Za znanost bez profita - Monitor.hr
12.05.2023. (19:00)

Unosan biznis - za neke

Za znanost bez profita

U korištenju riječi znanost često više toga mistificiramo nego objašnjavamo, što u doba ciničnog skepticizma antivakserstva ili pokreta ravne zemlje donosi brojne opasnosti. Znanost nije jednostavno kanonizirani sustav vječno važećih, ahistorijskih činjenica, ili pak plemenita potraga za istinom, već je prije svega oblik rada. Umjesto kao potragu za znanjem i istinom, znanost je bolje shvatiti kao proizvodnju znanja. Iako postoje razne alternativne formi znanstvenog članka, u suvremenom sustavu znanosti ona predstavlja središnji način distribucije novog znanja. Znanstvena istraživanja, plaće znanstvenih radnika i radnica i sveučilišne knjižnice uglavnom su financirane javnim sredstvima. Akademski radnici već godinama ukazuju da izdavači parazitiraju na javno financiranim istraživanjima, pritom naplaćujući sveučilištima i knjižnicama pretjerane. Umjesto da se o znanstvenim istraživanjima odlučuje na temelju javne potrebe, stvara se neefikasan sustav povratnih poticaja. Kulturpunkt


Slične vijesti

16.11. (17:00)

Danas kod veterinara, sutra i kod vašeg liječnika

AI mjeri jačinu boli iz grimase lica, zasad kozjeg, uskoro i ljudskog

Veterinari su snimili su lica zdravih koza i onih koje su trpjele bolove i podatke unijeli u AI model koji je naučio razlikovati koze u bolovima samo po izrazima njihovih lica. Sustav, uvježban i testiran na 40 koza prepoznavao je bolna lica u 80 % slučajeva. Implementacija ljestvica boli koje pokreće AI zahtijevat će dodatna istraživanja, ali bi mogla pomoći veterinarima koji se u dijagnosticiranju stanja često oslanjaju na subjektivne kriterije. Pregled znanstvenih novosti i iz ovog tjedna donosi Bug

26.10. (19:00)

Znanost ide dalje, a mi?

Tjedni pregled novosti iz znanosti: Elektro poljoprivreda, učinkovitija terapija za karcinom prostate, brzi test krvi koji spašava živote na licu mjesta…

Znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta i sveučilišta u St. Louisu razvijaju metodu “elektro poljoprivrede” koja zamjenjuje fotosintezu kemijskom reakcijom na solarnu energiju. Ova tehnika pretvara CO₂ i vodu u acetat, kojim se mogu hraniti genetski modificirane biljke, gljive, alge i kvasci u hidroponskom uzgoju. Ovim pristupom bi se poljoprivredna površina mogla smanjiti do 94 %, a metoda omogućuje uzgoj hrane čak i u svemiru. Bug donosi pregled novosti iz svijeta znanosti.

20.10. (13:00)

Vjerujem, ne vjerujem

Znanstveni proces, iako nije nepogrešiv, vodi do boljeg razumijevanja svijeta od bilo koje druge postojeće metode

Znanstvena metoda predstavlja sustavni pristup istraživanju svijeta. Temelji se na postavljanju hipoteza, njihovom testiranju kroz promatranje, eksperimentiranje i izradu modela te formiranju zaključaka na temelju dobivenih podataka. Znanstvene teorije ne predstavljaju apsolutne, vječne istine, već privremene konstrukcije koje trenutno najbolje tumače svijet, a mogu se mijenjati kako dolazi do novih otkrića. Religijska uvjerenja uglavnom se temelje na vjeri u određene dogme i postulate koji se ne mijenjaju i ne ovise o vanjskim dokazima. Vjernici svoju vjeru temelje na svetim spisima, duhovnim autoritetima, tradiciji i osobnim iskustvima, a ta vjerovanja ne moraju nužno biti podložna empirijskoj provjeri, iako neka nedvojbeno jesu. Bitno je razumjeti da povjerenje u znanost nije isto što i slijepa vjera. Ono se temelji na potvrđenom iskustvu da znanstvena metoda pruža najpouzdanije rezultate u objašnjavanju prirodnih pojava. Ključna razlika između religijskog i znanstvenog znanja leži u pristupima istini. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

03.10. (20:00)

Skoro ništa ne razumijem, ali odlično!

Mladi znanstvenici odgovaraju na pitanja postavljenima na društvenim mrežama


Članovi Instituta za kozmologiju i filozofiju prirode iz Križevaca odgovaraju na pitanja postavljena na društvenim mrežama. Na pitanje nalazi li se izvan svemira antimaterija odgovorio je dr. rer. nat. Andrej Dundović. Ovaj institut možete pratiti i na Youtube-u.

13.09. (20:00)

Ako ništa, vijesti iz znanosti nas pune optimizmom

Tjedni pregled vijesti iz znanosti: Šećer u krvi otkriva se mjerenjem visine nečijeg glasa, senzorne olovke čitaju Brailleovo pismo, a osmišljen je i kotač koji se prilagođava terenu

Istraživači Sveučilišta znanosti i tehnologije u Hong Kongu (HKUST) razvili su prototip “personaliziranog uređaja za upravljanje toplinom”. Ovaj sustav koristi hladnjak za hlađenje zraka koji se zatim zrači prema korisniku sa super-hladne površine. To će biti super zamjena za klima uređaje. Jedan drugi tim znanstvenika otkrio je način na koji bi se mogli riješiti neugodnih mirisa iz zadimljenog vina. Iz medicinskih novosti, otkriveno je kako se količina šećera u krvi može vidjeti po visini glasa. To utire put novom načinu otkrivanja dijabetesa tipa 2 ili praćenja šećera u krvi dijabetičara jednostavnim razgovorom s pametnim telefonom. Pomoću umjetne inteligencije će se moći otkriti i druge bolesti putem zvuka snimljenih na telefon. Bug donosi (prošlo)tjedni pregled ostalih vijesti iz svijeta znanosti.

06.07. (17:00)

Sva lica ljudskog zdravlja

Brzi skenovi ljudskog lica pokazuju koliko brzo starite i postoji li rizik od razvoja određenih bolesti

Model strojnog učenja koji su izradili stručnjaci Pekinškog sveučilišta može automatski obraditi i analizirati toplinsku kartu lica osobe kako bi predvidio ima li metabolički poremećaj, poput masne jetre ili dijabetesa, s više od 80 posto točnosti. Toplinski profil pojedinca povezan s načinom života i metaboličkim zdravljem; toplinski profil lica dijabetičara u prosjeku je više od šest godina stariji od profila zdravih vršnjaka. Ljudi s povišenim krvnim tlakom pokazuju povećanu temperaturu u području oko očiju i na obrazima, a muškarci s hipertenzijom obično imaju relativno hladnije noseve. Bug donosi pregled znanstvenih novosti tjedna.

01.06. (10:00)

Ne baš skroz, ali i ovako je bolje

Raos: Može li se plastika potpuno reciklirati?

Jasno je da se ne može pronaći jedinstveni postupak za depolimerizaciju, jer svaka je plastika napravljena od drugačijeg polimera, sintetizirana iz drugog monomera. Usto treba znati da postoje, u kemijskom smislu, dvije vrste umjetnih polimera, kondenzacijski i vinilni (ili adicijski) polimeri. Prvi se mogu, barem u načelu, depolimerizrati vodom, dok kod ovih drugih, vinilnih polimera, voda ne pomaže.

Zahvaljujući rezultatima deset tisuća kompjutorskih simulacija, autori novijeg rada došli su do zaključka da bi cijena stirena (produkta pirolize polistirena) proizvedenog u pogonu kapaciteta 120 tona na dan bila točno 2,09±0,21 dolara po kilograma, što je otprilike dvostruko više od cijene stirena na tržištu (1,0 – 1,3 USD/kg). Ta konstatacija ne zvuči dobro, no treba uzeti u obzir da se opisanim postupkom dvostruko smanjuje emisija ugljikova dioksida u usporedbi s najjednostavnijom metodom zbrinjavanja polistirena, naime spaljivanjem. Kada se i to uzme u obzir (jer se emisija CO2 plaća!), stiren proizveden od otpada mogao bi konkurirati onom proizvedenom iz nafte. Nenad Raos za Bug.

15.05. (18:00)

Racionalno o realnome

Korado Korlević u nedavnoj Explori: S ovom civilizacijom nećemo zaustaviti globalno zatopljenje

Emisija o svima i svemu, iznad i ispod. Stalni gost Korado Korlević odgovora na brojna pitanja i zagonetke svijeta oko nas. Zanimljive i kontroverzne teme, znanstve novosti, povijesne zagonetke i trendovi razvoja tehnologije. Urednik i voditelj Elvis Mileta. Ovdje možete poslušati i druge emisije. U emisiji od 30. travnja Korlević je govorio o globalnom zatopljenju, GMO ljudima, obnovljivim izvorima energije, zašto djeci ne treba davati bluetooth slušalice… Video na Youtube-u je razdijeljen na poglavlja o kojima priča.