Svi bi htjeli biti gazde
Zadružno stanovanje u Hrvatskoj i dalje je nepoznat pojam, samo jedan ispitanik imao je priliku iskusiti takav način života
Hrvatska je, prema Eurostatu, treća u Europskoj uniji po udjelu građana koji žive u vlastitim nekretninama – čak 91 posto. Ova tradicija ima povijesne korijene u težnji za sigurnošću, obiteljskim nasljeđem i statusom, ali i u nesigurnostima tržišta najma. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, čak 30 posto kuća i stanova u Hrvatskoj zjapi prazno, dok su cijene nekretnina za kupnju i najam među najvišima u regiji. Ova neiskorištenost prostora i rastući troškovi stanovanja stvaraju prepreke za one koji nemaju riješeno stambeno pitanje, posebice mlade. Unatoč povijesnoj prisutnosti zadruga u Hrvatskoj, model stambenih zadruga i dalje je mnogima nepoznat. Čak 90 posto ispitanika nikada nije imalo doticaja s ovim načinom stanovanja, a samo 8,6 posto zna nekoga tko je tako riješio svoje stambeno pitanje, najčešće u inozemstvu. Zgradonačelnik