Zajedno smo napustili Jugoslaviju, a danas su Slovenci dvostruko bogatiji od Hrvata - Monitor.hr
27.06.2019. (07:30)

Kod susjeda je trava bome puno zelenija

Zajedno smo napustili Jugoslaviju, a danas su Slovenci dvostruko bogatiji od Hrvata

Slovenski BDP po glavi stanovnika kreće se oko 21 tisuću eura, a hrvatski oko 12 tisuća eura, slovenski izvoz je 2017. iznosio 34 milijarde eura, a hrvatski daleko manjih 14,2 milijarde, iako je ekonomija veća. I u demografiji se razilazimo – od 2007. do 2017. broj stanovnika Slovenije porastao je za 56.500 stanovnika, Hrvatske se smanjio za 200 tisuća. Index…


Slične vijesti

09.12. (20:00)

Ma, kaj ste vi, Slovenci, fantje, čarovniki za ekonomijo?

Slovenija ima jednu od najuspješnijih tranzicijskih ekonomija u središnjoj Europi, kvaliteta života u porastu

Slovenska Vlada i sindikati potpisali su granski kolektivni ugovor koji predviđa povećanje plaća koji se tiče osnovice plaća u javnom sektoru sve do 2028. godine. Sustav plaća javnog sektora primjenjuje se na cijeli javni sektor, a povećanje plaća odnosi se na oko 190.000 zaposlenih u javnom sektoru. Procjene su da će osnovne plaće javnih službenika prosječno rasti za 19 posto, što u prosjeku znači povećanje za 380 eura bruto, piše RTVSlo, a prenosi Večernji list. Stopa nezaposlenosti iznosi 4,5 posto (podaci za 2023. godinu). Zemlja je to koja se redovito rangira među one s najvišom kvalitetom života u svijetu, ima kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, visoku stopu obrazovanja, kao i snažnu socijalnu politiku. Poslovni

05.11. (17:00)

Kultura spajanja

Chemniz u Njemačkoj, talijanska Gorizia i Nova Gorica u Sloveniji Europske prijestolnice kulture za iduću godinu

Smješten u srcu Saske, Chemnitz je grad bogate industrijske povijesti, a često ga se naziva i “Manchesterom Saske” zbog važne uloge koju je imao u industrijskoj revoluciji. Sam Chemnitz poznat je po svojim povijesnim znamenitostima, od zgrada u art nouveau stilu do sovjetskih spomenika poput onog posvećenog Karlu Marxu, a koji stoji kao podsjetnik kompleksnoj povijesti grada. Sljedeće godine posjetitelji će imati priliku istražiti grad koji je sviju industrijsku prošlost pretvorio u platformu za umjetničko izražavanje. Garaže u kojima su nekoć stajali strojevi sada su pretvorene u kreativne prostore, a u gradskim parkovima održavat će se festivali, koncerti i izložbe. Dok se Chemnitz fokusira na otkrivanje skrivenog, zajednička titula za Novu Goricu u Sloveniji i Goriziju u Italiji predstavlja proslavu jedinstva koje prelazi granice. Gradovi u sljedećoj godini žele postati simbol rušenja barijera, i metaforičkih i doslovnih. Ovdje se spajaju dvije nacije i nekoliko kultura, kod rijeke Soče i Alpi. Forbes

12.08. (18:00)

Savjesni ljudi

Slovenija je jedna od zemalja s najmanjom količinom otpada na odlagalištima (6 posto) u Europskoj uniji

Njihov uspjeh rezultat je učinkovite politike gospodarenja otpadom koja uključuje visoke stope recikliranja, kompostiranja i termičke obrade. Zajedničkim naporima države, općina i stanovništva uspješno su implementirane EU direktive i propisi. Složenost terena i veliki broj općina, od kojih se 12 smatra urbanima, predstavljali su značajan izazov u provedbi direktiva. Međutim, slovenska ljubav prema prirodi i organiziranost omogućili su prevladavanje tih izazova i uspješnu primjenu propisa. Već nekoliko godina odlažu samo oko 6 posto komunalnog otpada na odlagališta. Ostatak otpada je recikliran, kompostiran ili spaljen za dobivanje energije. Zgradonačelnik

10.01.2023. (09:00)

Šećerana, pa skvot, pa tvornica duhana, pa vojno skladište, pa utočište za beskućnike, pa okupljalište književnika...

Cukrarna – od tvornice šećera do galerije suvremene umjetnosti

Cukrarna – zgodba o sladkorju, propadu, umetnosti in novi podobi - N1

Kad je otvorena u rujnu 2021. godine, ljubljanska galerija suvremene umjetnosti “Cukrarna” privukla je pozornost struke: i one umjetničke, i arhitektonske ali i šire javnosti. Malo tko nije čuo za projekt obnove nekadašnje tvornice šećera u koju se smjestio umjetnički program i Ljubljanu uvjereno upisao na europsku mapu suvremenih galerija. Veliku je pozornost privukao i arhitektonski projekt s potpisom renomiranog slovenskog ureda Scapelab. Iza njih stoji već niz zamijećenih ostvarenja na različitim područjima arhitektonskog i urbanističkog oblikovanja, a projektom Cukrarne podcrtali su nepobitnu činjenicu da se u slovenskoj arhitekturi unatrag desetak godina događa nešto izuzetno zanimljivo, da se Ljubljana razvija u autentični europski grad u kojem se uređuju i proširuju javni prostori te se prilagođavaju potrebama čovjeka. Express

 

07.01.2023. (09:00)

U Brežice, Brežice, Brežice, noga već sama beži...

Sve više Hrvata kupuje u Sloveniji

Slobodna Dalmacija - Ovo je devet namirnica kojima je Vlada ograničila cijene: evo koliko najviše mogu koštati ulje, brašno, šećer, svinjsko, pileće i miješano mljeveno meso...

Osim što se zadnjih dana puno priča o rastu cijena u Hrvatskoj, po špeceraj u Sloveniju sada je zgodnije i zbog ulaska u schengenski prostor. Granični prijelazi su pusti, pokraj njih se prolazi glatko, bez zastajkivanja. Uglavnom, odlazak u šoping u Sloveniju sada je puno lakši i brži; do prvih većih supermarketa iz Zagreba treba samo 35 minuta. Koliko smo čuli od kupaca iz Hrvatske, najviše se dolazilo upravo po sokove, tjesteninu, ulje, brašno, grickalice i slatkiše. Od mesa su to uglavnom bili suhomesnati proizvodi, a u nekim se trgovinama isplati se kupovati i sir, tunu te maslinovo ulje. Index

28.12.2022. (08:00)

"Što se pojedinačnih poskupljenja tiče, isticali smo kako nije u razmjeru da je nova cijena toliko viša od inflacije"

Nakon uvođenja eura Slovencima je bilo teško razumjeti vrijednost nove valute, da jedan apoen nije više nešto sitno

Slovenija je prije 16 godina uvela euro. I tada i sada tamošnju nacionalnu udrugu potrošača (Zveza potrošnikov Slovenije – ZPS) vodi Breda Kutin. “Situacija u kojoj se Hrvatska nalazi uoči uvođenja eura znatno je složenija od one koju je imala Slovenija. Puno je problema s cijenama energenata i hrane, a koliko vidimo iz daljine, neke su cijene nerazmjerno porasle još prije uvođenja eura. To će svakako biti izazov za Hrvate jer će vidjeti što je kod vas skuplje, a što jeftinije u usporedbi s drugim zemljama”, pojašnjava Kutin. Na pitanje što je najviše poskupjelo, a što najviše pojeftinilo u Sloveniji nakon uvođenja eura Kutin kaže: “Definitivno je najviše pojeftinila tehnička roba. Što se tiče malih stvari kao što su kava i parking, one su definitivno otišle gore. I frizeri, oni su poskupjeli 2-3 puta.” Slobodna

27.12.2022. (21:00)

Prvi čin je presudan, a ne generalski

Rajko Grlić: “Zašto Ljubljana izgleda kao svjetski grad, a Zagreb ne? Do greške je došlo davno, već u prvom činu”

main image

Kao što znamo od Aristotela do danas, prvi čin presudan je za svaku dramu, roman, film, pa i državu. Jer, prvi čin zadaje pravilo igre, iz njega sve izlazi. A u tom prvom činu najvažnije je glavno lice. Ono će presudno utjecati na ono što će se dogoditi u drugom i trećem činu. Ono će zadati generalni ton čitavoj priči. U tome je suštinska razlika. Pravilo igre u Hrvatskoj zadao je frustrirani general Tuđman koji je želio biti tri puta veći od samoga sebe, koji si je dao napraviti zastavu s krunom nikada postojećeg kraljevstva, konvertirani komunist opsjednut generalisimusom Frankom. U Sloveniji je pravilo igre zadao miran i nadasve skroman pravnik Kučan koji je jednostavno bio to što je bio, koji se nije odrekao svoje prošlosti i koji je od Slovenije pokušao napraviti državu onakvu kakva ona može biti, ni veću ni manju od toga. To što su njih dvojica zadali i danas je, nažalost po Hrvatsku, itekako vidljivo. Obje države u svom drugom činu žive po tim pravilima. Otud i tako velika razlika između Zagreba i Ljubljane. Buka/Telegram

02.11.2022. (16:00)

"Samo malo bolje" je uvijek - puno bolje

Olja Savičević Ivančević: Čiji je burek?

Gloria Glam - gloriaglam #Olja Savičević Ivančević

Prvi put sam u ovom vlaku koji u galopu spaja dva svijeta, slična, a različita kao lice i naličje. Put je kratak, prizori uđu kroz prozor vagona kao oštar rez između dvije stvarnosti koje su razišle u nekom trenutku, a znamo točno i u kojem, bilo je to devedesetih. Zato je taj put u Ljubljanu za ostatke bivše Jugoslavije uvijek sjećanje na budućnost kakva nije došla, a trebala je: trebala nam je. Dvadesetogodišnjakinji do mene to ne znači baš ništa; prije nekoliko godina na putu za Mantovu prespavale smo u Ljubljani i ona se zaljubila u taj grad, uređen, lijep i čist, jer takve voli, ne studira bez vraga skandinavistiku. I eto kad sam već pozvana – a idem na festival koji organizira Forum slavenskih kultura, povela sam je – moje južnjačko dite koje čezne za skladom sjevera. Novosti

30.10.2022. (11:00)

"Punk je nešto kao feferon"

Peter Lovšin iz Pankrta: “Punk treba uvesti u udžbenike, između vjeronauka i tjelesnog”

Ovih dana u prodaji će se pojaviti album „Turneja pomirenja – Live in Zagreb 1985“ slovenske punk grupe Pankrti, snimljen uživo 9. prosinca 1985. u tadašnjem Radničkom narodnom sveučilištu „Moša Pijade“, danas poznatom kao „Boogaloo“. Grupu Pankrti, što na slovenskom jeziku znači kopilad, osnovali su 1977. godine Peter Lovšin i Gregor Tomc. Jedan od svojih prvih nastupa održali su 1977. godine u Zagrebu, na otvaranju izložbe Mirka Ilića u Studentskom centru, što mnogi danas nazivaju službenim početkom novog vala. Na pitanje treba li punku danas dati više prostora u pop kulturi Lovšin odgovara: “Nije mi strana ta ideja jer je muzika komunikativna. I novi punk se sluša. Ne mislim pritom samo na Green Day. Meni se jako sviđaju američko irski folk pankeri kao što su Dropkick Murphys i Flogging Molly. Mislim da ima puno punka i u suvremenom popu i naravno da ga treba uvesti u školske udžbenike. Negdje između vjeronauka, fiskulture i kemije. Naravno, i u muzeje. Negdje uz parni stroj i Dalija.” Nacional

11.10.2022. (20:00)

Mala zarada, veliko zadovoljstvo

U Ljubljani se prikupljaju stari, još funkcionalni elektronički uređaji kojima se pronalaze novi vlasnici

U sabirnom centru Povšetov i Centru za ponovnu upotrebu Ljubljana postavljena su dva nova kutka za ponovnu upotrebu, u koja stanovnici mogu donijeti televizore, računala i druge elektroničke uređaje koji rade ali koje više ne koriste. Ondje će uređaji biti dorađeni ili popravljeni i pronaći će im se novi vlasnik: “Vaš stari TV radi, ali ste upravo kupili novi i ne znate što biste s njim? Upravo za takve slučajeve tvrtka ZEOS u Sloveniji postavlja kutke za ponovnu upotrebu koji pomažu da otpadni elektronički uređaji dobiju novu priliku za život”. U sabirnim centrima skuplja se  bijela tehnika – perilice rublja, hladnjaci, pećnice, mali kućanski aparatite elektronika kao što su radio, zvučnici, LCD televizori i monitori, zatim lampe, računalna oprema i alati za dom i vrt. Ukratko, svi uređaji koji rade na struju ili baterije. Green