Zagrebačko sveučilište konačno među 500 najboljih u svijetu - Monitor.hr
11.08.2015. (12:54)

Obrazujte se

Zagrebačko sveučilište konačno među 500 najboljih u svijetu

Zagrebačko sveučilište ove je godine zauzelo 458. mjesto na rang-ljestvici portala Webometrics, ušavši time konačno među prvih 500 svjetskih sveučilišta. Najveći pomak napravilo je Splitsko sveučilište, završivši na 1571. mjestu naspram prošlogodišnjeg 2937. mjesta. Slijedi ga Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na 1828. poziciji, dok je Zadarsko potonulo na 3667. Vrh i dalje drže Harvard, MIT i Stanford University. Ljubljana nas pak “šiša” s 216. mjestom, a Beograd s 431. Glas Slavonije


Slične vijesti

05.06. (18:00)

Zemlja fakulteta

Ako znamo da se po uobičajenom standardu preporučuje jedno sveučilište na milijun stanovnika, to znači da RH posjeduje triput više od poželjnog

Iako se kroz posljednja dva desetljeća bilježi institucionalna devalvacija u sustavu prijenosa znanja na visokoškolskoj razini, država je olakšala osnivanje ustanova tog tipa, a sustav kontrole kvalitete ne funkcionira. Teško je govoriti o pouzdanoj kvaliteti prenesenog znanja koje je očito više postalo nešto kao lukrativna tržišna roba. No pored tolikih sveučilišta, u RH danas radi i 31 veleučilište, dakle, više nego jedno po županiji. Dodatan je problem što su javna veleučilišta i dio privatnih pod direktnim utjecajem vladajuće politike. Budući da su potpuno izvan fokusa javnosti nejasna je kvaliteta tih institucija. Broj visokih učilišta je prevelik s obzirom na broj studenata, ali i u odnosu na količinu kvalitetnog nastavnog kadra. Manja sveučilišta i veleučilišta nerijetko opstaju honorarnim ‘tezgarenjem’ nastavnika s većih učilišta, ali i popunjavanjem kadrom slabije znanstvene i nastavničke kompetencije. Na taj način ukupna kvaliteta sustava pada. DW

16.01.2022. (23:00)

Vivat academia, vivant professores

Puljak: Zašto su doktorski studiji u Hrvatskoj tako neuspješni?

Novac od školarina doktorskog studija je problematičan jer se na doktorske studije ne gleda kao na pogon kojem je jedini cilj dovesti studenta do doktorata, nego uglavnom kao na dodatni izvor novca za visoka učilišta. Ako netko usput još i doktorira – super. A te cijene školarina mogu biti vrlo paprene. Upisom 20 studenata u jednoj akademskoj godini takav studij uprihodi gotovo 2.5 milijuna kuna. Naravno, školarina mnogih doktorskih studija u Hrvatskoj mnogo je manja, ali svejedno svojim ustanovama osigurava pristojan dodatni prihod. Osim novca, drugi mogući razlog (ne)uspjeha doktorskih studija u Hrvatskoj je nedostatak (dobrih) mentora. Doktorski studij ne može se završiti samo polaganjem ispita. Studenti trebaju provoditi originalno istraživanje i onda to svoje istraživanje opisati u doktorskoj disertaciji. Na pojedinim studijima to istraživanje treba i objaviti u međunarodnim znanstvenim časopisima da bi se uopće stekao uvjet za obranu. Jedan od problema doktorskih studija je i loš način izbora kandidata. Index

06.05.2016. (09:10)

Times Higher Education: 24 najboljih sveučilišta na svijetu

20.12.2015. (23:15)

Koje fakultete upisuju maturanti s najboljim prosjekom?

Prvi na listi visokih učilišta u Hrvatskoj po uspjehu kandidata koji ga upisuju je Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu. Prema listi 166 visokih učilišta Agencije za znanost i visoko obrazovanje, ove sezone taj je fakultet dobio najbolje maturante u državi, s prosjekom ocjena iz srednje škole 4,81. Slijede Stomatološki i Medicinski fakultet u Zagrebu. Jutarnji

30.08.2015. (11:10)

Radom!

Kako doći na listu petsto najboljih sveučilišta svijeta?

“Stvaranje nove institucije s kvalitetnim kadrom u STEM-u (Science, Technology, Engineering and Mathematics području) omogućilo bi državi da značajnije investira novce u obrazovanje studenata i poslijediplomaca u području koje vodi većoj zaposlenosti i gospodarskom razvitku. Najbolji pokazatelj toga je sve veće zanimanje kvalitetnih maturanata za PMF-u (u ovoj krizi), čija se diploma cijeni i u inozemstvu i s čijom je diplomom lakše naći posao. Nadajmo se da će se među političkim strankama na vlasti u jednom trenutku naći političke volje i razumijevanja za ozbiljnu reformu i napredak znanosti i sveučilišta u Hrvatskoj”, piše profesor Hrvoje Buljan. Jutarnji

23.08.2015. (16:52)

Sušeni bakalari

Sveučilište nikad nije bilo namijenjeno svima

“Više od 50% mladih Britanaca danas ima diplomu, a više od polovice diplomiranih radi posao za koji im diploma ne treba. K tomu dobar dio njih nikada neće moći vratiti dug nastao zbog studiranja. To je rezultat pogrešne politike utemeljene na uvjerenju da će porast visokoobrazovanih dovesti do porasta visoko plaćenih poslova, no to se, naravno, nije dogodilo. Istina je da sveučilište nikad nije trebalo biti za sve, istina je da nisu sve diplome jednako vrijedne. Prestanimo lagati mladima”, piše Guardian.

29.06.2015. (20:43)

Nabačena misao

"Može li u Hrvatskoj znanost prestati biti rupa bez dna"

“Nedavno sam pripremala studiju izvodljivosti za jedan EU projekt nekoliko fakulteta. Projekt odličan, ideja super, utjecaj na cijeli EU. San snova svakog ozbiljnog konzultanta. I onda je krenulo prikupljanje podataka koje mi je osvijestilo u kojem je zapravo stanju hrvatska znanost. Bez ulaženja u kvalitetu zakonodavnog i strateškog okvira kojim je reguliran rad znanstveno-obrazovnih institucija u Hrvatskoj, moram reći da me neugodno iznenadila činjenica da na njima uglavnom ne postoji sustav upravljanja kvalitetom”, piše Adrijana Vela za T-Portal.

01.04.2015. (22:19)

Velika Britanija: Ispod Sveučilišta otkriveno groblje s 1.300 tijela