Zašto su oluje sve razornije? Odgovor se krije nasred Atlantika - Monitor.hr
29.07. (12:00)

Zaustavi se vjetre, pita bi te nešto

Zašto su oluje sve razornije? Odgovor se krije nasred Atlantika

Postoji jasan sezonski ciklus uragana u Atlantiku, s vrlo malo ili nimalo zimi, a vrhunac je u rujnu. Snažan, rani početak sezone uragana u skladu je s onim što bismo očekivali s klimatskim promjenama. Izuzetno topli oceanski uvjeti koje sada vidimo potaknuti su klimatskim promjenama, iako postoje i drugi čimbenici koji ovu sezonu čine posebno aktivnom, poput sadašnjeg prijelaza iz El Nina u La Ninu, što ima tendenciju poticanja olujne aktivnosti, piše BBC. Utvrđeno je kako uragani sve više mijenjaju smjer, a smanjenje onečišćenja imalo je i jednu negativnu posljedicu – dodatno zagrijavanje zraka iznad Atlantika. tportal


Slične vijesti

Danas (07:00)

Pustinja ili kišna šuma? Tko će znati u ovom klimatskom kaosu

Kiša u Sahari: Nešto se ozbiljno mijenja

Sahara, jedno od najsušnijih mjesta na Zemlji, doživljava neuobičajene kišne padavine, s pet puta više oborina nego što je uobičajeno za rujan. Kiša, koja inače rijetko dolazi u jesen, pokazuje promjene u globalnom klimatskom sustavu. Trenutno su pogođeni dijelovi Malija i Mauritanije, gdje su kiše popraćene meteorološkim snimkama koje prikazuju kretanje kišnih oblaka. Takvi vremenski uvjeti u Sahari su rijetki, ali rastući znakovi klimatskih promjena čine ih sve češćima. tportal

01.09. (10:00)

Ne želim vas plašiti, ali...

Klimatolog: Golfska struja slabi, zato što se u prosjeku smanjuju razlike temperatura između suptropskih i subpolarnih regija

Općenito, buduće klimatske promjene mogu se sažeti tako da se kaže tamo gdje je suho i vruće, bit će to još žešće. A tamo gdje je vlažno i jače su oborine, to će također biti u prosjeku žešće. S klimatskim promjenama došlo je do još jednog nehotičnog “obogaćivanja” svakodnevnog rječnika. Sve češće se susrećemo s izrazom i pojavom “superćelijskih oluja”. To su jedini olujni oblaci koji sami proizvode vlastitu rotaciju u početno nepostojećoj rotaciji u vertikalnom smjeru. Proizvode najveća zrna tuče, zauzimaju najveće horizontalne površine te se najdublje probijaju u donju stratosferu. Kad bi se sutra drastično smanjila emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, atmosferi bi za oporavak trebalo dvadesetak godina. No oceani imaju pamćenje dulje od tisuću godina i nastavili bi se zagrijavati… Nacional

27.08. (16:00)

S vrha katedrale bacat ćemo banane - i to domaće

Tradicionalne kulture poput kukuruza postupno će nestajati, dok će suptropske biljke postati uobičajene

Promjene se već osjećaju, a očekuje se da će se nastaviti i pogoršavati, osobito u Dalmaciji, koja postaje sve sušnija i toplija. Profesor Branko Grisogono upozorava da su posljedice ovih promjena dalekosežne i da će utjecati na sve aspekte života. Nedostatak oborina, porast temperature i učestale oluje već dovode do deterioracije tla, smanjenja bioraznolikosti i dolaska invazivnih vrsta. Grisogono nije optimističan glede trenutnog odgovora na klimatske izazove u Hrvatskoj, ocjenjujući domaću politiku prema klimatskim promjenama s niskom ocjenom od 2,5. Naglašava da bez proaktivnog pristupa, implementacije postojećih zakona i suradnje između različitih sektora, Hrvatska će se suočiti s ozbiljnim izazovima u budućnosti. HRT

24.08. (15:00)

Vruća glava

Klimatske promjene utječu i na mozak, sve više studija to dokazuje

Ne radi se samo o našem planetu ili o našem tjelesnom zdravlju: negativan utjecaj sve toplije klime proteže se i duboko u naše moždane brazde. U toplijim danima je manje vjerojatno da će imigracijski suci presuditi u korist tražitelja azila, studenti slabije prolaze na ispitima, češći je internetski govor mržnje, ali i nasilje u obitelji, dok nogometaši češće rade prekršaje i dobivaju kartone (a suci lakše posežu za njima)… Novije studije sugeriraju da bi klimatske promjene mogle pogoršati ionako značajan postotak neurodegenerativnih poremećaja, poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, a postoji veza između izlaganja visokim temperaturama u ranoj trudnoći i kasnijim poremećajima kod djeteta. Danas znamo da mozak nije statična nakupina samoregulirajućeg tkiva nego dinamičan, živi krajolik oblikovan konturama našeg okoliša, kaže Igor Berecki malo podrobnije za Bug.

20.08. (18:00)

Jer se ljeti ne možeš više rashladiti uz južno more

Coolcation: Hladnije turističke destinacije u Europi bi u budućnosti mogle trajno profitirati od klimatskih promjena, Skandinavija već naveliko promovira turizam

Prema studiji Europske unije, iz ove situacije bi se narednih godina mogao razviti trajan trend. Na temelju podataka iz 269 europskih regija procijenjeni su učinci trenutnih klimatskih uvjeta na turizam. Zaključak studije: „Uočavamo jasan jug-sjever trend u promjenama turističke potražnje. Sjeverne regije profitiraju od klimatskih promjena, dok se južne regije suočavaju sa značajnim padom turističke potražnje.” Međutim, nisu svi u zemlji zadovoljni ovim trendom. Popularne regije, posebno u ljetnim mjesecima, trpe posljedice masovnog turizma. U Švedskoj se također raspravlja o tome je li potrebno da zemlja na ovaj način profitira od klimatskih promjena.  „Coolcation” još uvijek nije masovni trend, ali se već sada u Skandinaviji vide posljedice klimatskih promjena na turizam u Europi. A one će vjerojatno u narednim godinama, posebno ljeti, bivati sve veće. DW

04.08. (14:00)

Dobrodošli u novo normalno, snađite se kako znate

Klimatolog Grisogono: Dolaze nam paklena ljeta, društvo se treba reorganizirati

Branko Grisogono, klimatolog i profesor na zagrebačkom PMF-u, govorio je za HRT o sve češćim nestabilnim vremenskim prilikama i klimatskim promjenama. Istaknuo je kako idućih nekoliko desetljeća trebamo zaboraviti ljeta koja smo nekada imali. “Mi se moramo prilagođavati i pokušavati se bolje pripremiti da umanjimo takve efekte. To je neminovno. Svi detalji nisu bili prognozirani u klimatskim simulacijama, što je razumljivo. To su samo numerički modeli. A priroda je mnogo kompleksnija od bilo kojeg modela”. Primijetio je kako se sve više troši energije na hlađenje ljeti nego za grijanje zimi, sa zaključkom kako se ne možemo boriti protiv klimatskih promjena na stari način. Poslovni

22.06. (13:00)

I on nam migrira

Kako saharski pijesak dolazi do Hrvatske: Jaki olujni i ciklonalni vjetrovi mogu ga prenijeti i tisućama kilometara daleko

Sahara je najveća vruća pustinja na svijetu, velika gotovo kao SAD, a nalazi se u sjevernoj Africi i dom je nekih od najvećih dina na svijetu. Pustinja obuhvaća veći dio sjeverne Afrike. Prosječna dubina pijeska u cijeloj Sahari je nešto manja od pet metara. Sahara je poznata po ogromnim pješčanim dinama koje prekrivaju četvrtinu pustinje. Neke su visoke preko 180 metara. Osim dina, Sahara ima stjenovita područja pa čak i planine. Unatoč surovom okolišu, Sahara je bogata biljnim i životinjskim vrstama. U njoj raste više od 500 različitih vrsta biljaka, više od 250 različitih vrsta ptica, sisavaca, gmazova… Nacional Vjetrovi podižu pijesak i prašinu visoko u atmosferu gdje su horizontalan strujanja jaka i pjesak i prašina mogu se tako prenijeti tisućama kilometara, pisao je Faktograf.

22.06. (11:00)

Treba dobro razmisliti da si kod kuće ugradim bazen

Čini se da je i ovo ljeto najhladnije do kraja naših života

Studija u časopisu Nature ukazuje na to da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem pomaknule ljetne maksimume daleko iznad svega viđenog u dva tisućljeća. Prošlogodišnje ljeto na sjevernoj polutki bilo je najtoplije u 2000 godina. U jednom od nedavnih intervjua klimatolog Branko Grisogono je kazao kako su emisije plinova staklenika i dalje iz godine u godinu sve veće, dodajući da smo kao “na velikim kolima i idemo na giljotinu”. Jučerašnji nestanak struje uz saharski pijesak također je posljedica  klimatskih promjena. Index

16.06. (17:00)

Nadajmo se da će dotad naći novi planet sličan Zemlji

Smanjenje emisija CO2: Sve te tehnologije daju vrlo slabe rezultate u odnosu na količine koje bi trebalo ukloniti

Prema podacima za 2020. godinu, upotrebom različitih tehnologija na svjetskoj se razini uklanjalo oko 40 milijuna tona CO2 godišnje, a u razvoju su bila postrojenja za oko 50 milijuna tona. Ako to stavimo u relaciju sa svjetskom proizvodnjom CO2, koja iznosi 38 milijardi tona godišnje, možemo zaključiti da smo vrlo daleko od željenih ciljeva. Ukratko, uspijevamo ukloniti jednu tisućinku onoga što ubacujemo u atmosferu. Kada bi sve zemlje svijeta ostvarile zadane ciljeve koje su si dali do 2030., temperatura bi svejedno narasla na tri stupnja iznad one iz predindustrijskog doba, kaže nezavisno istraživanje. Na katastrofu koja slijedi ukazuju umirući koraljni grebeni i oceani koji su najveći potrošači CO2, ali ne mogu ga apsorbirati kada su temperature sve veće… Novosti