Jedan od razloga je cijena goriva, zrakoplovi moraju letjeti sporije kako bi manje trošili. Na taj način aviokompanije mogu godišnje uštedjeti milijune.
Umjesto automobila, stanovnici Aljaske ispred kuća parkiraju avione
Kažu Kinezi da će zrakoplov krenuti u proizvodnju za nekoliko godina i da će putovanje od Pekinga do New Yorka trajati dva sata. Tvrtka Space Transportation tvrdi da je razvila zrakoplov koji je postigao revolucionarnu brzinu od 4 Macha. Nadzvučni avion Concorde dosegao je 2.23 Macha. Dakle, kineski avion je išao skoro dvostruko brže od klasičnog Concordea.
Prototip komercijalnog nadzvučnog zrakoplova nedavno je završio probni let u kojem je zrakoplov letio brzinom od oko 4900 kilometara na sat, prema South China Morning Postu. Zrakoplov je dizajniran za polijetanje i slijetanje okomito, a očekuje se da će dosegnuti visinu veću od 20.000 metara. Novo testiranje motora planirano je za studeni ove godine. Revija HAK
How horses are loaded into a plane for flying. ✈️🐴 pic.twitter.com/Xfnm559yV2
— HOW THINGS WORK (@HowThingsWork_) September 23, 2024
Zračni promet izuzetno je gust, pogotovo u sezoni godišnjih odmora. Neizbježno, ponekad se dva zrakoplova moraju susresti na razmjerno maloj udaljenosti. Najmanji propisani vertikalni razmak pritom im je 1000 stopa (mrvicu više od 300 metara). Upravo su toliko bila razmaknuta ova dva Ryanairova Boeinga 737 u ponedjeljak, 2. rujna u 19:03 – kaže fotografski entuzijast Marko Posavec na blogu Nebo. Ovakve su situacije zapravo dosta češće nego što se na prvi pogled možda čini. A za snimiti ih potrebne su dvije vrste vremena: vedro i slobodno – kaže autor. Tih 300 metara (točnije, 1.000 stopa) je minimalni dozvoljeni sigurnosni razmak, no kad se događaj fotografira s 10 kilometara udaljenosti, dubina na fotografiji prividno nestaje, pa dobivamo dojam da su zrakoplovi praktički jedan na drugome. Bug
United Airlines je 1990. godine akcijski ponudio doživotnu kartu od 290.000 dolara, tadašnjih 270.000 eura, koja vam je omogućavala da putujete bilo gdje, kad god, bez ikakvih ograničenja. Vrijedi doživotno, za vlasnika karte. Stuker je bio jedan od rijetkih, ako ne i jedini, koji ju je kupio. Od tada živi praktički na sjedalu 1B, svom omiljenom, u poslovnoj klasi United Airlinesa. Jednom je, ispričao je za Washington Post, letio 12 dana zaredom, samo kako bi – letio. Najbolja investicija u mom životu – rekao je Stuker novinarima. Od tada živi poput sultana zahvaljujući Unitedovim miljama. Revija HAK
Wow it is like a video game … pic.twitter.com/ilmnez9yjZ
— Figen (@TheFigen_) February 1, 2024
Čak se i u Airbuse i Boeinge ugrađuju krivotvoreni dijelovi
Novi Zeland prvi će u svijetu imati električne avione
Nije tajna da je putovanje avionom ekološki najmanje prihvatljiv način putovanja. Emisije Co2 po kilometru ili milji su ogromne, pogotovo ako se uspoređuju s recimo automobilima. Ipak, letjeti se mora, ali je u tom slučaju bolje letjeti putničkim letom, nego privatnim avionom jer se na taj način donekle ublaži utjecaj. Iako komercijalni letovi troši više goriva po satu, njima se može prevesti puno više putnika nego privatnim zrakoplovom i stoga proizvodi manje emisija po osobi. No, to i nije neka sreća jer kako kaže dr. Debbie Hopkins, stručnjakinja za dekarbonizaciju prometa sa Sveučilišta u Oxfordu, ‘tijekom polijetanja i slijetanja aviona troši se ogromna količina goriva, bez obzira na to koliko ljudi imate u avionu. Tako način prijevoza koji već zagađuje poput komercijalnih zrakoplova postaje još gori s privatnim zrakoplovima. Samo jedna dodatna metrička tona emisije ugljika može dovesti do gubitka tri četvorna metra arktičkog leda, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Science. Lider
FluxJet je naziv novog hyperloop projekta, koji može prevesti do 54 putnika brzinom od 1000 km/h, što je brže i od mlažnjaka. Ovo električno vozilo u vakuumskoj cijevi razvio je TransPod sa sjedištem u Torontu, u suradnji s raznim drugim institucijama i međunarodnim partnerima. Tvrtka planira izgraditi revolucionarni mrežni sustav pod nazivom TransPod Line, koji će povezivati gradove Calgary i Edmonton u Kanadi. Tvrdi da se razlikuje od bilo kojeg drugog sustava vlakova s vakuumskim cijevima jer se temelji na takozvanoj pametnoj infrastrukturi koja značajno smanjuje troškove rada i održavanja. Zbog toga će putnici plaćati 44% manje u usporedbi s avionskim kartama za istu rutu, pridonijeli bi smanjenju emisija CO2 od preko 600.000 tona godišnje te bi stigli na odredište puno brže – s FluxJet cijevima koji bi trebale polaziti svake 2 minute. Revija HAK