Zašto su teorije zavjera našle plodno tlo na području Balkana - Monitor.hr
25.02.2023. (23:00)

Izgovor za vlastiti neuspjeh

Zašto su teorije zavjera našle plodno tlo na području Balkana

Niti je zemlja okrugla, niti se u Jasenovcu ubijalo - XXZ Portal

Dovoljno je pogledati broj i sadržaj komentara ispod YouTube filmova da bi se shvatilo koliko su Balkanci podložni teorijama zavjera kao što su: slijetanje na Mjesec je lažirano, sve je to u hollywoodskom studiju snimio poznati redatelj Stanley Kubrick; američka vlada posjeduje sustav HARP s pomoću kojeg izaziva prirodne nepogode i potrese diljem svijeta; korona je izmišljena; Zemlja je ravna ploča, Bill Gates proizvodi cjepiva s čipovima… Usto, građani ovog dijela svijeta skloni su vjerovanju proročanstvima i prorocima kao što su Tarabići, Deda Miloje, Baba Vanga, Nostradamus… Zašto je tome tako? Vjerovanje u teorije zavjere dovode čovjeka u stanje da za vlastiti, kao i neuspjeh društva, optužuje ne sebe, nego nekoga drugog. Tako čovjek stvara psihološki obrambeni mehanizam da neuspjeh nije njegova krivnja, nego nešto namjerno izazvano od strane “skrivenog moćnog neprijatelja”. Optuživati Amerikance i sustav HARP za prirodne nepogode slično je kao što su nacisti u Njemačkoj ’30-ih godina 20. stoljeća optuživali Židove za posljedice velike ekonomske krize iz 1929. godine. Buka


Slične vijesti

10.11. (17:00)

Sve je skupo, a plaće su da ti se plače

Mladi jugoistočne Europe zabrinuti za svoju ekonomsku budućnost, a s korupcijom se susreću još u srednjoj školi

Kako žive, šta ih brine i pokreće, i čemu se nadaju – pitala je Zaklada Friedrich Ebert skoro 9.000 mladih od 14 do 29 godina iz dvanaest zemalja regije Jugoistočne Europe: Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Turske, kao i članica EU-a – Hrvatske, Slovenije, Rumunjske, Bugarske i Grčke. Ako bi se izvještaj na preko stotinu stranica sveo na nekoliko rečenica, onda bi to bile sljedeće: mladima je najvažnija ekonomska stabilnost. Mnogi su spremni da za ostvarenje tog cilja žrtvuju i neka građanska prava. Najveći problem je korupcija, a postoji i strah od nezaposlenosti, iako je ona u padu i realnost ne odražava percepciju kod mladih. No, mnogi su zarobljeni na loše plaćenim poslovima, a primjetan je trend napuštanja onih poslova za koje su se obrazovali. DW

25.02.2023. (14:00)

Od početka rata u Grčku je ušlo više od 100.000 Ukrajinaca

Što ruska agresija na Ukrajinu znači za države jugoistočne Europe?

Željeznička pruga na granici Ukrajine i Rumunjske

Rumunjska i Mađarska su kao izravne susjede Ukrajine jako pogođene ratom koji bjesni već godinu dana. Ali, i zemlje koje su udaljenije, kao Bugarska i Grčka, osjećaju ratne posljedice. Još od Drugog svjetskog rata ljudi u Rumunjskoj nisu bili u tolikom strahu kao 24. veljače 2022. kad je počela ruska invazija na Ukrajinu. Mnogi su se  pitali: što ćemo učiniti ako Rusi i nas napadnu? … „Zemlja koja je u tajnosti spasila Ukrajinu” bio je naslov u njemačkim dnevnim novinama 20. 1. 2023. godine. U članku je otkriveno ono što je u Bugarskoj bila javna tajna: vlada prozapadnog reformista Kirila Petkova, koja je bila na dužnosti manje od osam mjeseci, od travnja do kolovoza 2022. isporučivala je Ukrajini streljivo i dizelsko gorivo. Navodno je iz Bugarske stiglo oko 30 % potrebnog streljiva i oko 40 % goriva za tenkove i druga vozila ukrajinske vojske. Deutsche Welle

08.04.2016. (11:45)

Regija se budi

Svjetska banka: Jugoistok Europe bilježi solidan rast BDP-a

Rast BDP-a u državama jugoistočne Europe u 2017. godini trebao bi u prosjeku iznositi 3 posto, a i ove godine nastavit će se kretati u pozitivnom smjeru kao i u 2015., procijenila je Svjetska banka. U protekloj godini, primjerice, Albanija, BiH, Makedonija, Kosovo i Crna Gora ostvarili su prosječni rast BDP-a od 2,1 posto, od čega su najveći napredak zabilježili Makedonija (3,7) i Kosovo (3,6). Monitor

08.04.2016. (11:01)

Svjetska banka: Jugoistok Europe bilježi solidan rast BDP-a

Države jugoistoka Europe nastavit će bilježiti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji je već zabilježen u 2015., a očekuje se kako će on 2017. iznositi u prosjeku 3 posto, procjena je Svjetske banke (WB) iz redovita ekonomskog izvješća objavljenog u petak.

U analizi je iznesen podatak kako su Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora u protekloj godini ostvarile prosječni rast BDP-a od 2,1 posto, što je značajan napredak u usporedbi s 2014., kada je cijela regija bila zahvaćena katastrofalnim poplavama koje su značajno utjecale na ukupno stanje gospodarstva.

Najveći rast GDP-a 2015. zabilježila je Makedonija i on je iznosio 3,7 posto, Kosovo je imalo rast od 3,6 posto a najmanji je rast bio u Srbiji i iznosio je 0,8 posto.

Po projekcijama za 2016. ovih šest država će zabilježiti prosječan rast BDP-a od 2,6 posto, dok bi u 2017. on trebao iznositi 3 posto.

Najveći rast BDP-a predviđa se ponovno za Mekedoniju i Kosovo i to po 4 posto, a najmanji za Srbiju sa stopom od 2,3 posto.

Albanija može računati na rast od 3,5 posto BDP-a, a BiH i Crna Gora na rast BDP od 3,1 posto.

Nužan nastavak reformi i jačanje ulaganja

“Investicije i izvoz značajno su utjecale na rast BDP-a i ukupni gospodarski oporavak regije, no potrebno je nastaviti s reformama kako bi se taj trend održao i otvorio dodatni prostor za privatna ulaganja”, kazala je regionalna direktorica WB Elen Goldstein u prezentaciji iz Beča.

Makedonija je, po njezinim riječima, poticajne mjere na tom planu poduzela ranije i one su sada dale konkretne učinke, što se vidi kroz činjenicu da je ta zemlja ostvarila najveći rast BDP-a u regiji.

Zabrinutost izaziva visoka stopa nezaposlenosti u regiji, koja u prosjeku iznosi 21 posto. Dodatni je problem što u toj strukturi dominira tzv. dugoročna nezaposlenost, a riječ je o osobama koje traže posao u razdoblju dužem od 12 mjeseci.

Samo u slučaju BiH, u kojoj je stopa nezaposlenosti 27 posto, udio onih koji su dugoročno bez posla je čak 80 posto.

Pro preporukama Svjetske banke fiskalni deficit bi se morao učinkovitije kontrolirati, no od ključnog je značenja reforma poslovnog okruženja, poboljšanje funkcioniranja javnog sektora te jačanje regionalne i globalne povezanosti tržišta. To bi značajno utjecalo na dugoročni rast investicija i izvoza, zaključila je Golstein.

Preporuke su WB svim državama da pokušaju eliminirati zapreke za zapošljavanje te poboljšaju ukupnu poslovnu klimu i kvalitetu pružanja usluga.

Komentirajući specifične probleme za BiH, odnosno stanje u njezinom bankarskom sektoru koje je izazvalo zabrinutost kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), glavna ekonomistica WB za BiH Sandra Hlivnjak je kazala kako su indikatori financijskog zdravlja te zemlje u cijelosti pozitivni, pri čemu je značajno to što se smanjuje udio nenaplativih kredita.

Kazala je kako dvije poslovne banke sa sjedištem u Republici Srpskoj, koje su propale ranijih godina, nisu “sistemske banke” odnosno dijelovi velikih bankarskih sustava pa to ne bi trebalo imati učinak na ostatak bankarskog sektora.