Zadužili smo se za 1,5 milijardi eura, najpovoljnije do sada

Jeftin novac

Zadužili smo se za 1,5 milijardi eura, najpovoljnije do sada

Ministarstvo financija RH je danas uspješno izdalo euroobveznicu na međunarodnom tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,5 milijardi eura, dospijeća 2029. godine. Godišnja kuponska kamatna stopa iznosi 1,125 posto, a ostvareni prinos 1,324 posto. Novim izdanjem refinancirat će se dolarska obveznica koja dospijeva u studenome. N1

zaduživanje

Novi dug da se pokrije onaj otprije

Ukidanje prešutnih minusa kao dodatni pokretač rasta gotovinskih kredita

Krajem lipnja iznos gotovinskih kredita koji su podigli građani dosegao je 8,7 milijardi eura što je najviše u posljednje tri godine. Kako stoji u analizi analitičara Raiffeisen banke objavljenoj nedavno, rast ove kategorije na godišnjoj razini ubrzava od veljače 2023. godine. U lipnju su se hrvatski građani zadužili za dodatnih 1,1 milijardu eura, odnosno 14,5 posto više. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 1,3 posto, odnosno za 113,2 milijuna eura. Trend porasta gotovinskih kredita manjim dijelom može se povezati i sa prelaskom s prešutnog na dopušteno prekoračenje. Iako postoji zakonska mogućnost otplate duga na 12 rata, onima s ‘ugašenih‘, primjerice, 4000 eura minusa, nova mjesečna rata od 330 eura uz postojeće troškove i kredite često je kap koja prelijeva čašu. Lider

gotovinski krediti krediti prešutni minus zaduživanje

Nemre više kredit sam tak

EU postavlja nova pravila za zaduživanja

Gornja granica ukupnog zaduživanja ostaje na 60 posto BDP-a. Granica za godišnji novi dug ostaje na tri posto. Međutim, brzina smanjenja duga prilagođena je željama visoko zaduženih zemalja, među kojima su Grčka, Italija i Francuska. Polovica članica EU-a prelazi granicu od 60 posto. Njemačka, koja je samo malo iznad te granice, uspjela se izboriti za to da postoje fiksne smjernice za smanjenje duga i novo zaduživanje, o čemu svaka članica neće moći pojedinačno pregovarati s Europskom komisijom. Ubuduće će iz obračuna ukupnog duga biti isključeni određeni državni rashodi za obranu i zaštitu klime koji se financiraju zaduživanjem. DW

dug europska unija zaduživanje zaduživanje države

Dokle ćemo ovako, iz šupljeg u prazno?

U godinu dana Hrvati uzeli milijardu eura novih kredita, rastu minusi i kamate

Hrvatska kovnica novca u 5 mjeseci iskovala 405 milijuna kovanica — eZadar.hr
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu krajem ožujka 2023. iznosili su 20,1 milijardu eura. Na osnovi stanja, krediti plasirani stanovništvu porasli su za 1,06 milijardi eura ili 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. U odnosu na veljaču, krediti stanovništvu porasli su za 0,2 milijarde eura ili 1,1 posto. Promatrano po instrumentima, rast ukupnih kredita stanovništvu odražava poglavito rast gotovinskih nenamjenskih kredita. Na osnovi stanja, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 1,4 posto mjesečno i 3,3 posto godišnje. Krajem ožujka iznosili su 7,4 milijarde eura ili 36,6 posto ukupnih kredita. Tportal

dug građani Hrvatska krediti zaduživanje

Kraj ere jeftinog zaduživanja

Hrvatska bi se mogla naći u problemima jer reformi nema, a helikopterskom novcu dolazi kraj

Hrvatska država se na domaćem tržištu zadužila za milijardu eura kako bi refinancirala dugove koji su nastali 2017. i 2019. Dvije stare obveznice tako su otplaćene jednom novom na rok od 8 godina te prinosom do dospijeća od 1,39 posto i kamatom od 1,25 posto. Obveznica iz 2019. izdana je uz kamatu od samo pola posto, zahvaljujući činjenici da je plasirana u eri negativnih kamata u Europi, kojoj po svemu sudeći dolazi kraj. Državni proračun više ne može računati na to da će novim obveznicama ostvarivati velike uštede na kamatama, već bi one ponovno mogle doći na razine od 5 do 6 posto. Jednom kad Europska središnja banka krene podizati kamatne stope kako bi se borila sa sve višom inflacijom, koja je u eurozoni u studenom dosegnula rekordnih 5,1 posto, kamate na obveznice nesumnjivo će porasti, što će otežati otplatu duga. T-portal…

inflacija kamate zaduživanje

Hrvatska se zadužila za 2 milijarde eura

Ministarstvo financija izdalo je u srijedu na međunarodnom tržištu kapitala 11-godišnju obveznicu vrijednu dvije milijarde eura, uz kuponsku kamatnu stopu od 1,5 posto, ostvareni prinos od 1,643 posto i dospijeće 2031. godine. Primici od tog izdanja iskoristit će se za refinanciranje euroobveznice iznosa 1,25 milijardi dolara, koja dospijeva u srpnju 2020., pri čemu će se ostvariti godišnja ušteda na kamatama od gotovo 360 milijuna kuna. Preostali dio izdanja iskoristit će se za financiranje mjera za pomoć gospodarstvu pogođenom pandemijom Covid-19. Index…

zaduživanje

Čuvar eura

Marić: Hrvatska se prvi put zadužila uz negativnu kamatnu stopu

Ministarstvo financija na aukciji je prodalo 81 milijun kuna i 32 milijuna eura vrijedne trezorske zapise, pri čemu je eursko izdanje prvi put plasiralo uz negativnu kamatnu stopu od 0,05 posto. Ovo znači da će sad prvi put financijske institucije ustvari plaćati Ministarstvu da drže svoj novac u tom vrijednosnom papiru. Ministar je nudio 200 milijuna kuna i 40 milijuna eura. N1…

zaduživanje Zdravko Marić

Svijet na đemdo

S&P: U 2019. godini države u svijetu zadužit će za 7.780 milijardi dolara

zaduživanje

Papreno

Kako banke od države u jednome potezu uzmu 451 tisuću kuna

U jednome potezu banke su od države zaradile gotovo 451 tisuću kuna. Toliko naime iznose kamate koje će država platiti od posljednjeg izdanja trezorskih zapisa. Naime, činjenica jest da se država kratkoročno iznimno jeftino zadužuje uz kamatnu stopu 0,09%. No država se zadužila na iznos od 502 milijuna X 0,0009. Lider

kamate zaduživanje

Nepodnošljiva lakoća stvaranja duga

Kako je na četiri Agrokorove tvrtke natovareno 90 milijardi duga?

“Već sama činjenica da su samo četiri tvrtke iz koncerna – Ledo, Belje, Jamnica i PIK Vinkovci – dosad priznale više od 90 milijardi kuna izdanih jamstava i sudužništva pokazatelj je zastrašujućih razmjera bezglavog (pre)zaduživanja, kao i potpune nedjelotvornosti hrvatskih institucija, koje su morale primijetiti da stvari izmiču kontroli. To se prije svega odnosi na Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je od Todorićevih tvrtki koje su izdavala jamstva po nekoliko puta veća od njihove vrijednosti tražila i očekivala tek formalno izvještavanje Zagrebačke burze te, de facto, nije učinila ništa da zaštiti interese manjinskih dioničara”, piše Jutarnji.

Agrokor zaduživanje

Za sad sve mirno

Moramo li ove godine strahovati od divljanja tečaja eura?

U ovoj nas godini čeka golemo zaduživanje države, možda još jedna rekordna turistička sezona i povećani priljev eura iz fondova Europske unije, pa tečaj kune prema euru ne bi trebao pasti ispod 7,45 ili narasti na iznad 7,65 kuna za euro, kažu analitičari. Kad bi kuna i krenula u nekom neočekivanom smjeru, reagirao bi HNB kao što je to učinio tri puta prošle godine. T-Portal

HNB tečaj zaduživanje

Jeftin novac