ulici teško da će uspjeti”

Oporba je u prvom trenutku inzistirala samo na izbornim nepravilnostima u Beogradu, ali je kasnije tijekom prosvjeda u glavnom gradu istaknuto da će se poništavanje izbora tražiti i na razini države. Oko toga izgleda još nije postignuta suglasnost i vijesti o tome traži li se poništavanje samo beogradskih ili i parlamentarnih izbora i dalje su konfuzne. Beogradski prosvjed ispred Republičke izborne komisije okupio je nekoliko tisuća ljudi. Reklo bi se da je relativno skroman odziv građana na neki način bio očekivan, nakon višemjesečnih prosvjeda protiv nasilja. Oni nisu postigli nijedan od zacrtanih ciljeva, prije svega ravnopravne izborne uvjete. Odvjetnik Božo Prelević za DW ističe da „uspjeh prosvjeda ovisi i o onome tko poziva na njih”. „U svakom slučaju, iako stalno naglašavamo da ovdje ne postoji vladavina prava, potrebno je valjano dokumentirati svaku nepravilnost na izborima i krenuti u borbu kroz institucije“, smatra Prelević, koji dodaje da „nisu u Beograd dovođeni da glasaju samo ljudi iz Republike Srpske, već i iz Crne Gore i s Kosova”.

09.12.2023. (09:00)

Sve jasno

Youtuber koji je odselio iz Srbije o stvarima koje ne voli u svojoj državi

Prva stvar koju ne voli je depopulacija vidljiva u samim gradovima koji propadaju, nije ljubitelj socijalističke arhitekture u vidu ogromnih betonskih blokova. Posebno ističe birokraciju koju opisuje kao posebnu vrstu pakla (zvuči poznato?), dok za poltiičku situaciju kaže kako nema opozicije, dok kao građanin osjeća da nije dobro kritizirati vlast jer te društvo oko tebe proglasi autošovinistom. Living ironically in Europe, koji ima više od 220 tisuća pratitelja na Youtube-u.

08.12.2023. (21:00)

Odustajanje od Europe

Povijesni revizionizam prevladao je srpskim udžbenicima: od slavljenja poraza do mitomanije

U svojoj najnovijoj knjizi “Prošlost dolazi. Promjene u tumačenju prošlosti u srpskim udžbenicima historije 1913-2021“ povjesničarka Dubravka Stojanović nam je ponudila drastičan primjer kako se u nepunih trideset godina kroz monstruoznu reviziju udžbenika iz povijesti konstruira novo, “zajedničko sjećanje“ koje će potpuno potisnuti i zamijeniti poznati povijesni narativ i formirati, između ostalog, biračku svijest po mjeri aktualne vlasti. Peglanje povijesti bilo je bjesomučno tako da je već 1993. izjednačena uloga četnika i partizana kao dva antikomunistička pokreta, što je danas, 30 godina kasnije postalo neupitnim narativom. Ta precizna i kontinuirana “depilacija mozga“ je finalizirana TV serijama i kino-filmovima, muzejom i spomenikom Draži u centru Beograda. Udžbenici su bili i jesu samo prvi korak, ritualno uvođenje djece i omladine u pakao povijesti koja visi naopačke, početak dresure generacija u virtualnim logorima patriotizma. Index