Zagrebački HNK obilježava dan opere besplatnim razgledavanjem i arijama - Monitor.hr
06.05.2016. (12:48)

Zagrebački HNK obilježava dan opere besplatnim razgledavanjem i arijama

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu pridružuje se nizu opernih kuća diljem Europe koje u subotu, 7. svibnja, obilježavaju Europski dan opere.

Od 11 do 15 sati posjetitelji će imati priliku kroz niz arija, dueta i orkestralnih skladba na neuobičajenim mjestima zaviriti u operni repertoar HNK te tako upoznati i neke dosad neotkrivene kutke središnje nacionalne kazališne kuće. Publiku će na različitim lokacijama dočekivati operni solisti, puhački i gudački kvartet i zbor, a moći će na najneposredniji način poslušati izvedbe iz opernih klasika poput Seviljskog brijača G. Rossinija, La Boheme G. Puccinija, Carmen G. Bizeta, Figarova pira W. A. Mozarta, Nabucca G. Verdija, Ere s onoga svijeta J. Gotovca.

Program je zamišljen tako da će od 11 do 15 sati, na svaki puni sat, biti organizirano vođenje skupina posjetitelja prostorom kazališta.

Europski dani opere pokrenuti su 2007. godine u povodu obilježavanja 400 godina postojanja opere kao glazbeno-scenskoga djela. Otada pa naovamo, svake godine se o vikendu uoči 9. svibnja (Dan Europe) obilježavaju Europski dani opere.

Europski dani opere rezultat su zajedničke inicijative Udruge opernih kuća i festivala u Europi – Opera Europa i europske mreže za edukaciju i učenje o operi i plesu – RESEO. U spomenuti projekt uključeno je više od 100 opernih ansambala i kuća diljem Europe. Od prvoga izdanja manifestacije, više od milijun posjetitelja sudjelovalo je u posebnom programu tijekom izdanja Europskih dana opere, od čega je za više od 60 posto sudionika to bio prvi susret s repertoarom opernih kuća.

Zagrebački HNK ove se godine prvi put pridružuje navedenoj inicijativi i europskim opernim kućama.

Ove godine tema jubilarnoga desetog izdanja Europskih dana opere jest teatar svijeta.

Ulaz na događaje u sklopu obilježavanja Europskih dana opere je slobodan.


Slične vijesti

30.01.2023. (23:00)

Odite glet u HNK ovaj balet

Spartak u HNK – Spartak onkraj revolucije

Kreativna suradnja bračnog para u koreografiji, režiji, libretu, kostimima pa i sceni obilježit će ‘Spartak’ balet koprodukcije dvaju HNK. Veza Rijeke i Zagreba i u kolikoj mjeri je riječ o suradnji umjetnika obje kuće prostrla je na pozornicu baletnu predstavu iznad očekivanja. Kostimografija je do kraja bila u službi plesača i sjajno duhovita. Glazba Arama Hačaturijana prirodno cijelo vrijeme predstave tjera misli u toplinu Kalifornije i zlatnog doba Hollywooda, iako, prema biografiji nema podatka da je ikad imao zapadnu karijeru. Glavna glazbena tema Spartaka provlači se kroz cijelo dijelo i podsjeća na sve od krimića do drama, pa čak i westerna u kojima je zasigurno bila “posuđivana”. “Spartak” je uzbudljiv, treba ga pogledati, kažu u Ravno do dna.

23.01.2021. (22:30)

Kazalište s glavom u pijesku

Zagrebački HNK izazvao niz kritika zbog svoje posvete Miri Furlan. Nakon njih oglasio se ravnatelj Drame Ivica Buljan: ‘Miro, ja te molim, oprosti’

U moru nekrologa i posveta preminuloj glumici Miri Furlan i Zagrebački HNK oglasio se prigodnim riječima, no za njih su dobili niz negativnih komentara korisnika Facebooka zbog rečenice o njezinu otkazu. Kazalište je nekrologu, naime, dodalo: “Odlazak u SAD 1991. godine zbog političkih razloga je bio trenutak prestanka njezinog rada u Hrvatskom narodnom kazalištu, no njezina umjetnička ostavština živi i dalje.” Korisnici su reagirali smatrajući da je kazalište trebalo iskoristi priliku i ispričati se glumici, a ravnatelj drame Ivica Buljan napisao je pritom poduži status na svom profilu iz kojega izdvajamo riječi: “Miro, ja te molim, oprosti. Oprosti i vranama koje su bile u prilici i na mjestu da to kažu, a nisu.” Tportal

 

26.10.2020. (19:00)

Odmak od kiča i blještavila

Carmen: Posebna, inteligentna i dramatična predstava bez folklora i patetike

“U Hrvatskom narodnom kazalištu 23. listopada premijerno je izvedena predstava kakvoj se nitko nije nadao. Netko ju je nazvao korona Carmen iz znanih razloga, no uopće nije sigurno da je današnja vrlo uspješno skraćena verzija s desetkovanim ansamblima orkestra i zbora osvanula takvom (samo) zbog epidemioloških razloga. Pa čak da je i tako, Zagreb je, uz golem trud svih sudionika, dobio sasvim posebnu, inteligentnu i dramatičnu predstavu koja se možda neće svidjeti ljubiteljima tradicije, ali hoće onima koji znaju prepoznati prvorazredni suvremeni redateljski rukopis, a prije svega ideju koja nije povrijedila djelo, ali mu je dala još jedno moguće tumačenje.” Piše Jagoda Martinčević za Jutarnji list

14.10.2020. (17:32)

Nekultura na kulturnom mjestu

Operni pjevač objavio 50 fotki nereda zbog tuluma kod HNK

Zbog skraćenog rada klubova omiljeno okupljalište zagrebačke mladeži postao je prostor ispred HNK, koji je zbog toga prepun grafita i smeća. Nered je snimio operni pjevač Kristijan Beluhan, koji je na svom Facebooku objavio galeriju fotografija, uhvatio je i one koji oko kazališta obavljaju malu i veliku nuždu. Telegram…

https://www.facebook.com/kristijan.beluhan/posts/10158802995604241

 

06.11.2018. (07:30)

Možda je Trump ponekad u pravu kad kaže "fake news"

Čekanje u redu za Orašara – samo režirana predstava

Danas su mnogi izvijestili o velikom redu za karte za “Orašara” u HNK Zagreb i kako je to lijepo da toliko ljudi zanima balet i da su spremni satima čekati za karte. No, ne osobito ljubljeni Zlatko Hasanbegović, član kazališnog vijeća HNK, je cinkao RTL-u da je to zapravo bila samo predstava u režiji ravnateljice Dubravke Vrgoč, jer su otvorili samo jednu umjesto tri blagajne i da je kazalište naručilo snimanje dugačkog reda dronom po cijeni od 1.500 kuna. Također, dok se ulaznice za sve druge predstave mogu kupiti online, jedino za Orašara ne mogu (kao zbog preopterećenja servera, ma daj). Ono što je nama zanimljivo u ovoj ipak relativno bezazlenoj priči jesu javne slike Hasanbegovića i intendantice kao i medijski prikazi stvarnosti i slojevi vidljivog, te kako i zašto se do boljeg uvida dolazi. I to da ste statisti u tuđoj predstavi, a da to ni ne znate… Cijeli prilog u Šprajcovom RTL direktu možete vidjeti od 28:36 (nakon što odgledate par reklama).

06.10.2018. (19:30)

Čarobna formula

Novi ravnatelj opere HNK Zagreb: Zanemarivati kulturu najefikasniji je način slabljenja naroda

Do pobjede se dolazi strpljivim radom, udarac po udarac, rundu po rundu. Tako je i u ovom našem kazališnom poslu. Nema uspjeha preko noći – kaže u intervjuu Branimiru Pofuku Marcello Mottadelli, dirigent koji je prije dva tjedna postao novi ravnatelj Opere zagrebačkog HNK (rođak mu bio boksački prvak). O novoj sredini kaže da je “Zagreb kao grad nadišao sva moja očekivanja”, a primarni cilj kao ravnatelja mu je “ukloniti barijeru između opere i publike, osobito one mlade”.

02.05.2018. (22:30)

Na daskama

Peer Gynt u HNK – slaba volja pred morem nesvjesnih želja

“Peer Gynt djeluje sasvim kao naš suvremenik, tip kojeg je voda nosila čitav život, koji ne zna ni kamo je išao niti zašto, vođen isključivo izbjegavanjem neugode, a sada, pred smrt, postavlja si pitanja je li bio svoj i – što bi to uopće značilo. Puno je htio, a učinio malo, jer je volja tako slaba pred morem nesvjesnih želja”, piše Jutarnji o predstavi u HNK nastaloj prema Ibsenovoj drami.

31.12.2017. (13:30)

Najveća drama

Ansambl HNK protiv Hasanbegovića u Kazališnom vijeću

Prošlog tjedna Zlatko Hasanbegović imenovan je u Kazališno vijeće zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta. Vijest o njegovom imenovanju zgrozila je dio javnosti, kao i članove ansambla Drame HNK. Oni su u otvorenom pismu zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću iskazali zabrinutost zbog motiva tog imenovanja, kao i zbog smjera u koji bi kazalište moglo biti gurnuto. Lupiga

02.11.2016. (12:25)

Bakino jezero

Zagrebački HNK: Za dvije godine u baletu neće imati tko plesati

“Za najviše dvije godine zagrebački Balet više neće moći izvoditi klasične baletne predstave, koje čine oko 80 posto našeg repertoara. Potom će se osipati i ostale predstave s repertoara”, kaže Ravnatelj zagrebačkog Baleta Leonard Jakovina u intervjuu T-Portalu. Problem je manjak mladih plesača: “U ansamblu postoji veliki broj plesača koji bi odavno trebali biti u mirovini ili pred umirovljenjem”. Kaže da taj problem nije prisutan samo u Zagrebu, nego na nivou čitave države.