Zašto se Titov lik našao na novčanici jedne afričke zemlje prije negoli na jugoslavenskoj novčanici

I onda kažu da nije valjao...

Republika Gvineja uvela je novu valutu 1971. godine i nazvala je syli, što na jeziku naroda Malinke znači – slon. Na svoju najveću novčanicu od 500 sylija postavila je Titov lik. Puštena je u optjecaj 16. travnja 1981., a povučena 1985. kada je ponovno uveden gvinejski franak. Jako je neobično za jednu afričku državu, koja se tek 1958. oslobodila kolonijalne vlasti, da samo 23 godine nakon toga postavlja na svoju novčanicu Europljanina, i to bijelca. No, ako pogledamo druge novčanice iz te serije, onda priča dobiva smisao. Naime, temu ove serije čine antikolonijalizam i antiimperijalizam te borba za osamostaljenje naroda i država. Josip Broz Tito je postavljen na ovu novčanicu u vrijeme u kojem je Republika Gvineja bila dio Pokreta nesvrstanih, a on je bio jedan od glavnih lidera tog pokreta. Također, bio je vrlo popularan diljem svijeta i u afričkim zemljama zbog svoje politike nesvrstanosti, antifašizma, antiimperijalizma i antikolonijalizma. U vanjskoj politici zauzimao se za nezavisnost i samostalnost afričkih zemalja i mnoge od njih aktivno je podupirao na političkom, ekonomskom i vojnom planu. Zato i nije neobično što su baš njega Gvinejci postavili na svoju najveću novčanicu iz tog vremena. Nezavisne