Zagađenje zraka košta Europu 166 milijardi eura godišnje - Monitor.hr
21.10.2020. (11:30)

Ritki zrak

Zagađenje zraka košta Europu 166 milijardi eura godišnje

Zagađenje zraka košta Europu 166 milijardi eura godišnje, navodi se u izvješću objavljenom u srijedu u kojem se ispituju troškovi prerane smrti, bolesti i izgubljenih radnih dana zbog onečišćenja u 432 europska grada. London predvodi gradove s najvišim troškovima povezane s onečišćenje (11.4 milijarde eura), ispred Bukurešta i Berlina. Zagađenje zraka odgovorno je za 480.000 preranih smrtnih slučajeva u Europi. Al Jazeera…


Slične vijesti

16.11. (15:00)

Što dalje od ispušnih plinova

Onečišćen zrak može uzrokovati autizam, jako utječe na fetuse, kažu u novom istraživanju

Izloženost trudnica zagađenom zraku negativno utječe na imunosni sustav majke, a u posebnoj su opasnosti trudnice i djeca u regijama s iznimno velikim onečišćenjem zraka, kažu znanstvenici  za novo istraživanje te pozivaju na poduzimanje odgovarajućih mjera koje će trudnice zaštititi od ove opasnosti. Različite vrste neuroloških poremećaja, među kojima je i poremećaj iz autističnog spektra, mogu se povezati s ovim faktorom zagađenja okoliša, rekao je glavni autor studije. Čini se da je vrijeme izlaganja dušikovom oksidu ključno jer izloženost spomenutim zagađivačima u trudnoći i u ranom postnatalnom razvoju djeteta predstavlja znatan rizik za razvoj autističnih poremećaja (ASD) s obzirom na to da se radi o ključnom dijelu neurorazvojnog procesa, kažu. Index

11.08.2023. (20:00)

Loše nam se piše...

Istraživanje: Zagađenje zraka “donosi” i superbakterije koje su otporne na antibiotike

Analiza, temeljena na podacima iz više od 100 zemalja u trajanju od gotovo dva desetljeća, pokazuje da je povećano zagađenje zraka povezano s povećanjem otpornosti na antibiotike u svakoj zemlji i na svakom kontinentu. Povećanje razine onečišćenja zraka podudara se s većim povećanjem otpornosti na antibiotike. Otpornost na antibiotike jedna je od najbrže rastućih prijetnji globalnom zdravlju. Može utjecati na ljude bilo koje dobi u bilo kojoj zemlji i već ubija 1,3 milijuna ljudi godišnje. Glavni čimbenici i dalje su zlouporaba i prekomjerna upotreba antibiotika, koji se koriste za liječenje infekcija. No studija pokazuje da je problem pogoršan porastom razine onečišćenja zraka. Dokazi sugeriraju da sitne lebdeće čestice (PM2.5) mogu sadržavati bakterije otporne na antibiotike i gene rezistencije, koje ljudi mogu prenijeti ili izravno udahnuti, navode autori. Revija HAK

17.02.2023. (14:00)

Pođimo na selo

Loša kvaliteta zraka utječe na razvoj depresije i anksioznosti

Dugotrajna izloženost povišenim razinama onečišćenja zraka povećavaju rizik od depresije kod starijih osoba, a druga je studija otkrila da dugotrajna izloženost čak i niskim razinama zagađivača povezana s pojavom depresije i anksioznosti. Do sada je bilo poznato da zagađeni zrak izrazito negativno utječe na fizičko zdravlje. Onečišćenje zraka povezuje se s razvojem respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, a sada je dokazano da utječe i na mentalno zdravlje ljudi. Zagađivači kojima su bili izloženi bile su sitne čestice poput prašine ili dima, dušikov dioksid, koji uglavnom proizlazi iz emisija plinova u prometu. Green

06.05.2022. (21:00)

I meni se kašlje zadnjih dana...

Građani EU mogu tužiti države zbog nečistog zraka koji im je uništio zdravlje

Građani zemalja Europske unije mogli bi tužiti svoje vlade za financijsku naknadu ako im nedopuštene razine onečišćenja zraka naruše zdravlje. Stiglo je to nakon serije presuda na luksemburškom Sudu Europske unije proteklih godina, kojima je desetak članica EU-a, uključujući Francusku, Poljsku, Italiju i Rumunjsku, proglašeno krivima za nedopušteno zagađenje zraka. Bilo koji pojedinac koji zatraži naknadu mora dokazati da je šteta za njihovo zdravlje izravno uzrokovana zagađenjem zraka. Vlada također može izbjeći odgovornost ako dokaže da bi ograničenja zagađenja i dalje bila prekršena i da je postojao dostatan plan kvalitete zraka. Green

02.11.2021. (19:00)

S lica mjesta

Vitomira Lončar na temu zagađenja i usporedbi Kine sa Zagrebom: ‘Nemrem više to svaki dan, udri-ubi po ovoj zemlji od koje bi svi itekako imali kaj za naučit’

Glumica, doktorica znanosti i profesorica Vitomira Lončar koja godinama živi u Kini (zemlji o kojoj se često piše kao najzagađenijoj kad je riječ o onečišćenju zraka) posvetila je svoju objavu na društvenim mrežama tom problemu i objasnila kako stvari stoje (via Tportal)

01.11.2021. (12:00)

Disanje na škrge

Zagreb danas drugi najzagađeniji grad na svijetu!

Podaci IQAir-a, švicarskog portala koji svakodnevno mjeri kvalitetu zraka diljem svijeta, ukazuju da je danas Zagreb drugi najzagađeniji grad u svijetu. S obzirom na gustu maglu tijekom jutra, ali i početak sezone grijanje te promet i industriju, tomu se ne treba čuditi. Najzagađeniji je česticama PM 2.5, koje su 11,7 puta više od preporučenih vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije, a nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva. Tportal

29.08.2021. (20:00)

Pa ne baš pozitivno, to je sigurno

Kako zagađenje zraka utječe na mentalno zdravlje?

Izloženost onečišćenju zraka povezana je s težinom mentalnih bolesti, pokazala je najopsežnija studija te vrste. Studija, koja je obuhvatila 13.000 ljudi u Londonu, pokazala je da je relativno mali porast izloženosti dušikovom dioksidu (NO2) povećao za 32 posto rizik od potrebe za liječenjem u zajednici, a za 18 posto povećao rizik od prijema u bolnicu. Otkriveno je da su prosječne razine NO2, prisutne u domovima osoba koje su sudjelovale u istraživanju, varirale između 18 i 96 mikrograma po kubičnom metru (a 15 mikrograma daje 18% veći rizik da osoba završi u bolnici). Još jedna nedavna studija pokazala je da je malo povećanje zagađenja zraka povezano sa značajnim porastom depresije i anksioznosti. Uz to, zagađenje zraka dovodi se u vezu s povećanim brojem samoubojstava, a odrastanje u zagađenim mjestima povećava rizik od mentalnih poremećaja. Geek.hr

20.04.2021. (14:30)

Zračni napad

Mikroplastiku unosimo i – udisanjem iz zraka

Mikroplastične čestice i vlakna nastali raspadanjem otpada kojim se loše upravlja kruže Zemljom na sličan način kao globalni biogeokemijski ciklusi. Otprilike 84 posto dolazi s prometnica na kojima automobili i kamioni naglo podižu čestice mikroplastike. Još 11 posto petrokemijske mijazme dospijeva iz oceana, a prašina s poljoprivrednih površina čini još 5 posto. Kažu stručnjaci da je atmosfera sjajan distributer, pa ćemo na kraju baš svugdje imati izuzetno visoke koncentracije plastike. Večernji

25.02.2021. (10:39)

Već i niske koncentracije onečišćenja u zraku rezultiraju povećanjem rizika za zdravlje srca i pluća