Zašto su svjetla na semaforu baš crvene, žute i zelene boje? Standard postavila željeznica - Monitor.hr
31.01.2024. (23:00)

Stani, pazi, kreni

Zašto su svjetla na semaforu baš crvene, žute i zelene boje? Standard postavila željeznica

Prije semafora, vlakovi su već koristili svjetlosne signale kako bi olakšali promet, piše Tips and Tricks. Na prvim semaforima crveno svjetlo je označavalo zaustavljanje, bijelo kretanje, a zeleno oprez. Budući da je bijela boja uzrokovala probleme i noću se lako mogla zamijeniti s nekim drugim svjetlom, prešli su s bijele na zelenu boju, a kako se žuta lako razlikuje od ostalih boja, postala je znak za oprez. Crvena je boja s najvećom valnom duljinom, a to znači da je uočljiva iz većih udaljenosti. Standard za semafore uveden je 1935. godine, 15 godina nakon što ej uveden prvi semafor. N1


Slične vijesti

Prekjučer (23:00)

Mislio sam da ću se preseljenjem u okolicu metropole spasiti problema, ali onda sam se sjetio da mi je radno mjesto ostalo u Zagrebu

Vožnja zagrebačkim gužvama loše je po zdravlje, izaziva tahikardiju

Katastrofalna prometna infrastruktura, tragično spor i neudoban javni prijevoz koji ljude tjera da koriste aute kamo god krenuli, pa i nelogični potezi gradske vlasti, koja se žali na prevelik broj auta, a potom ukida parkirališna mjesta i vozne trake u središtu grada… sve to se urotilo protiv vozača u Zagrebu, koje zbilja treba uzeti za ozbiljno kad se nakon često višesatne borbe s gužvama požale na svoje zdravlje. Istraživanje portala discovercars.com analiziralo je razinu stresa koju vozač doživljava u prometu u većim europskim gradovima. Pokazalo se  da vožnja po našoj metropoli nije samo iznadprosječno stresna, već da može izazvati i ozbiljne zdravstvene tegobe. Vršnih 115 otkucaja u minuti zabilježenih u vožnji u zagrebačkom prometu zabrinjavajuć je rezultat, jer se sve preko 100 otkucaja srca u minuti u mirovanju smatra tahikardijom, stanjem potencijalno opasnim po zdravlje. Ništa bolji rezultat nije zabilježen niti kod mjerenja najniže vrijednosti. Jutarnji

28.12.2024. (13:00)

Pamet u glavu i sa što manje rizika, zbog sebe i svoje sigurnosti, ako ništa

Što učiniti u slučaju zaustavljanja na cesti

Zakon je jasan u slučaju zaustavljanja ili parkiranja na javnoj cesti izvan naselja vozač je dužan, uvijek kad za to postoji mogućnost, zaustaviti ili parkirati vozilo izvan kolnika. Vozač koji je zbog neispravnosti na vozilu, prometne nesreće ili drugoga opravdanog razloga prisiljen vozilo zaustaviti na kolniku dužan je za vrijeme kretanja izvan vozila označiti se reflektirajućim prslukom, poduzeti sve mjere da zaustavljeno vozilo ne dovede u opasnost druga vozila te vozilo odmah ukloniti s kolnika. Kazna trivijalnih 30 eura, a posljedice mogu biti strašne. Revija HAK opisuje slučaj kada je zbog probušene gume vozač stao nasred kolnika i u trenutku uzimanja trokuta za zaustavljanje doživio nalet vozila kojim je upravljala pijana vozačica (1,93 promila) i nanijela mu teške i po život opasne ozljede.

24.12.2024. (12:00)

Od nove godine vlakovi na baterije, one iduće možda i leteći?

Novosti na prometnicama: Slavonika uskoro završena, vlakovi punjeni strujom, a taksisti s pravilnikom na rezervi

Završit će Slavoniku (autocesta A5), na pruge dovesti prvi baterijski i elektrobaterijski vlak, nabavit će nove autobuse i tramvaje, ali i Airbuseve za Croatiju Airlines, dok će u Puli uspostaviti Centar za suzbijanje onečišćenja u Sjevernom Jadranu. Stiže i nova flota za lučku kapetaniju, novi pravilnik za taksiste, a autocesta Zagreb-Sisak i dalje će biti besplatna. U 2025. na našim prugama bit će prvi elektrobaterijski i baterijski vlak. Uz njih se u pogon pušta i šest punionica na kolodvorima Virovitica, Bjelovar, Osijek, Varaždin, Split i Pula. U promet će 2025. biti pušteno i sedam elektrodizelskih vlakova za regionalni prijevoz. Poslovni

17.12.2024. (18:00)

Kako znakovi postaju pametniji od vozača

RFID tehnologija stiže na ceste: pametni znakovi za manje troškove

Hrvatske ceste ulažu 760 tisuća eura u projekt ugradnje RFID oznaka na 23.585 prometnih znakova diljem države. Nova tehnologija omogućit će automatsko praćenje stanja znakova i brže intervencije uz niže troškove održavanja. Specijalizirana vozila opremljena RFID čitačima i GPS-om očitavat će podatke pri vožnji do 50 km/h, bilježeći lokaciju, šifru i stanje znakova. Projekt uključuje i razvoj web aplikacije za pregled prikupljenih podataka. Sve ovo znači manje ručnog rada i više digitalne preciznosti – jer i znakovi idu u korak s vremenom, za razliku od rupa na cestama. Poslovni

14.11.2024. (00:00)

Metropola u ritmu semafora: 'Ko ne stigne, čekat će bolju fazu!'

Zagreb najavljuje niz novih prometnih mjera, žele smanjiti gužve i povećati protočnost prometa

Među glavnim promjenama ističu se uvođenje dinamičkog vođenja prometa, fizičke barijere za žute trake i proširenje sinkronizacije semafora. Jedna od prvih mjera bit će uvođenje dinamičkih prometnih traka na Ulici Ribnjak i dijelu Vukovarske ulice, od Ozaljske do Ulice Florijana Andrašeca. Prema planu, u jutarnjim satima na Vukovarskoj će se dodati traka u smjeru istoka, dok će poslijepodne promet na njoj biti preusmjeren prema zapadu. Kako bi dodatno unaprijedili prometnu protočnost, planiraju sinkronizirati semafore na 100 raskrižja uz podršku novog Centra za upravljanje prometom (CUP) u Branimirovoj ulici. Razmatraju i širenje naplate parkiranja na cijeli grad, no zasad nema odluke o tome. Index

27.10.2024. (13:00)

Ili će gorivo biti preskupo ili će nam dojaditi gužve

Procjene njemačkog ministarstva prometa: 2040. je godina, pada udio automobila, raste željeznica

Kamion će i u narednim godinama ostati dominantno prijevozno sredstvo za prijevoz robe, a automobil će biti najkorištenije sredstvo za prijevoz putnika. Prema prognozi, cestovni će teretni promet porasti za 34 posto u odnosu na 2019. Željeznički teretni promet stoga će rasti jednako snažno. Međutim, samo petina robe trenutno se prevozi željeznicom. Savezna vlada želi taj udio povećati na četvrtinu do 2030. godine. Prema prognozi, značajno će porasti i putnički prijevoz, za osam posto, na više od 1,3 milijarde putničkih kilometara 2040. godine. Najveći udio u tom rastu imaju željeznice. Očekuje se da će željeznički prijevoz putnika do tada porasti za 60 posto, a zračni za 30 posto. Za cestovni promet se, pak, očekuje pad od jedan posto. Revija HAK

05.10.2024. (01:00)

Pa se ti vozi

U Zagrebu na cestama prošle je godine bilo 464.231 vozilo, a na raspolaganju je 35.905 javnih parkirališnih mjesta

Voditelj Službe prometne policije PU zagrebačke iznio je nekoliko zanimljivih podataka koji mogu objasniti zašto su u Zagrebu česte prometne gužve i zašto je teško pronaći parkirališno mjesto. Ove brojke samo pokazuju gdje bi mogli biti potencijalni uzroci. Uz navedna parkirališna mjesta mogu se nadodati i 3326 mjesta u javnim garažama. Revija HAK

30.09.2024. (19:00)

Kad grad vozi na prazno

Zagreb se guši u prometu: Kako smo stigli do kaosa i zašto se ne vidi kraj

Najveći problemi zagrebačkog gradskog prometa, prema prometnom stručnjaku Željku Marušiću uključuju (Nacional):

  • Lošu prometnu strategiju – Nema dugoročnih planova za smanjenje broja vozila u centru ili proširenje prometne infrastrukture
  • Loše upravljanje javnim prijevozom – Smanjena frekvencija autobusa i tramvaja, te loše održavanje smanjuju učinkovitost
  • Loše planirani radovi – Radovi na prometnicama nisu usklađeni, što dodatno pogoršava prometne gužve
  • Odgađanje ključnih projekata – Projekt Jarunskog mosta, ključan za rasterećenje prometa, kontinuirano se odgađa
  • Nekontrolirano širenje biciklističkih staza i pješačkih zona – Često na štetu ključnih cestovnih pravaca
16.09.2024. (11:33)

Podignete li val vode svojim automobilom s ruba ceste i njime poprskate slučajnog prolaznika u Norveškoj, očekujte kaznu

15.09.2024. (14:00)

Čelik na suncu: kad mostovi idu na ljetovanje

Četvrtina čeličnih mostova u SAD-u mogla bi se urušiti u sljedećih 25 godina

Fokus je uglavnom na čeličnim mostovima, od kojih su mnogi izgrađeni prije više od 50 godina i osjetljivi su na učinke ekstremnih vremenskih uvjeta. Jake kiše mogu isprati temelje, ali pravi krivac je temperatura – više temperature uzrokuju širenje čelika, izazivajući probleme na spojevima i oštećujući beton. S obzirom na to da je 2023. bila najtoplija zabilježena godina od početka vođenja evidencije, zabrinutost raste. Revija HAK