Wolfgang Streeck: "Njemačka se ponaša kao država u ratu"

Njemačka "feministička'" vanjska politika

Wolfgang Streeck: “Njemačka se ponaša kao država u ratu”

Large intervju streeck

“Politički slogani proizvode se na način da se mogu različito interpretirati. Jasno je da Scholzov ‘Zeitenwende’ sadrži obećanje, prije svega SAD-u, da će Njemačka ubuduće, za razliku od prošlosti, djelovati u skladu sa svjetonazorom prema kojemu je svijet podijeljen na Zapad i na zlo carstvo, ili još bolje, više zlih carstava: Rusiju, Kinu, Iran itd. Postoje dvije verzije retorike Zeitenwendea. Jaka verzija implicira da je svijet uvijek bio ontološki manihejski, a oni koji su drukčije mislili su kukavice, naivci koji su podlegli neprijateljskoj propagandi ili izdajnici podmićeni od sila zla. Slabija verzija, koju Scholz preferira, jest ona prema kojoj se svijet nedavno promijenio pa više nije moguć miran suživot režima i država s različitim interesima i “identitetima”. Nakon Zeitenwendea ratovi su uvijek iza ugla i mi moramo biti spremni”, tvrdi Wolfgang Streeck, njemački sociolog i počasni direktor Instituta za studije društva “Max Planck” u Kölnu. Novosti

Njemačka Olaf Scholz rat u Ukrajini Wolfgang Streeck

Smrdi na tridesete

I u Njemačkoj se prosvjeduje, građani su protiv bilo kakve suradnje s desno-radikalnim AfD-om

U Njemačkoj su ljudi i u subotu (1.2.) masovno izašli na ulice kako bi prosvjedovali protiv skretanja udesno i suradnje s desno-ekstremnom strankom Alternativa za Njemačku (AfD). Prema navodima policije, demonstracije su uglavnom protekle mirno. Prosvjedi su usmjereni i protiv Demokršćanske unije (CDU), koja je u srijedu uz pomoć AfD-a progurala prijedlog za pooštravanje migracijske politike u Bundestagu. Međutim, prijedlog zakona za ograničavanje migracije propao je u petak. DW

AFD CDU Friedrich Merz Njemačka prosvjedi prosvjedi u Njemačkoj

Njihov rizik je i naš rizik

Njemačkoj pada proizvodnja i BDP, koče je i ustavni propisi, pred novom su vlasti veliki izazovi

. Njemački BDP će se u 2024. smanjiti za 0,2 posto, čemu najviše pridonosi pad industrijske proizvodnje od gotovo pet posto. Riječ je o najvećem padu industrijske proizvodnje koji se u Njemačkoj dogodio od ujedinjenja. Njemački građani stoga na izbore sljedeći mjesec izlaze u strahu od deindustrijalizacije i urušavanja njemačkog poslovnog modela zasnovanog na izvozno orijentiranoj industriji. Tu je i energetska kriza i rastuća konkurencija iz Kine. Tu su i ovisnosti naslijeđene iz doba Angele Merkel, što o SAD-u glede obrane, što o ruskim jeftinim energentima i izvoza u Kinu. Sljedeća koalicijska vlada, najvjerojatnije predvođena Friedrichom Merzom, vođom CDU-a, međutim, neće imati vremena za ‘merkeliranje’. Ona će biti pod velikim pritiskom da provede reforme kako bi treća najveća svjetska ekonomija ostala konkurentna. Maruška Vizek za tportal.

Maruška Vizek Njemačka

Tko čeka - dočeka

Starešina: Friedrich Merz jedini je kandidat koji eventualno može postati novi vođa Europe

Njemačku, koja danas jedina može biti stvarni vođa EU-a, američki su izbori zatekli u političkom limbu, s crveno-zeleno-žutom vladom kancelara Scholza, najslabijom u novijoj povijesti, i jednako takvom ekonomijom. Francuska, koja je još najuvjerljiviji njemački partner u tom vodstvu, nalazi(la) se u sličnom stanju, s oslabljenim predsjednikom Macronom, vladama koje lako padaju i još lošijom gospodarskom slikom od njemačke. Friedrich Merz ima sve osobine potrebne za budućega njemačkog i europskog vođu u godinama koje dolaze. Društveni je konzervativac, ekonomski liberal, čvrste je transatlantske orijentacije i zauzima se za preventivno jačanje obrambenog sektora, a ima i bogato iskustvo u korporacijskom biznisu.

Tek ako uspije oformiti funkcionalnu njemačku vladu koja je spremna na politički i gospodarski zaokret, u sljedećoj fazi mogao bi iskoračiti kao europski vođa koji može okupiti i Macrona i Meloni i Tuska te vratiti prozapadnu orijentaciju srednjoeuropskim državama koje se sve više okreću Rusiji. Višnja Starešina za Lider

Friedrich Merz Njemačka Višnja Starešina

I opet je za sve kriva Njemačka

Švedski primjer: U istoj državi električna energija skuplja je 167 puta na jugu nego na sjeveru

Pet kruna (0.43 eura) u južnoj Švedskoj, a 2 do 3 öre (0,003 eura) po kWh u sjevernoj polovici iste zemlje. Razlike u cijenama električne energije u Švedskoj trenutno su iznimno velike. U srijedu je cijena električne energije privremeno bila u kasnim poslijepodnevnim satima 167 puta viša u Svealandu i Götalandu (područje električne energije 3 i 4) nego u Norrlandu, prema cijenama na burzi električne energije Nord Pool. Njemačka koristi energiju vjetra, ali posljednjih dana vjetra nije bilo i vjetroelektrane su stajale. Kad energetski izvore u Njemačkoj presuše, Nijemci crpe švedsku električnu energiju preko izvoznih kabela. Korijen problema leži u geografiji Švedske. Najveći dio švedske energije proizvodi se na sjeveru, ali jug, dom većeg broja ljudi i poduzeća, troši više energije nego što se može isporučiti. Revija HAK

električna energija Njemačka Švedska

Da si skrate puteve

Gradi se mega-tunel: Spojit će Njemačku i Dansku, a imat će cestovne i željezničke trake/pruge

Fehmarnbelt će biti dug 18 km te će ići do 40 metara ispod Baltičkog mora i imat će ukupno pet galerija: dvije cestovne, dvije željezničke i jednu galeriju za hitne slučajeve. S proračunom od oko sedam milijardi eura Fehmarnbelt je dobio zeleno svjetlo 2022. godine, kada su započeli građevinski radovi. Što se ceste tiče, Fehmarnbelt će biti dio rute E47 koja povezuje Njemačku sa Švedskom, prolazeći kroz danski glavni grad Kopenhagen. Trenutno vožnja trajketom preko tjesnaca između otoka Fehmarn i Lolland traje oko 45 minuta, a u to nije uračunato vrijeme čekanja. S tunelom, kažu, ovo će putovanje biti skraćeno na 10 minuta. Putovanje vlakom trajat će sedam minuta jer će vlakovi prijeći tunel brzinom od 200 km/h. Revija HAK

Danska Njemačka tunel

Puno je toga danas pod Angelinom sjenom

Angela Merkel: njezina knjiga, njezin pogled na stvari

Memoari s podnaslovom „Sjećanja 1954.–2021.“ donose osvrt na njezin život, od djetinjstva i mladosti u DDR-u, preko ujedinjenja Njemačke, političkog uspona u Saveznoj Republici Njemačkoj, pa sve do kraja njezine 16-godišnje kancelarske karijere u kasnu jesen 2021. Merkel se osvrće i na politička aktualna i kontroverzna pitanja: između ostalog, na svoje iskustvo s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom (2017.–2021.), dominaciju muškaraca u njemačkoj politici, kontroverzno prihvaćanje izbjeglica… Posebno detaljno govori o svojoj politici prema Rusiji i Ukrajini te viđenju Vladimira Putina. Upravo po tom pitanju mnogi u političkom Berlinu danas su kritični prema njoj. Problematičnijim od njezinih vanjskopolitičkih odluka jedan od recenzenata knjige vidi njezin „nedostatak volje za reformama na unutarnjem planu“. Kao primjere navodi njezinu suzdržanost da pokrene teška pitanja poput modernizacije Bundeswehra ili provedbe prave klimatske tranzicije. DW

Angela Merkel memoari Njemačka

Duh prošlosti ne jenjava

Suočavanje Nijemaca s nacizmom nije izgubilo na aktualnosti ni gotovo 80 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata

Nakon Drugog svjetskog rata mnogi Nijemci su nastojali da „obrišu” bivšeg diktatora, na primjer, ulice koje su nosile njegove ime, „Adolf-Hitler-Straßen”, brzo su preimenovane. Odrasla generacija koja je preživjela rat bila je zauzeta organiziranjem vlastitog života – obnovom kuća, nabavkom hrane, tugovanjem za članovima obitelji.

O svojoj ulozi u Trećem Reichu muškarci i žene nisu govorili. Nerado su ispunjavali upitnike o denacifikaciji, a većina je sebe smatrala samo „sljedbenicima“. Statistički Nijemac te generacije krivi Hitlera, Goebbelsa i Göringa za rat i zločine i oslobađa samog sebe odgovornosti.

Nitko javno ne priznaje krivnju i mnogi nacistički zločinci započeli su nove karijere u „Bonnskoj Republici” (Zapadna Njemačka). Obračun s nacističkim zločinima u početku su preuzeli saveznici: ponegdje su za Nijemce organizirali obvezne projekcije filmova o nacionalsocijalističkim koncentracijskim logorima i logorima istrjebljenja.

Izložba u bonnskoj Kući povijesti pokazuje kako su se četiri generacije Nijemaca skoro 80 godina suočavale s nacionalsocijalizmom. Svaka od njih je uronjena u politički i društveni kontekst tipičan za svoje vrijeme. Dokumentarni filmovi, novinski članci, fotografije i ankete ilustriraju duh vremena svake generacije. DW

Adolf Hitler izložba nacizam neonacizam Njemačka

Da ih ne pritišću zdesna...

Starešina: Njemačkoj je trebalo devet godina da od države čamca postane država tvrđava

Njemačka je objavila kraj dosadašnje otvorene migrantske politike, uvedene pod Angelom Merkel 2015., te počela provoditi strože kontrole na šengenskim granicama. Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser najavila je brzu deportaciju onih bez prava na azil, a mjere će trajati najmanje šest mjeseci. Promjena dolazi uoči izbora u Brandenburgu, gdje krajnje desni AfD vodi, a krajnje lijevi BSW također raste. Ova politika nastoji zaustaviti uspon radikalnih stranaka koje su kritizirale dosadašnju migracijsku politiku. Višnja Starešina za Lider.

kolumne migranti Njemačka Višnja Starešina

Živi bili pa vidjeli

Raos o izborima u Njemačkoj: Uspon radikalne desnice, ali i ljevice, no iduća će vlast biti – nestabilna

Scholz vrlo vjerojatno gubi iduće izbore, no nije još jasno kako će izgledati sljedeća vladajuća koalicija u Berlinu te hoće li CDU-ov kancelarski kandidat biti šef stranke Merz ili netko drugi. Trendovi biračkog ponašanja pokazuju problem za zelene, čije ideje o energetici i kulturnoj, odnosno useljeničkoj politici građani nisu nagradili, već upravo suprotno. Ako nakon Solingena slijedi stanoviti zaokret u azilantskoj politici, hoće li za godinu dana doći i do zaokreta u industrijskoj i energetskoj politici i kako će on izgledati, pogotovo s obzirom na ekološke napore Ursule von der Leyen u Bruxellesu? Višeslav Raos za tportal.

Njemačka Olaf Scholz Višeslav Raos

Lijevo kao da je desno

Starešina: Ultralijeva opcija u Njemačkoj može ili koalirati s ultradesnim AfD-om, ali i blokirati novu vlast

Prava populistička revolucionarka novoga doba govori ono što birači zasićeni bezličnim i nerijetko protuprirodnim mainstreamom žele čuti. Protivi se ilegalnim migracijama. Ali voli Putina, ne podnosi Zelenskog, mrzi NATO, prezire kapitalizam, obećava državu blagostanja čim se ukinu te zapadne stege… I njezin je BSW, prema predizbornim anketama, nova zvijezda pokrajinskih izbora koji se u nedjelju održavaju u Saskoj i Tiringiji (obje su pokrajine bivši DDR). Ali to nije sve: Sahra je najavila da joj koalicija s ultradesnom Alternativom za Njemačku (AfD) nije strana, u područjima u kojima su suglasne – antimigrantska politika, antinatovska stajališta i proputinovska politika. Pokrajinski izbori samo su trening za njemačke parlamentarne izbore sljedeće godine, kaže Višnja Starešina, koja je za Lider već upozoravala na to kako se nedemokratski istočnjački režimi uspješno infiltriraju u europski (i općenito zapadni) politički sustav razarajući ga i osvajajući.

Njemačka Sahra Wagenknecht Višnja Starešina

Njemačka "feministička'" vanjska politika