"Za šaku škije!" - Monitor.hr
04.03.2016. (16:55)

"Čuvajte sebe i svoju obitelj"

"Za šaku škije!"

“Što reći u zemlji gdje o dužnosnicima: saborskim zastupnicima, ministrima, zamjenicima, pomoćnicima, lokalnim čelnicima – izlazi toliko afera da pojam ‘vijesti dana’ više nema smisla, jer afere se mijenjaju svakih nekoliko sati? I uza sve te afere, uza sve te spomenute nepravilnosti, mutna revizorska izvješća, najblaže rečeno čudna izvlačenja milijuna iz sportskih klubova, javne nabave gdje skoro da piše OIB onoga koji bi trebao dobiti natječaj – država upada u kuću, vrši pretres i diže optužnicu za 1100 grama škije, rezanog duhana bez markica? Država u kojoj rezani duhan na crno postaje gospodarska grana – jadna je država. Država u kojoj je državni aparat spreman na sve kako bi u doba osiromašenja i krize osigurao dovoljno novca za sebe”, piše Index.


Slične vijesti

01.12. (16:00)

Bolje piti aktivno nego pušiti pasivno

Kod nepušača veći rizik od štetnih učinaka duhanskog dima

Istraživanje koje su proveli stručnjaci Sveučilišta u Splitu pokazuje značajno povećanje razine nikotina u krvi kod nepušača koji su u noćnim klubovima izloženi duhanskom dimu, kao i veći rizik od njegovih štetnih učinaka na tu skupinu ispitanika. Navode da Američko društvo inženjera grijanja, hlađenja i klimatizacije (ASHRAE) vjeruje da ventilacija ne može spriječiti izloženost duhanskom dimu i da je jedini način zabrana pušenja u noćnim i sličnim klubovima. Nalazi pozivaju na podizanje svijesti o zdravstvenim rizicima izloženosti pasivnom pušenju, a posebno među pojedincima koji posjećuju noćne klubove, zaključuje se u časopisu Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada. HRT

05.05. (22:00)

Puna su mi pluća svega

E-cigarete vs duhan: Tržište je neregulirano, brojne e-cigarete ‘bez nikotina’ ipak sadrže nikotin čime ugrožavaju potrošače

eliki dio tog tržišta potpuno je nereguliran, što dovodi do pojave neprovjerenih i vrlo štetnih proizvoda. To se u prvom redu odnosi na količinu nikotina u tekućini. Pokazalo se da mnoge e-cigarete deklarirane kao “bez nikotina” sadrže nikotin. Cilj je jasan, stvaranje ovisnosti i vraćanje istom proizvodu u zabludi da se ne uživa u nikotinu. Neki proizvođači stavljaju veće količine nikotina od deklariranih i tako direktno ugrožavaju potrošače i one koji su u njihovoj okolini. Iako je vaping zamjena za standardno pušenje, ipak postoji bitna razlika. U vapingu nema konzumacije katrana i poliaromatskih i drugih spojeva koji izazivaju rak i truju organizam. Vaping je dakle manje štetan od pušenja, ali i nosi neke rizike. Osim navedenih, postoji i rizik da grijaći element može doprinositi teške metale u dim koji se inhalira. Novosti

31.01. (21:00)

Zdravo udiši

Savjeti za uspješan prestanak pušenja

Duhansko pušenje nosi ozbiljne rizike po zdravlje, uzrokujući ovisnost i oštećujući vitalne organe. U Hrvatskoj je gotovo svaka treća odrasla osoba pušač, a godišnje oko 9,000 ljudi umre od bolesti povezanih s pušenjem. Evo nekoliko savjeta kako olakšati proces prestanka pušenja:

  1. Sastavite popis razloga: Držite ga uz sebe i čitajte ga kad osjetite iskušenje.
  2. Prestanite zauvijek: Neki preferiraju postupno smanjivanje, ali istraživanja pokazuju da je nagli prestanak često učinkovitiji.
  3. Podrška obitelji i prijatelja: Javite im svoju odluku i potražite podršku.
  4. Pripremite se na simptome: Očekujte mučninu, tjeskobu i druge simptome apstinencije, ali znajte da će s vremenom proći.
  5. Očekujte kašalj: Normalna reakcija dišnih puteva na prestanak pušenja, ali privremena.
  6. Izbjegavajte okidače: Promijenite rutinu kako biste izbjegli situacije koje potiču pušenje.
  7. Označite svaki dan bez pušenja: Pregledajte uspjehe i ostanite pozitivni.
  8. Očekujte povećanje apetita: Upravljajte unosom hrane i birajte zdrave alternative.
  9. Ne očajavajte ako ne uspijete: Ispitajte razloge neuspjeha i budite spremni na sljedeći pokušaj.
  10. Riješite se pribora za pušenje: Uklonite sve tragove cigareta iz svog okruženja. (Centar zdravlja)
26.11.2023. (00:00)

Baš ti trebaju cigaretlini! Ionak se furt z tebe kadi kaj z gnojščine

E-cigarete su manje štetne od duhanskih, ali nisu skroz bezazlene

E-cigarete dolaze u mnogim oblicima i veličinama, ali sve rade na istom principu: jezgra napajana baterijom zagrijava i zatim brzo hladi tekućinu za vape, koja se također naziva e-tekućina ili vape juice, stvarajući aerosol bez dima koji korisnik udiše, ili “vejpa”. Vape juice može sadržavati nikotin koji je ili sintetski ili dobiven iz duhana, ali ne sadrži ekstrakte iz lišća duhana ili druge kemikalije koje se nalaze u toj biljci. Ljudi koji se potpuno prebace s pušenja duhana na e-cigarete manje su izloženi otrovnim tvarima nego pojedinci koji puše „prave“, duhanske cigarete. Međutim, nije sve tako idealno: tekućine za vejp-cigarete sadržavaju brojne druge tvari od kojih neke – kada se zagrijavaju – mogu stvarati štetne, pa i kancerogene spojeve. Bug

07.09.2023. (17:47)

Siguran otkup i rast cijena – treba li razmisliti o duhanu? Domaća industrija investira i traži partnere

26.07.2023. (14:00)

Kako smo popušili

Feljton: Državni monopol na prodaju duhana

Ilegalna prodaja duhana mučila je, izgleda, svaku državnu vlast još od Autstro-ugarske. Za vrijeme Kraljevine SHS monopolistički propisi bili su još stroži: proizvođač nije smio otuđiti niti jedan list duhana jer bi bio kažnjen, a financ (porezni službenik) je pak mogao kazniti čovjeka ako bi imao tabakeru sa duhanom koji nije kupljen u državnoj trgovini, ili pak onoga koji je kriomice uzgajao duhan. Tako su uzgajivači duhana znali kriomice posaditi duhan na skrovitom mjestu u strepnji od financa. Najveća količina duhana dolazila je iz Hercegovine. Oni su sav proizvedeni duhan morali prodavati državi koja je u svojim tvornicama proizvodila cigarete. Država je seljacima toliko malo plaćala da su ovi od škrte zarade jedva preživljavali u kršu. Da prehrane obitelj bili su primorani zadržati manju količinu suhog duhana koji su uz veliki rizik prodavali na crnom tržištu. U povoljnijem položaju bili su uzgajivači iz Srbije, čime je duhan postala “politička biljka”, odnosno sredstvo za slabljenje hrvatskog gospodarstva. Podravske širine

21.10.2016. (14:05)

Sve se puši

BAT daje 47 milijardi dolara za preuzimanje konkurenta

British American Tobacco (BAT) ponudio je za kupnju američke duhanske kompanijeReynolds American 47 milijardi dolara, a realizacijom toga posla nastala bi najveća duhanska kompanija u svijetu s izlistanim dionicama na burzama. BAT već posjeduje dionice u Reynoldsu, a sada bi dokupio 57,8% vlasničkoga udjela. Prošle godine od Adrisa je kupio i hrvatski TDR te ostale Adrisove duhanske poslovne jedinice (Istragrafika, Hrvatski duhani i Adista te maloprodajni lanci iNovine i Opresa), uključujući i tvornicu u Kanfanaru.. T-Portal

02.08.2016. (16:14)

Gdje ima dima, ima i direktiva

Europska komisija upozorava Hrvatsku: Ne stavite li na cigarete šokantne fotografije, kaznit ćemo vas

Povjerenik Europske komisije za zdravstvo i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis poslao je dopis ministru Miri Kovaču u kojem traži da dostavi podatke o provedbi “duhanskih direktiva” u hrvatsko zakonodavstvo jer je rok istekao 20. svibnja. EK smatra da Hrvatska nije ispunila svoje obveze, no iz ministarstava kažu da će to obaviti nakon konstituiranja novog Sabora, inače bi mogli platiti i globu. Hrvatska je dosad trebala zabraniti arome i aditive u cigaretama i duhanu, oznake “light”, a kutije sa šokantnim fotografijama morat će zauzimati 65% ambalaže. Novi list

26.05.2016. (21:56)

Plod dječjeg znoja

U Indoneziji na plantažama duhana radi milijun i pol djece

U Indoneziji, zemlji koja je peti najveći proizvođač duhana u svijetu na plantažama radi milijun i pol djece. Tome se protivi Svjetska organizacija za ljudska prava. Zdravstvene tegobe zbog rukovanja pesticidima i rezanja duhana toj su djeci svakodnevica. Premda je dječji rad u Indoneziji zabranjen proizvođači iskorištavaju tešku gospodarsku situaciju, a djeca za tjedan dana rada na plantažama često dobiju i manje od jednog dolara. HRT, NY Times

04.10.2015. (09:47)

Ima se za cugu i pljugu

Hrvati na drogu i prostituciju troše 2,4 milijarde kuna godišnje

Industrija poroka – prodaja alkohola i duhana, kocka, prostitucija i droga – godišnje u Hrvatskoj ostvari prihod od 6,2 milijardi kuna, odnosno njezin udio bruto dodane vrijednosti (BDV) u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosi 2,17% godišnje. Dok je broj zaposlenih u Hrvatskoj za šest recesijskih godina pao za 150.000, zaposlenost u legalnim granama “poročne ekonomije” porasla je za 5,6% u 2012. godini u odnosu na predrecesijsku 2008., te je obuhvaćala 22.500 ljudi. Jedina “poročna grana” koja bilježi slabija kretanja je proizvodnja duhanskih proizvoda. Novi list