Zašto su oluje sve razornije? Odgovor se krije nasred Atlantika - Monitor.hr
29.07. (12:00)

Zaustavi se vjetre, pita bi te nešto

Zašto su oluje sve razornije? Odgovor se krije nasred Atlantika

Postoji jasan sezonski ciklus uragana u Atlantiku, s vrlo malo ili nimalo zimi, a vrhunac je u rujnu. Snažan, rani početak sezone uragana u skladu je s onim što bismo očekivali s klimatskim promjenama. Izuzetno topli oceanski uvjeti koje sada vidimo potaknuti su klimatskim promjenama, iako postoje i drugi čimbenici koji ovu sezonu čine posebno aktivnom, poput sadašnjeg prijelaza iz El Nina u La Ninu, što ima tendenciju poticanja olujne aktivnosti, piše BBC. Utvrđeno je kako uragani sve više mijenjaju smjer, a smanjenje onečišćenja imalo je i jednu negativnu posljedicu – dodatno zagrijavanje zraka iznad Atlantika. tportal


Slične vijesti

Nedjelja (20:00)

Prognoze sve lošije

Znanstvenici: Tropska močvarna staništa ispuštaju metansku bombu

Svjetska tropska močvarna i ostala vlažna staništa, koja se sve više zagrijavaju, ispuštaju više metana nego ikada prije, pokazuje izvješće sveučilišta Stanford, zvono na uzbunu da je ostvarenje ciljeva vezanih uz klimu sve upitnije. Temperature koje postojano rastu ubrzavaju proces biološke interakcije koja proizvodi metan. U međuvremenu, obilne kiše uzrokuju poplave te se močvarna i vlažna staništa dodatno šire. Porastu emisije metana pridonosi i klimatski fenomen La Nina koji donosi obilnije kiše u neke dijelove tropa, no La Nina, kojoj smo zadnji put svjedočili 2023., ne objašnjava rekordno visoke emisije tog plina. Ako se nastavi rast emisija metana iz močvarnih staništa, vlade će se morati poduzeti snažnije akcije kako bi globalno zatopljenje održali na 1,5C više u odnosu na predindustrijsko razdoblje. HRT

13.11. (15:00)

Kad nas svjetski glavešine već ne mogu spasiti, čeka se to obećano ledeno doba

Ravnatelj DHMZ-a Güttler: Postoji tendencija da se globalno zagrijavanje ubrzava

O klimatskim promjenama i tome što nas čeka razgovaralo se u Otvorenom: Ova će godina biti prva kada ćemo značajno biti iznad 1,5 stupnja, ne u smislu kako ga definira Pariški sporazum, čiji je cilj ne prijeći toliko stupnjeva u duljem razdoblju od deset godina. Ono što definitivno nemamo je usporavanje tog zagrijavanja. Sad smo takoreći u četvrtoj brzini i teško je reći hoćemo li doći u petu – rekao je Ivan Güttler, nadodavši kako će se i najbogatije zemlje teško prilagoditi na ono što nas čeka. No, neke naglije promjene u klimi koje bi dovele do apokaliptičnih scenarija se ne očekuju u ovom stoljeću, zaključio je. Međutim, neki su problemi prisutni već sada. Visoke temperature stvaraju probleme u poljoprivrednoj proizvodnji.

02.11. (21:00)

Zato su vječni

Rasipanje dijamanata nebom moglo bi ohladiti planet, ali po koju cijenu

Znanstvenici desetljećima razmišljaju o tome bi li zamagljivanje atmosfere reflektirajućim česticama moglo stvoriti dovoljno sjene da se suprotstavi učincima zagrijavanja nastalim od viška stakleničkih plinova. Ispuštanje desetaka milijuna tona plina u atmosferu najvjerojatnije bi smanjilo prosječnu globalnu temperaturu za nekoliko stupnjeva, ali moguće je da nam se ne bi svidjele nuspojave takve operacije: oštećenje ozonskog omotača, zagrijavanje stratosfere i povratak kiselih kiša samo su neke od mogućih posljedica koje bismo trebali razmotriti. Jedan od glavnih i često zanemarenih faktora je tendencija da se čestice zgrudavaju ili talože dok lebde, kažu istraživači. Najefikasnija opcija su usitnjeni dijamanti, no problem je cijena: 600.000 američkih dolara po megatoni, zbog koje bi ukupni račun brzo narastao na stotine bilijuna dolara. Bug

25.10. (17:00)

AMOC kao (ne)funkcionalna Golfska veza

Znanstvenici upozoravaju: Golfska struja slabi, prijete ekstremne hladnoće već oko 2050. godine

Četrdeset i četiri vodeća klimatska stručnjaka upozoravaju da usporavanje Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), koja prenosi toplinu na sjever, može izazvati drastične promjene klime. Ako Golfska struja oslabi, nordijske zemlje mogle bi se suočiti s ekstremnim hlađenjem i vremenskim uvjetima, a globalne posljedice uključuju pomicanje monsuna i rast razine mora. Znanstvenici pozivaju na hitne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi se izbjegle razorne posljedice ovog scenarija. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

24.10. (16:00)

Dosad je postojao balans na račun naših grešaka, ali sada otplaćujemo dug

Klimatski ponori pod pritiskom: Priroda gubi sposobnost apsorpcije ugljika

Kako se Zemlja zagrijava, prirodni ponori ugljika, poput šuma i oceana, sve teže apsorbiraju emisije. Kolaps kopnenog ponora 2023. i smanjena sposobnost oceana da apsorbiraju CO2 ukazuju na osjetljivost tih sustava. Znanstvenici upozoravaju da klimatski modeli ne predviđaju dovoljno brzo opadanje ovih kapaciteta, što zahtijeva hitno smanjenje emisija iz fosilnih goriva. Lupiga, Guardian

22.10. (14:00)

Bit će još više radova

Klimatske promjene djeluju i na ceste

Cestovne površine i parkirališta također se više troše i oštećuju zbog vremenskih prilika. Vezivo koje se koristi u asfaltu obično se miješa po narudžbi za svaku klimatsku zonu, ali neke starije površine sada su pogođene dosad nezabilježenim vremenskim (ne)prilikama, odnosno ekstremima koji postaju dio svakodnevice. Vlasti u gradovima u cijelom svijetu primjećuju porast rupa na cesti i propadanje cesta, piše Bloomberg. Podaci SITE Technologies, tvrtke koja koristi umjetnu inteligenciju za procjenu materijalne štete, otkrili su da tipično površinsko parkiralište zahtijeva oko dolar po kvadratnom metru troškova održavanja tijekom desetljeća. No, sada ta cijena raste, negdje i do pet dolara. Revija HAK

13.10. (00:00)

Ako ništa, barem zvuči utješno

Vladimir Paar: Ljudi se ne trebaju bojati stakleničkih plinova, bez njih sada bismo bili kao u Sibiru


Već smo pisali o ovoj emisiji Otvorenog, ali zgodno je ponoviti riječi Vladimira Paara: Ljudi se ne trebaju bojati stakleničkih plinova. Iako globalne temperature dokazano rastu s povećanjem stakleničkih plinova, to nije glavni utjecaj na promjenu klime kojoj danas svjedočimo, kaže Paar. Drugi efekt koji je ključan je astronomski utjecaj na klimu, konkretno gravitacijsko djelovanje Jupitera koje mijenja oblik Zemljine putanje, ali i nagnutost Zemljine osi. To su tzv. Milankovićevi ciklusi. Paar već desetljeće najavljuje novo Ledeno doba, koje samo što nije. Govori se o mogućnosti i da ovo zatopljenje anulira efekte trenutnih klimatskih promjena, što stavlja novo svjetlo na, primjerice, zelene zakone koje gura EU, s nultom razinom emitiranja CO2, zabranu dizelaša i benzinaca itd.

07.10. (19:00)

'Kad bismo to pokazali političarima, samo bismo ih zbunili'

Sprege politike i znanosti ne bi smjelo biti, problem je da znanstveni krugovi padaju pod njezin utjecaj

Svatko tko se pojavi s nekom novom idejom ili teorijom povezanom s pitanjima o kojima danas vlada konsenzus, u pravilu bude ismijan, odbačen, proglašen ‘kockoglavim‘ i, što je najvažnije, ako je posrijedi znanstvenik, financiranje mu nekako naprasno bude ugašeno. Pa mnogi ne talasaju. Međutim, povijest znanosti pokazuje da konsenzus nije uvijek sinonim za istinu, već može biti rezultat političkih, društvenih ili ekonomskih pritisaka te drastično utjecati na društvo i pojedinca. Primjer za to su klimatske promjene, gdje vlada konsenzus kako je danas za njih kriv isključivo čovjek. No, naši znanstvenici Vladimir Paar i Korado Korlević kažu da nije nužno, odnosno da je čovjekovo djelovanje tek jedan manji dio cijele priče, dok se klima kroz povijest mijenjala u ciklusima. Lider

27.09. (13:00)

Ako ne možemo smanjiti emisije, zašto ne bi raspršili malo sumpora?

Hlađenje planeta uz pomoć aerosola – jer klima već naveliko ključa

Britanska vlada izdvojila je 57 milijuna funti za istraživanja solarnog geoinženjeringa kako bi usporila klimatske promjene. Fokus je na tehnologijama poput ubrizgavanja aerosola u atmosferu radi reflektiranja sunčeve svjetlosti. Iako geoinženjering nudi hitna rješenja, znanstvenici upozoravaju na moguće nepredvidive posljedice, poput promjena vremenskih obrazaca, suša i ekstremnih padalina. Zbog toga je potrebno dodatno istražiti i simulirati utjecaje, iako se ovaj pristup smatra krajnjom opcijom u slučaju neuspjeha tradicionalnih mjera zaštite klime. Revija HAK

27.09. (01:00)

Zamisli za sto godina: Ovakav je kolač od domaćeg slavonskog kokosa moja baka radila

Klimatske promjene donose novosti u poljoprivredu, moći ćemo uzgajati tropske kulture

Sve je to novo normalno. Vremenske nepogode uzrokovane globalnim zagrijavanjem iz temelja mijenjaju najvažniju proizvodnju na svijetu, onu hrane. Poljoprivrednici koji neće mijenjati svoj pristup proizvodnji jednostavno neće moći opstati na tržištu. Podaci Ujedinjenih naroda za 2018. i 2019. kažu da su površinske temperature od druge polovice 19. stoljeća u Europi porasle za gotovo 2 °C, što je oko 0,9 °C više nego u ostatku svijeta. Vezano za stočarstvo, klimatske promjene i povećanje sušnih razdoblja, vjerojatno će utjecati na smanjenje proizvodnje mlijeka, kvalitetu proizvoda i smrtnost životinja, njihovo reproduktivno zdravlje i porast osjetljivosti na bolesti.

Također, utječu na razvoj pčelarstva, proizvodnju meda i ostalih vezanih proizvoda, stoji u Studiji utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu. Postoji i realna mogućnost uzgoja dvije ili više različitih kultura – poslije žitarica i krumpira uzgojiti kukuruz ili soju u istoj godini. Pozitivna je i mogućnost proširenja uzgojnog područja kao i uzgoj tropskih i suptropskih kultura na područjima na kojima to do sada nije bilo moguće. Poslovni