Zagađenje mikroplastikom: Komadi plastike u većini vodovoda u svijetu - Monitor.hr
06.09.2017. (22:10)

Napili se vrećice

Zagađenje mikroplastikom: Komadi plastike u većini vodovoda u svijetu

Velika većina vode iz vodovoda diljem svijeta zagađena je malim komadima plastike – čak 83% uzoraka uzetih u istraživanju Orb Media sadržavalo je mikroplastiku. Najveću razinu zagađenja ima SAD – komadi plastike pronađeni su u 94% uzoraka, i to uzetih na mjestima kao što su zgrada Kongresa, Trump Tower, Agencija za zaštitu okoliša. Sljedeću najveću zagađenost imali su Lebanon s 94% i Indija s 82%, a najmanju europske države, ali s opet velikih 72%. Prosječni broj plastičnih vlakana bio je 4,8 u 500 mililitara vode u SAD-u i 1,9 vlakana u 500ml u Europi. Guardian


Slične vijesti

22.10. (13:00)

Jadni dupini :(

Mikroplastika pronađena u izdahu dupina: Ove se opasne čestice šire zrakom i na područja bez zagađivača

Nije više tajna da je mikroplastika svuda oko nas. No prvi put, kako izvještava The Guardian, pronađena je i dahu dupina. Studija, objavljena u časopisu Plos One pokazala je kako ovi morski sisavci udišu potencijalno štetne zagađivače dok izranjaju na površinu. Istraživački tim iz SAD-a prikupio je uzorke izdahnutog zraka 11 dupina s dvije lokacije: iz zaljeva Sarasota na Floridi i zaljeva Barataria u Louisiani. Mikroplastika je pronađena u izdahnutom zraku kod svih 11 dupina. Iako se već neko vrijeme istražuje utjecaj mikroplastike na ljudski respiratorni sustav, dosad je malo studija bilo provedeno na divljim životinjama. Kako dupini imaju puno veći kapacitet pluća od čovjeka i udišu veće količine zraka, znanstvenici su zabrinuti kako bi mogli biti izloženi većim količinama mikroplastike nego čovjek. Green

10.08. (19:00)

Ne baš povoljan

Svaki tjedan pojedete kreditnu karticu: Kakav je utjecaj mikroplastike na zdravlje?

Čestice mikroplastike rasprostranjene su u tjelesnim tkivima uključujući srce, jetru, bubrege, pa čak ih se pronalazi u jajnicima i testisima. Mikroplastika se odnosi na plastične fragmente i čestice promjera manjeg od 5 mm. Pitanje utjecaja mikroplastike na okoliš i zdravlje nije sporno, ono što se naveliko istražuje je način na koji utječe i koje su posljedice njezinog utjecaja. Nova studija procjenjuje da prosječna odrasla osoba konzumira oko 2000 čestica mikroplastike godišnje samo putem soli i plodova mora. Utvrđeno je da se oko 65 milijuna mikroplastičnih čestica svaki dan otpusti u vodu nakon što ih pročisti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. Trenutačno istraživanje toksičnosti mikroplastike pokazuje da bi kontinuirana izloženost mogla uzrokovati ozljedu crijeva, infekciju jetre, neravnotežu flore, nakupljanje lipida, a zatim dovesti do metaboličkog poremećaja. WHO tvrdi kako nema jasnog rizika za ljudsko zdravlje, no vjeruje se da veća količina može izazvati upalu i uzrokovati druge problematične promjene u tijelu koje mogu, primjerice, povećati rizik od srčanog i moždanog udara. tportal

21.07. (10:00)

Prekrasna smo vrsta

Mediteran kakav nikad nije bio; u moru je više plastike nego ribe

Kako stoji u izvješću Svjetskog fonda za prirodu (WWF) objavljenom u srpnju više od 87 posto Sredozemnog mora zagađeno je mikroplastikom, otrovnim metalima i industrijskim kemikalijama. Globalno onečišćena voda uzrokuje 1,4 milijuna preuranjenih smrti, a onečišćeno Sredozemlje predstavlja problem za 150 milijuna ljudi koji žive na obali te 270 milijuna turista koji ga svake godine posjete, piše CNN. Sredozemno more zapljuskuje 46.000 kilometara obale u 22 zemlje koje imaju različite ekološke standarde i prakse. Primjerice iz Egipta u Sredozemnom moru završi 0,25 milijuna tona plastike, slijedi ga Turska s 0,11 milijuna tona, a na trećem je mjestu Italija koja more zagađuje s 0,04 milijuna tona plastike. tportal

30.03. (10:00)

Život u PVC-u

Utjecaj mikroplastike na alge razlog je za zabrinutost, usporava im se dioba i mogućnost fotosinteze

Mnogo se piše i priča o otrovnosti mikroplastike, s kojom sve više zagađujemo naš planet. Koliko u tim pričama ima istine pokazuje istraživanje kineskih znanstvenika na jednostaničnoj algi kloreli. Evo odgovora: čestice plastike, kao i druge koloidne čestice, nose električni naboj. Budući da su (negativno) električki nabijene, vežu se za enzime koji se nalaze na površini stanične membrane i time ih inhibiraju. Nema sumnje da isti mehanizam koji smanjuje obranu od oksidativnog stresa u stanicama algi može djelovati i na ljudske stanice. No već i pogubno djelovanje nanoplastike na alge, o kojima ovisi život u rijekama i morima, razlog je za zabrinutost – i poticaj za daljnje istraživanje. Nenad Raos za Bug

22.03. (08:00)

Life in plastic, it's not fantastic

Sredozemno more je epicentar mikroplastike, upozoravaju znanstvenici

Ova sitna zagađenja, koja potječu iz raznih izvora, postaju smrtonosna prijetnja morskim predatorima, otkriva istraživanje Convex Seascape Survey. Najugroženiji su zapravo predatori, koji se hrane i biljkama i životinjama, ali i oni koji se hrane algama i travama na morskome dnu, kao što su rakovi, morske zvijezde, morski krastavci pa čak i lignje. Prema znanstvenicima, ključna strategija za suzbijanje ovog problema je smanjenje proizvodnje plastike, posebice jednokratne, te ulaganje u infrastrukturu upravljanja otpadom. (Green)

17.03. (08:00)

Ej vi, koji odlučujete o gospodarenju otpadom, jel čitate ovo?

Kremenim pijeskom i mikrovalnom pećnicom protiv otpadne plastike

Svi danas pričaju o mikroplastici iako su za plastične vrećice znale i naše bake, ali bilo ih je mnogo manje nego danas: u posljednjih pola stoljeća proizvodnja umjetnih polimera povećala se šesterostruko, od 51 na 311 milijuna tona godišnje, a za deset godina povećat će se – ako se tako nastavi – još dvostruko. Najlakše rješenje za zbrinjavanje milijuna tona plastičnog otpada je pretaljivanje, ali ne može se sva plastika pretaliti, a ona koja se može, pretaljivanjem gubi na kvaliteti. Treba, jasno, pronaći kemijski postupak za razgradnju plastike, po mogućnosti takav da se od nje – depolimerizacijom – dobivaju početni produkti, monomeri, kako bi se od njih mogla opet proizvoditi ta ista plastika. Svaki problem, ma kako složen bio, može se riješiti tako da ga se razloži na manje probleme, na posebna pitanja. Upravo su to napravila petorica kemičara iz Irske i Španjolske. Koji bi bio rezultat šire primjene njihovog pokusa? Milijunske uštede, da ne govorimo o koristi za okoliš i budućnost našeg planeta. Detaljnije pojasnio Nenad Raos za Bug.

01.03. (19:00)

Sreća u nesreći

Znanstvenici dokazali: Ako vam iz slavine teče ‘tvrda’ voda, lakše ćete je očistiti od mikroplastike

Jednostavnim prokuhavanjem vode iz slavine i filtriranjem kroz običan filter za kavu, može se ukloniti gotovo 90% prisutnih čestica mikroplastike. Istraživanja o utjecaju mikropalstike na ljudski organizam još nisu definitivna, odnosno svakodnevno se radi na novim istraživanjima i sakupljanju podataka, ali trenutna saznanja govore kako ona može negativno utjecati na mikrobiom crijeva, a time i na imunitet te zdravlje općenito. Prokuhavanjem tvrde vode, koja je bogata mineralima, prirodno će se stvoriti kamenac ili kalcijev karbonat (CaCO3). Kako se temperatura tvrde vode povećavala, kalcijev karbonat je formirao kristalne strukture koje su “zarobile” čestice mikroplastike. Tada su kineski istraživači uvidjeli da jednostavnim filtriranjem vode kroz običan filter za kavu mikroplastika zajedno s kamencom ostaje na filtru. Green

01.03. (08:00)

Nakon Generacije Z - Generacija mikroplastičara

Znanstvenici pronašli mikroplastiku u svakoj testiranoj ljudskoj posteljici

Za sada još nije poznato kako mikroplastika utječe na naše zdravlje ili, u ovome slučaju, na razvoj fetusa. “Doza čini otrov. Ako doza nastavi rasti i ako vidimo da utječe na posteljicu, onda bi mikroplastika mogla utjecati na sve sisavce. A to nije dobro“, kazao je biolog Matthew Campen sa Sveučilišta New Mexico. Znanstvenici već godinama rade na pouzdanoj metodi detekcije koja može odrediti točnu masu tih čestica i od koje vrste plastike dolazi. Tek tada možemo na pravilan način procijeniti utjecaj mikroplastike na zdravlje. Stručnjaci su tijekom nove studije pomoću metode visoke rezolucije skenirali 62 uzorka donirane ljudske posteljice i u svima uočili sitne čestice plastike. Više od 50% plastike je sačinjavao polietilen – plastika od koje se radi većina vrećica i boca za jednokratnu upotrebu, piše Science Alert. Index

31.01. (00:00)

Podijelit će troškove

EU će nametnuti kozmetičkim tvrtkama financijsku odgovornost za čišćenje mikroplastike iz otpadnih voda

Prema načelu onečišćivač plaća, tvrtke koje prodaju lijekove i kozmetiku bit će odgovorne za 80% dodatnih troškova uklanjanja mikrozagađivača iz urbanih otpadnih voda. Ostatak će pokriti vlade, kako bi spriječile rast cijena ili nedostatak vitalnih proizvoda. Do 2035. zemlje članice EU-a morat će ukloniti organsku tvar iz urbanih otpadnih voda prije nego što je ispuste u okoliš u svim zajednicama s više od 1000 ljudi. Do 2045. morat će ukloniti dušik i fosfor u svim postrojenjima za obradu koja pokrivaju više od 10.000 ljudi. Ove mjere trebale bi čuvati građane od štetnih ispuštanja kemikalija u vode, čineći vodu čišćom i štiteći zdravlje. (Guardian)

17.10.2023. (09:00)

E, pa sretno s tim

EU zabranjuje mikroplastiku u brojnim proizvodima

Mikroplastika se može širiti zrakom, vodom ili tlom i ne može se ukloniti nakon što dođe u okoliš. Budući da se ne razgrađuje prirodno, može stoljećima predstavljati prijetnju životinjama i biljkama te ući u prehrambeni lanac. Procjenjuje se da trenutačno svake godine u Europskoj uniji u okoliš dospije oko 42.000 tona mikroplastike koja se dodaje proizvodima. Još uvijek nije dovoljno istraženo kakve to točno posljedice može imati na naše zdravlje. Europska komisija sada je usvojila mjere u skladu s propisima REACH o štetnim kemikalijama. Novom zabranom mikroplastika je definirana kao “čestice sintetskog polimera manje od pet milimetara koje su organske, netopljive i nerazgradive”. One se nalaze u brojnim proizvodima, uključujući šminku, kozmetiku, proizvode za čišćenje, svjetlucave proizvode, pesticide, gnojiva, igračke, lijekove… DW