Kako nas genetika i moderna medicina vode kroz džunglu biološkog sata i mitova o besmrtnosti - Monitor.hr
22.01. (10:00)

Vječni mladenci: evolucija, starenje i (ne)plodnost

Kako nas genetika i moderna medicina vode kroz džunglu biološkog sata i mitova o besmrtnosti

Tekst Tamare Čačev za Ideje istražuje razloge razlika u životnom vijeku različitih vrsta i kako evolucija oblikuje ove razlike, s naglaskom na reproduktivnu fazu kao ključnu za evolucijski pritisak. Objašnjava kako poboljšanje životnih uvjeta nije nužno produžilo reproduktivni potencijal ljudi te analizira neplodnost, njene uzroke, uključujući genetičke i okolišne čimbenike, s posebnim osvrtom na muškarce i žene. Završava pozitivnim osvrtom na napredak u metodama potpomognute oplodnje i genetskim istraživanjima koja obećavaju bolje tretmane u budućnosti.


Slične vijesti

31.12.2024. (13:00)

Mitohondriji od mame, visina od tate – sve ostalo miks

Genetska lutrija: mama, tata i ja

Od majke nasljeđujemo mitohondrijsku DNA, ključnu za energetske funkcije naših stanica. Muškarci nasljeđuju Y kromosom isključivo od oca, što određuje spol i specifične muške osobine. Boja očiju, oblik usana i veličina stopala rezultat su kombinacije gena oba roditelja. Visina je više pod utjecajem očeva genetskog doprinosa, dok debljina i masa ovise o genima oba roditelja, ali i životnom stilu. Genetika ponekad iznenadi, pa osobine preskaču generacije. S napretkom istraživanja, bolje razumijemo nasljeđivanje i donosimo pametnije odluke o zdravlju i planiranju obitelji. N1

28.10.2024. (00:00)

Geni, geni kameni

Evolucija na primjeru koji se odvija pred našim očima: kako se tijelo prilagođava borbi protiv malarije i životu na velikim visinama

Evolucija je proces koji se stalno odvija, a sastoji se od prilagodbe organizma na pritiske iz okoliša, a kako bi se organizam samoodržao. Primjerice, od ljudi koji žive u malaričnim područjima učestalija je anemija srpastih stanica, genetska mutacija koja uzrokuje deformaciju crvenih krvnih stanica, ali istovremeno smanjuje rizik od malarije. Jedna od takvih novijih promjena je i tzv. visinska prilagodba koja poboljšava transport kisika u organizmu, a zabilježena je kod ljudi koji žive na velikim nadmorskim visinama, kao što su stanovnici Tibeta. Tijela ljudi koji tamo žive promijenila su se na načine koji im omogućuju da iskoriste atmosferu koja bi kod većine ljudi rezultirala hipoksijom, odnosno nedovoljnim unosom kisika putem krvnih stanica u tkiva tijela. Slično je i s Nepalcima, kod kojih je primijećeno da mogu imati dužu izloženost mogućnosti trudnoće. Index

28.07.2024. (01:00)

Čak i da znam, ako obolim - zaboravit ću

Uloga gena u Alzheimerovoj demenciji

Alzheimerova bolest je najčešća bolest demencije, ona pogađa ljude širom svijeta i predstavlja velike izazove za oboljele i njihove obitelji. U 99 posto slučajeva to se događa sporadično. Ali u jednom postotku Alzheimerova bolest je unaprijed genetski određena. Neki se geni izravno nasljeđuju i tada neizbježno dovode do demencije. Neki drugi geni ne uzrokuju bolest, ali povećavaju rizik od obolijevanja. Kao i kod mnogih drugih nasljednih bolesti, genetskim testiranjem moguće je otkriti genetsku predispoziciju za Alzheimerovu bolest. Ali pri tome liječnički pregledi podliježu strogim propisima. DW

24.05.2024. (23:00)

Geni mogu biti kameni, ali stanice čine živu zajednicu

Alternativa Dawkinsovom “sebičnom genu” – altruistične stanice koje surađuju

Kao jedan od uvjerljivih dokaza i primjera koji podupiru njegovu teoriju da su živući organizmi – a time i identitet svake osobe – definirani uzajamnom staničnom suradnjom, dakle nisu puki biološki programirani spremnici za DNK i gene, biolog Martínez Arias iznosi ljudski kimerizam. On vrdi da sekvenca DNK nije priručnik s uputama ili fiksni plan konstrukcije za živuću jedinku, već svojevrsni univerzalni toolbox, kutija alata i materijala za istinskog arhitekta života: za stanicu.

Arias tvrdi da u molekuli DNK ne postoji ništa čime se može objasniti zašto je ljudsko srce smješteno vrhom usmjerenim prema lijevoj strani, zašto imamo po pet prstiju na šakama i stopalima ili zašto braća blizanci imaju različite otiske prstiju. „Ono što ima kontrolu nad vremenom i prostorom u organizmu nisu geni, nego stanice“, kaže on. „Stanice su one koje znaju gdje je desno a gdje lijevo i gdje na tijelu točno treba izrasti oko, rogovlje, noga ili surla.“ Bug

09.03.2024. (14:00)

Što sve krije povijest

Mnoge obitelji širom Hrvatske vuku porijeklo upravo od Bunjevaca

Historiografski je zaista utvrđeno da su Bunjevci došli iz Hercegovine. I ranije se to donekle moglo lingvistički naslutiti jer je riječ o stanovništvu koje govori tvrdom novoštokavskom ikavicom štakavskog tipa. Kao povijesni izvori poslužili su katastarski porezni popisi Osmanskog Carstva, defteri. Iako se vjeruje da su Bunjevci svoj naziv dobili po rijeci Buni, no to je historiografski još uvijek otvoreno pitanje. Koliko sad znamo, naziv Bunjevac uvijek je vezan za katune Vlaha katolika. Vlasi u vremenu u kojem govorimo o Bunjevcima čine stanovništvo koje se prije svega bavi sezonski polunomadskim, odnosno transhumantnim stočarstvom. Izvorni Vlasi u ranom srednjem vijeku bili su ostaci starosjedilaca, Ilira i Tračana, koji su bili manje-više romanizirani i tijekom stoljeća ulazili su u razne interakcije. Većina njih je asimilirana, a neki su se održali kao etnička grupa. U kasnom srednjem vijeku ime Vlah je prije svega oznaka za taj socijalni fenomen stočara u stalnom pokretu. tportal

08.03.2024. (00:00)

I naši su preci nekad bili migranti

Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Albanci dijele isti genetski fond

U studiji su analizirali DNK podatke 146 skeleta ljudi koji su živjeli u prvom mileniju nove ere i iskopani su s 20 različitih lokacija na Balkanu – u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj i Albaniji. Rezultati otkrivaju sljedeće: prvo, genetski fond svih ovih pojedinaca je sličan, a drugo, gotovo je identičan genetskom fondu današnjih jugoistočnih Europljana. „Bez obzira na moderne nacionalne granice, stanovništvo u našem području istraživanja oblikovano je kroz slične procese migracije i promjena“, kaže Olalde. Ovo sugerira da su se važni demografski događaji koji su doprinijeli formiranju današnjih grupa dogodili već oko 1000. godine nove ere.

Migracijski tokovi se također mogu pratiti putem DNK. Između 250. i 550. godine nove ere ljudi iz srednje i sjeverne Europe i Pontijsko-kaspijske stepe stigli su u jugoistočnu Europu. Nakon završetka rimske vladavine, odnosno između 6. i 10. stoljeća, sve veći broj migranata koji su govorili slavenski dolazi iz sjeveroistočne Europe. Ovi migranti nisu zamijenili ljude koji su živjeli u toj regiji tijekom brončanog ili željeznog doba, već su se pomiješali s njima. DW

15.01.2024. (00:00)

Eto vam na, kreacionisti

Revolucionarno otkriće: Evolucija nije toliko slučajna kao što se mislilo

Na evolucijsku putanju genoma može utjecati njegova evolucijska povijest, odnosno da ona nije isključivo određena čimbenicima u okolišu i povijesnim događajima. Drugim riječima, postojanje određenih konfiguracija gena u genomu bakterije Escherichia coli u velikoj mjeri određuje hoće li se pod nekim izvanjskim utjecajima dogoditi neka promjena u genima ili neće. Naime, pokazalo se da prisutnost određenih skupina gena pogoduje određenim evolucijskim promjenama u genomu bakterije, a postojanje drugih ne. Istraživači su otkrili da u genomima bakterija postoje nevidljivi ekosustavi u kojima neki geni mogu surađivati ili pak biti u sukobu jedni s drugima. Razumijevanje međuovisnosti gena moglo bi pomoći u identificiranju sporednih postava gena koji omogućuju otpornost na antibiotike te otvoriti put ciljanim tretmanima. Nadalje, uvidi iz studije mogli bi pomoći u dizajniranju mikroorganizama koji bi hvatali ugljik ili razgrađivali zagađivače, što bi moglo pridonijeti naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Index

25.09.2023. (13:00)

Rođen pod sretnom zvijezdom

Društvena nejednakost utječe na naše gene

Kako odrastamo, kvaliteta zraka, ishrana, stres u obitelji – sve to utječe na naše gene i naše zdravlje kasnije u životu. Dosadašnja istraživanja su već pokazala da su djeca iz socijalno ugroženih obitelji češće izložena nepovoljnim životnim uvjetima, kao što su lošija ishrana ili veći obiteljski stres. Oni imaju tendenciju da imaju povećan rizik od gojaznosti, bolesti i lošijeg akademskog učinka. Istraživanja su pokazala kako se društvena nejednakost može „vidjeti” u genima koristeći takozvane epigenetske profile. Oni kod djece iz socijalno ugroženih obitelji izgledaju gore, i u usporedbi s drugim studijama ukazuju na lošije zdravlje u odrasloj dobi. Na primjer, povećava se rizik od razvoja dijabetesa ili bržeg starenja. DW

08.08.2023. (01:00)

Malo da ti prodrma DNK

Elektrogenetika: kontrola ljudskih gena pomoću struje

Moderni uređaji za praćenje tjelesne spremnosti pomažu vam da ostanete zdravi tako što broje vaše korake i prate otkucaje srca. Novo istraživanje ETH Zürich daje naslutiti da će budući nosivi uređaji, vjerojatno pojačani s nekoliko implantata i dozom genetskog inženjeringa, izravno poboljšavati naše zdravlje. Naime, eksperimentalna tehnologija koju su osmislili tamošnji znanstvenici koristi male impulse električne energije za pokretanje proizvodnje inzulina u testnim miševima s posebno dizajniranim tkivom ljudske gušterače. Ovo “elektrogenetsko sučelje” moglo bi se koristiti za pokretanje ciljanih gena po potrebi. Bug

16.08.2021. (00:00)

Iz rubrike (ne)poznati Hrvati

Naš je čovjek bio pionir genetike, sudjelovao u važnim istraživanjima pomoću kojih su se razvili važni lijekovi

Jedan od utemeljitelja genetike bio je Milislav Demerec, Hrvat iz Banovine, koji je svojim radom u Americi zasnovao nekoliko znanstvenih grana, a istaknuo se proučavanjem bakterija. Diplomirao je na Višem gospodarskom učilištu u Križevcima 1915. godine, a potom je dobio posao u tamošnjoj Postaji za istraživanje sjemenja. Poslije rata, 1919. godine, dobio je stipendiju za specijalizaciju na području agronomije u francuskom Grignonu, a odmah potom otišao je u Ameriku, na prestižno sveučilište Cornell u saveznoj državi New Yorku. Ubrzo je tamo postao asistent, oženio je kolegicu s kojom je dobio djecu, a obranio je i doktorat na temu štetnih mutacija biljke kukuruza. Njegov rad zapazili su u Carnegijevoj Znanstvenoj instituciji u Washingtonu, kojeg su zaposlili i gdje je sudjelovao u važnim genetskim istraživanjima. Tportal