Zašto je beton toliko štetan za okoliš? - Monitor.hr
30.10.2021. (23:30)

Odbacivanjem cementa do ekološke gradnje

Zašto je beton toliko štetan za okoliš?

Beton je najčešći materijal korišten u građevinskoj industriji. Iako se čini najboljim prijatelj gradnji, beton je jedan od najgorih neprijatelja okolišu. Kada ga se zagrijava u pećima, proizvodi CO2 koji izuzetno šteti okolišu s obzirom na to da se s proizvodnjom tone ovog građevinskog materijala, proizvede i otprilike tona ugljikovog dioksida. Koliko je moguće da ova industrija u nekom trenutku postane ugljično neutralna? Tvrtka Heidelberg Cement obavezala se kako će do 2030. godine postati ugljično neutralna. Industrija proizvodnje betona pokušava smanjiti postojeću emisiju za trećinu do 2030. godine što bi do kraja desetljeća smanjilo ugljikovog dioksida za pet milijardi CO2. Moguće rješenje je i recikliranje starog betona i zamjena ugljikovodika u pećima biogorivom. Također, za beton postoje i brojne alternative. Green


Slične vijesti

07.11. (16:00)

Nepoderivo

Pucolanski beton: Čudo od materijala koje su u izgradnji koristili još antički Rimljani

Riječ je o spektakularno izdržljivom betonu koji je rimskim građevinama davao nevjerojatnu snagu. Čak i danas, jedna od najznamenitijih rimskih građevina, Panteon, je i dalje netaknut iako je star gotovo 2000 godina. Panteon drži rekord za najveću svjetsku kupolu napravljenoj od nearmiranog betona, navodi science alert. Svojstva ovog betona općenito se pripisuju njegovim sastojcima: pozzolani, mješavini vulkanskog pepela – nazvanog po talijanskom gradu Pozzuoli, gdje se mogu pronaći značajni izvori ovog pepela i vapnu. Kada se pomiješaju s vodom, ova dva materijala reagiraju i proizvode jak beton. Jedna takva rimska brana je u Španjolskoj nedavno zadržala poplavu. Stara je 2000 godina. Index

06.07. (11:00)

I građevinci bi morali na cjeloživotno obrazovanje, ne samo IT-evci

Novo čudo iz laboratorija: beton koji se ne lijeva nego se slaže – poput zida od cigle, a reže se laserom

Sedef (tvar od koje školjkaši grade svoje ljušture) se sastoji od listića kalcijeva karbonata (aragonita) slijepljenog organskom tvari. To mu daje 3000 puta veću žilavost od one koju bi imao da se sastoji samo od aragonita. I eto: upravo je sedef poslužio kao inspiracija američkim znanstvenicima da naprave novu vrstu betona ili, bolje rečeno, novu vrstu građevinskog materijala. Kompozitni materijal zaostaje čvrstoćom (strength) za betonom, no dobiva mnogo na rastezljivosti (ductile): može se rastegnuti i do 1,5 % svoje dužine a da ne pukne. Što nas čeka u budućnosti? Kuće koje će biti otpornije na potrese – kao da su napravljene od plastike. Nenad Raos za Bug.

15.06. (18:00)

Šparna hiža

Beton bi uz malo dorade mogao kuću opskrbljivati električnom energijom

Superkondenzatori su vrlo učinkoviti za skladištenje energije, ali se poprilično razlikuju od baterija. Naime, mnogo se brže pune od litij-ionskih baterija i radna svojstva im mnogo sporije opadaju. Isto tako, superkondenzatori mnogo brže otpuštaju uskladištenu energiju, pa ne bi bili dobri za pokretanje mobitela, prijenosnih računala ili električnih vozila koji zahtijevaju ravnomjernu opskrbu energijom kroz dulja razdoblja. Ali Stefaniuk smatra da bi ugljično-cementni superkondenzatori mogli iznimno pridonijeti dekarbonizaciji svjetskog gospodarstva te, riješi li se problem veličine, biti rješenje za pohranu obnovljive energije. Jedna od primjena mogla bi biti gradnja cesta koje pohranjuju sunčevu energiju kojom bi se zatim bežično punili automobili koji njome prometuju. Brzo otpuštanje energije iz superkondenzatora bi omogućilo brzo punjenje baterija u električnim vozilima. Poslovni

23.03. (19:00)

Ni mješalice ne trebaju toliko raditi

Britanci će sve svoje betonske autoceste zamijeniti asfaltnima

Glavni motiv za promjenu je smanjenje buke, koju uzrokuje tvrđa površina betonskih cesta. Koje su osnovne razlike između ovih tipova kolnika? Betonske ceste su izdržljivije i manje zahtijevaju popravke. Međutim, održavanje asfaltnih cesta je jednostavnije, a snijeg i led brže se tope na njima. Asfaltni kolnici također pružaju bolje prianjanje, čineći ih sigurnijima u prometu. (HAK)

02.02. (13:00)

Asfalt koji ne žari

Pronađena je nova formula betona: Čak i na suncu održava nižu temperaturu od okoliša

Ovaj materijal može izbaciti toplinu iz zgrada u vanjski prostor bez ikakvog dodatnog utroška energije budući da tu energiju reflektira u obliku infracrvenog zračenja. Tim istraživača Centra za fiziku materijala u San Sebastianu uspio je potvrditi kako materijal ostaje između tri i pet stupnjeva ispod temperature okoline čak i u središnjim satima najtoplijih dana, u usporedbi sa 60 – 70 °C koliko tradicionalni beton može dosegnuti. Inovacija fotonskog metabetona ima za cilj drastično doprinijeti izgradnji zgrada s gotovo nultom potrošnjom energije, ali se također može proširiti na više područja, poput tehnologije solarnih ćelija ili komunikacijskih tehnologija. Revija HAK

06.09.2023. (10:00)

Dobro da nastava još nije počela

Zbog trošnog betona zatvoreno više od 150 škola u UK

Armirani autoklavirani gazirani beton (RAAC) svojevremeno se smatrao revolucijom u građenju, no sada zgrade koje su izgrađene od 1950-ih naovamo u opasnosti su od urušavanja. Učenici u britanskim školama prisiljeni su da se prebace na online nastavu ili da idu u privremene prostorije nakon naređenja vlade za hitno zatvaranje. Zatvaranje škola je izazvalo ljutnju roditelja i nastavnika uoči nove školske godine i predstavlja novu glavobolju britanskoj vladi. S obzirom na njihovu malu kilažu, daske od RAAC-a naširoko su korištene za izradu ravnih krovova – ključni razlog zašto je trenutna situacija toliko opasna. Ispunjen mjehurićima zraka, materijal je oko četvrtine težine normalnog armiranog betona. (Sky) No, zatvorene su i neke novije škole, izgrađene gotovo nedavno, s obrazloženjem kako ni suvremene metode gradnje također nisu uspjele. Slobodna Evropa, Guardian

 

07.07.2023. (19:00)

Tamo gdje je Juri Stubliću ostalo srce

Beton vs asfalt: prednosti i mane obje vrste cesta

Britanci će sve svoje betonske autoceste zamijeniti asfaltnima. Proces će biti iznimno skup jer skidanje betonske podloge i postavljanje asfaltne nije jednostavan posao. Jedan od glavnih motiva za promjenu je povećana buka na betonu. Materijal je čvršći i ne apsorbira zvuk kao asfalt. Betonske autoceste su izdržljivije, zahtijevaju manje popravaka tijekom godina korištenja i bolje podnose ekstremne vremenske uvjete. Održavanje asfaltnih cesta je jednostavnije, odnosno moguće je krpanje rupa i svih anomalija. Curenje ulja ne oštećuje betonske ceste – asfaltne oštećuje. Betonske ceste su skuplje, a i potrebno je više vremena za njihovu izgradnju. Snijeg i led se brže otapaju na asfaltu. Na kraju, asfaltne ceste su sigurnije jer omogućuju bolje prianjanje, dok su betonske ceste klizavije. Revija HAK 

27.03.2023. (13:00)

Skoro kao da je živ

Raos: Vapneni cement koji krpa sam sebe

Izuzmemo li bitumen i gips, vapno je najstariji vezivni materijal – poznat Egipćanima u trećem stoljeću prije nove ere. Pri pečenju vapna troši se energija (toplina) koja nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Još je gore s betonom. Računa se da 9 % sveukupne emisije CO2 potječe od proizvodnje, transporta i upotrebe betona. Gdje je rješenje? Rješenje je u novim građevinskim materijalima, u novim vezivima, u novim cementima. I evo jednog takvog, skoro pa čudesnog. Tajna novoga materijala je u enzimu koji omogućuje da se napravi vapno, vezivo, ne od kalcijeva hidroksida nego od kalcijeva klorida. Najvažnije svojstvo novog građevnog materijala krije se u riječi self-healing. Novi se enzimski građevni materijal veže za stari, već očvrsnuti materijal, a da pritom na spoju ne gubi čvrstoću. To je pokazao pokus lomljenja grede. Nenad Raos za Bug.

25.03.2023. (00:00)

Second hand građevina

Reciklaža građevinskog otpada moguće reješenje za obnovu ratom pogođenih područja

Uz ogromnu patnju i stradavanje ljudi u Ukrajini uslijed ruske invazije, materijalna šteta trenutno iznosi više od 128 milijardi eura, pokazuju dosadašnje statistike. Uništeno je stotinu tisuća domova, a milijuni tona građevinskog otpada prijete preplaviti ukrajinska odlagališta. Što učiniti s tako velikom količinom građevinskog otpada? To je pitanje koje si postavlja Dmitry Rodionov, direktor građevinske tvrtke Kopach Profi. Sedam dana u tjednu njegova je oprema izvlačila korisne proizvode iz 200.000 tona materijala bačenog svakog mjeseca. Sad je tvornica stala. Zato Kopach gleda na primjer drugih europskih zemalja koje su bile pioniri u novim metodama recikliranja. Koristi pritom modernu metodu koju su otkrili belgijski i nizozemski inovatori. Riječ je o posebno načinu recikliranja betona. Osnova građevine sastoji se od kamenja ili šljunka, pijeska, veziva – obično cementa – i vode. Sve te čvrste komponente mogu se izdvojiti iz otpada. Green