Zašto ne živimo dulje?

U 1840-ima očekivani životni vijek bio je samo 40 godina. Do 1900-tih probližio se 60 godina. U 20. stoljeću, s iznimkom ratnih godina, cijepljenje i zdravstvena zaštita dodatno su produljili životni vijek, da bi početkom 21. stoljeća stigao do 80 godina za žene i 75 godina za muškarce. No, 2011. rast se naglo zaustavio. Britanski znanstvenici istražuj je li riječ o anomaliji ili smo došli do gornje granice životnog vijeka. Jutarnji

životni vijek

Ako ste u srednjoj spadali u geekove, žao nam je

Školske fotografije predviđaju koliko ćete dugo živjeti

Američki istraživači analizirali su sudbine tisuća tinejdžera koji su kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća završili srednju školu ne bi li proučili je li i koliko nečiji izgled povezan s rizikom od smrtnosti. Krenuli su od pretpostavke da značajke koje smatramo privlačnima mogu prenositi i informacije o našem zdravstvenom stanju. Studija je otkrila zabrinjavajuću vezu između percipirane neprivlačnosti lica i dugovječnosti. Pojedinci koji su u svojim fotografijama iz godišnjaka ocijenjeni kao manje privlačni obično imaju kraći životni vijek. Ti su nalazi bili statistički značajni čak i nakon što su prilagođene razlikama u prihodima, obrazovanju, bračnom statusu, indeksu tjelesne mase i drugim važnim faktorima. Bug

životni vijek

Nisu ženama kraći životi, nego muškarcima postaju dulji

Znanstvenici su otkrili značajno smanjenje rodne razlike u očekivanom životnom vijeku

Globalni trendovi u očekivanju životnog vijeka pokazuju značajno smanjenje rodne razlike u smrtnosti između muškaraca i žena, što otkriva opsežna analiza podataka od 1990. do 2010. godine. Iako žene na globalnoj razini općenito žive duže od muškaraca četiri ili pet godina, razlozi za taj jaz ostaju nejasni, a proizlaze iz mješavine bioloških i društvenih čimbenika, znanstvenici ipak predviđaju kontinuirano smanjenje rodnog jaza do 2030. godine. Nepredviđeni gospodarski, društveni ili politički razvoji mogu utjecati na buduće ishode, posebice budući da klimatske promjene predstavljaju prijetnju životima diljem svijeta. (N1)

muškarci i žene rodna razlika životni vijek

Ipak ne možemo biti besmrtni

Znanstvenici izračunali: ljudi ne mogu živjeti dulje od 150 godina

Tim stručnjaka kombinirao je niz varijabli povezanih sa starenjem u jednu metriku koja je omogućila generiranje pojednostavljenog, kvantitativnog maksimalnog životnog vijeka. Starenje uključuje progresivno opadanje funkcije i čini tijelo ranjivim na pojavu bolesti, bilo da se radi o raku, neurološkim bolestima ili srčanim oboljenjima. Starenje se događa kako se naš DNK neprestano replicira, postajući skloniji pogreškama i posljedičnoj bolesti. Najvažnija varijabla je krvna slika. Rezultati sugeriraju da čak i uz najnaprednije terapije za borbu protiv bolesti koje će nam biti dostupne u budućnosti, ljudi ne bi prešli ovu granicu bez rješavanja temeljnog problema starenja. Čini se da je gubitak otpornosti unutar tijela daleko veća pokretačka snaga smrtnosti od određene bolesti, a oni navode da je rad na razvoju modela starenja imperativ za terapije produljenja života, umjesto ciljanja bolesti. IFL Science

starenje život životni vijek

Istraživanje: Manje asfalta i više drveća u gradovima produljuje životni vijek

asfalt drveće priroda životni vijek

Obrat u statistici

Životni vijek u SAD-u smanjio se za gotovo dvije godine u 2020.

Životni vijek u SAD-u skratio se za gotovo dvije godine u 2020. te sada iznosi oko 77 godina, zbog pandemije covida 19, što je najveći pad u usporedbi s ostalim državama s visokim dohotkom, pokazali su rezultati globalnog istraživanja. Amerikanci sada u prosjeku mogu očekivati životni vijek od 76,99 godina, što je pad u usporedbi s 2019. kada je iznosio 78,86 godina, pokazuje istraživanje. Smanjenje životnog vijeka za 1,87 godina u 2020. daleko je viši u usporedbi sa smanjenjem životnog vijeka za 0,58 koji se dogodio u 21 državi s najvećim dohotkom, među kojima su Kanada, Francuska, Njemačka, Danska i Sjeverna Koreja. Istraživanje je pokazalo da nijedna druga zemlja nije doživjela tako strmovit pad kao SAD. Nacional

životni vijek

Kronosomi

Znanstvenici: Žene žive dulje od muškaraca – zahvaljujući kromosomima

Od ljudi pa sve do prerijskih pasa, ženke sisavaca često nadžive svoje muška partnere, dok za ptice uglavnom vrijedi obrnuto. Zašto? Posjedovanje dvije kopije istoga kromosoma koji određuje spol povezano je s duljim životnim vijekom pri čemu ta druga kopija kromosoma ima zaštitni efekt. Znanstvenici iznose točan podatak da jedinke koje imaju dva ista gonosoma u prosjeku žive 17,6 posto dulje od onih koji imaju dva različita ili samo jedan gonosom.

kromosomi životni vijek

Novac kupuje godine

Bogati ljudi žive bez boljki 10-ak godina dulje od siromašnih

S 50 godina najbogatiji ljudi mogu očekivati još 31 zdravu godinu, dok oni najmanje imućni mogu očekivati samo još 22 ili 23 godine dobrog zdravlja, pokazalo je istraživanje temeljeno na podacima o više od 25 tisuća ljudi starijih od 50 godina u SAD-u i Velikoj Britaniji. Životni vijek je tkđ. različit – najbogatiji Amerikanci će doživjeti 87,3 godine, 15 godina više nego najsiromašniji, dok je kod Amerikanci taj jaz 10 godina, kao i kod Britanaca.

bogatstvo životni vijek

Sretni, stari i ugroženi

Finsko stanovništvo živi najduže u EU i to nije dobra vijesti

Očekivani životni vijek u Finskoj među najvišima je na svijetu, zbog toga su europski Japan, demografski gledano – oko 79 godina za muškarce, 84 za žene. Te brojke i dalje rastu. I dok je lijepo da ljudi žive duže problem postaje održivost života uopće uz toliko starog stanovništva, jer veću javnu potrošnju zbog potreba starijega stanovništva ne prati dovoljan ekonomski rast. HRT

Finska životni vijek

Životni vijek u Kini bi porastao za 2,9 godina (sa sadašnjih 76,3) ako bi poboljšali kvalitetu zraka po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije

Kina životni vijek

Tata di je deda? Eno otišo s pradedom kod ćukundede!

Krenuo projekt produljenja životnog vijeka čovjeka na 130 godina

Ljudi će u budućnosti živjeti duže, a imat će tijelo i mozak svjež kao u mladosti, i to zahvaljujući genetskoj terapiji davanja novih DNK upustava u stanice, piše MIT Technology Review o projektu Rejuvenate Bio. Slični pokusi napravljeni su na crvima i muhama, znanstvenici s Harvarda započeli su preliminarne eksperimente na psima rase bigl, a onda će se prebaciti na ljude. Nije cilj samo produljiti životni vijek, nego da čovjek u budućnosti “ima tijelo i um dvadesetdvogodišnjaka, a iskustvo čovjeka starog 130 godina”. Money Control, Daily Mail

genetika medicinski eksperimenti životni vijek