Povodom preuzimanja Twittera. Pazi ove dealove, Instagram za milijardu, YouTube za 1,6 milijardi… Information is beautiful
Društvene mreže, zamišljene kao mjesta povezivanja, postale su poprište sukoba i polarizacije. Algoritmi, dizajnirani da nas zadrže što dulje na platformama, potiču ljutnju i mržnju, hraneći naše predrasude i stvarajući “komore odjeka”. Istraživanja pokazuju da je stvarni problem u tome što naši mozgovi nisu prilagođeni količini različitosti s kojom se susrećemo online. Rješenje možda leži u povratku na starije, decentralizirane oblike komunikacije ili u pronalasku načina da se algoritmi usmjere prema društvenoj odgovornosti, a ne profitu. Index
Meta je pokrenula dva različita programa kako bi privukla kreatore sadržaja na američko tržište, posebno su im značajni oni koji su već aktivni na TikToku, prvenstveno influencere koji imaju milijune pratitelja. Uz financijske poticaje nudi i bolju podršku kreatorima pri razvoju sadržaja i izgradnji zajednica na svojim platformama. Uvedena su poboljšanja poput produljenja trajanja Reels sadržaja na tri minute za korisnike iz SAD-a. Bug
Facebook je krcat umjetno generiranog niskokvalitetnog sadržaja, X su preplavili toksični “slobodni mislioci” koji oko sebe vide jedino zavjere, a Googleova tražilica nam govori kako bismo trebali jesti kamenje. Nedavno je počela kružiti i teorija koja to sve objašnjava, a koja se zove enshittification (narodski posranjivanje ili kvarenje robe). Nekoliko je koraka enšitifikacije prvo su platforme korisne korisnicima, nakon čega počnu zloupotrebljavati korisnike kako bi poboljšali stvari za poslovne korisnike te naposljetku počnu iskorištavati poslovne korisnike kako bi svu vrijednost pribavili za sebe. Kad malo razmislite o cjelokupnom procesu, postane vam jasnije da se enšitifikacija odvija svuda oko nas, ne samo na internetu već i cijelom gospodarstvu, uslugama u koje se ulaže privatni novac (veterinarske ordinacije, domovi za starije i brojne druge gospodarske grane) ili u proizvodima koje preprodaju goleme korporacije. Poslovni
Kampanja Free Our Feeds, podržana od Mozilla Foundation, surađuje s Blueskyjem kako bi izgradili ekosustav društvenih mreža na otvorenom kodu, osiguravajući neovisnost protokola AT Protocol. Cilj je prikupiti 30 milijuna dolara za neprofitnu zakladu koja će podržavati alternativne društvene aplikacije. Kampanja želi zaštititi korisnike od korporativnih interesa, čineći društvene mreže otpornima na hirove vlasnika poput Muska i Zuckerberga. Forbes
Meta u SAD-u neće više koristiti usluge factchecking organizacija, najavio je njen vlasnik. Moći će se vrijeđati migrante, transrodne osobe i homoseksualce. Reizbor Trumpa svijetu donosi nove nevolje, a Zuckerbergu novi priljev konflikata koji se mogu monetizirati. No, ispod kulisa normi, smjernica i geopolitičkih igara, ostaje činjenica koja je dovela do katastrofe: velike komunikacijske platforme ne ostvaruju profit na konceptu digitalne agore i povezivanja korisnika. Sasvim obrnuto, njihovi se poslovni modeli vrte oko monetizacije društvenih konflikata, koje same organizirano i planski stvaraju kroz eho komore, iskorištavajući korisnike kao besplatne radnike i izvore profita. Unutar tog eko sistema, fektčekeri su često djelovali samo kao još jedan faktor galvanizacije otpora prema establišmentu, s više nego upitnim učinkom na informiranje o presudno važnim temama. Nataša Škaričić za Novosti
Zbog navodnih ruskih manipulacija na TikToku Rumunjska mora ponoviti predsjedničke izbore, a na platformi X Elon Musk promovira AfD. Mijenjaju li društvene mreže demokraciju? AfD je na njemačkim društvenim mrežama najaktivnija stranka, posebno na kineskoj platformi TikTok. Njezine videozapise tamo gledaju stotine tisuća ljudi. Za usporedbu, CDU ima u prosjeku oko 90 tisuća pregleda. Stručnjaci u području političkih znanosti smatraju kako su se navedene stranke naučile koristiti društvenim mrežama, što im daje određenu prednost, ali ne garantira uspjeh. Na društvenim mrežama se češće prikazuje sadržaj koji je popularniji, pregledaniji i lajkaniji, a pogotovo ako ga dijele poznate osobe. Tako funkcionira algoritam. No, mediji svih vrsta, uključujući društvene mreže, imaju zato vrlo mali utjecaj na izborne odluke, jer to ovisi o drugim faktorima. Međutim, sve veći problem su namjerno plasirane lažne vijesti, koje se mogu ukorijeniti u svijesti onih koji u njih ne vjeruju. Važno je o tim temama diskutirati na način da ih se stavi u pravi kontekst. DW
I to dan prije Trumpove inauguracije, ako se nešto drastično ne promijeni u zadnji tren. Korisnici koji pokušaju pristupiti aplikaciji bit će preusmjereni na web-stranicu s detaljnim informacijama o zabrani. TikTok će prije deaktivacije omogućiti korisnicima preuzimanje njihovih osobnih podataka. Federalni zakon donesen prošle godine zahtijeva od glavnih distributera aplikacija, među kojima su Apple i Google, uklanjanje TikToka s njihovih platformi. Bug
Korisnici društvenih medija nisu kupci, nego proizvod: tvrtke poput Mete, koja danas posjeduje Facebook i Instagram, svoj vrtoglavi imetak duguju oglašivačima koji plaćaju kako bi se njihove reklame pokazale što većem broju korisnika. Ekonomija društvenih mreža stoga se kolokvijalno naziva ekonomijom pažnje, jer je jedina zadaća društvenih medija svoje korisnike što duže održati prilijepljenima za ekran. Newport potom ističe dva temeljna evolucijski opravdana psihološka poriva koji društvene mreže čine tako privlačnima – povremenu pozitivnu povratnu spregu i potrebu za društvenim prihvaćanjem.
Kad otvaramo aplikaciju kakve društvene mreže, katkad ćemo biti nagrađeni nama zanimljivim sadržajem, a katkad ne. Ako pritom objavimo vlastiti sadržaj, katkad ćemo dobiti evolucijski vrlo privlačne pozitivne reakcije svoje publike, a katkad sramotnu tišinu, što objavljivanje na Internetu čini vrlo primamljivim izazovom. Potreba za društvenim prihvaćanjem građena je desecima tisuća godina evolucije ljudske vrste, kad je potpora zajednice bila presudna za preživljavanje. Puko sudjelovanje na društvenim mrežama danas stoga stvara dojam prihvaćanja i pripadanja zajednici, dok apstinencija budi strah od otuđenja. Hana Samaržija za Ideje
Sličnosti s Twitterom su očite već u prvim minutama korištenja Blueskyja. Bijela pozadina s crnim slovima uz plave grafičke elemente simulira osjećaj dobrog, starog Twittera. Tu je i logotip leptirića koji podsjeća na ptičicu. Za razliku od X-a, ali i Instagrama i Tiktoka, nema mogućnost pohranjivanja objava za kasnije. Za razliku od X-a zasad nema mogućnost monetizacije, korisnicima ne nudi plaćene pakete dodatnih usluga koje poboljšavaju korištenje. To mu je prednost u odnosu na X, ostavlja dojam platforme slobodne od interesa i napravljene kao okupljalište ravnopravnih korisnika, otvoreno svima. S obzirom na to su korisnici napustili X zbog revolta protiv uprave koja je štitila svoje interese, jasno je zašto Bluesky trenutačno predstavlja najbolju alternativu. Izostaje trending feed i prijedlozi korisnika zbog čega svakog početnika koji još nikoga ne prati čeka nedostatak zanimljivog sadržaja. Netokracija isprobala.
Roland Paulsen naime tvrdi da psiholozi pojednostavljuju problem kad govore da su ekrani stvorili nove oblike ovisnosti koji mlade ljude izoliraju od svijeta. Ovakvu pretjerano pojednostavljivanje, smatra on, otežava smislene intervencije kojima će se sačuvati i vratiti mentalno zdravlje i ravnoteža mladih ljudi. Naglo povećanje anksioznosti i depresije među tinejdžerima počelo mnogo prije nego što su djeca bila izložena društvenim mrežama. Koristeći istraživanja utemeljena na dokazima i studije slučaja stvarnih pacijenata, on sugerira da su u igri mnogi drugi faktori poput opsjednutosti radnim statusom, prevelikog izbora i pretjerane usredotočenosti na dugoročno planiranje. “Sve je više slučajeva anksioznih poremećaja jer je moderno društvo razvilo naučenu nesposobnost da živi s neizvjesnošću”, uvjeren je Paulsen. Bug